Razlika između verzija stranice "Karlo, car Austrije"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m r2.7.1) (robot dodaje: be:Карл I Габсбург |
|||
| (Nije prikazana 22 međuverzija 17 korisnika) | |||
| Red 1: | Red 1: | ||
{{Nedostaju izvori}} |
|||
{{Infokutija Vladar |
{{Infokutija Vladar |
||
| Ime =Karlo (IV) |
| Ime =Karlo (IV) |
||
| Nasljeđivanje =[[Car Austrije]]; [[kralj Ugarske]], Hrvatske i [[kralj Češke|Češke]] |
| Nasljeđivanje =[[Car Austrije]]; [[kralj Ugarske]], Hrvatske i [[kralj Češke|Češke]] |
||
| Slika = |
| Slika =Emperor karl of austria-hungary 1917.png |
||
| Opis slike = |
| Opis slike = |
||
| Vladavina =[[21. novembar]] [[1916]] - [[12. novembar]] [[1918]] |
| Vladavina =[[21. novembar]] [[1916]] - [[12. novembar]] [[1918]] |
||
| Red 18: | Red 19: | ||
|}} |
|}} |
||
'''Karlo''' (17. august 1887 – 1. april 1922) bio je posljednji car [[Austrija|Austrije]], posljednji kralj [[Mađarska|Ugarske]] (kao '''Karlo IV'''), te posljednji kralj [[Češka|Češke]]. Vladao je od [[1916]]. do [[1918]]. godine, kada je [[Austrija]] postala republika. Karlo nikada nije [[abdikacija|abdicirao]]. Ostatak života, sve do smrti [[1922]]. godine, proveo je nastojeći da obnovi [[monarhija|monarhiju]]. |
|||
== Mladost == |
== Mladost == |
||
| Red 29: | Red 30: | ||
== Vladavina == |
== Vladavina == |
||
Nakon smrti Franje Josipa [[1916]]. godine, Karlo je naslijedio sve njegove krune. Preuzeo je vrhovno zapovjedništvo nad austrijskom vojskom 2. decembra 1916. Tokom 1917. vodio je tajne mirovne pregovore s [[Francuska|Francuskom]]. Austrijski ministar vanjskih poslova je bio zainteresiran samo za opći mir. Karlo je pokazivao spremnost da sklopi separatni mirovni sporazum. Kada su [[1918]]. procurile vijesti da pokušava sklopi separatni mirovni sporazum Karlo je sve odlučno negirao. Francuski predsjednik vlade je objavio njegova pisma, koja su pokazala namjere sklapanja separatnog mira. Ministar vanjskih poslova je zbog toga dao ostavku, a [[Austro-Ugarska]] je još više postala ovisna o Njemačkoj. Austro-Ugarska je bila u stanju rasula u posljednjim godinama rata. Predsjednik [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], [[Woodrow Wilson]], je kao dio svojih četrnaest tačaka zahtijevao od Evrope da dopusti samoopredjeljenje naroda. Kao odgovor na takvu mogućnost Karlo se složio da se sazove parlament i da se stvori konfederacija, po kojoj bi svaka etnička grupa imala pravo autonomije. Međutim, stvari su brzo izmicao kontrole i uslijedilo je proglašavanje nezavisnosti u svim dijelovima Austro-Ugarske. Karlova politička budućnost je postala neizvjesna. Izgledalo je da će moći vladati bar Austrijom, ali Austrija je postala republika. |
Nakon smrti Franje Josipa [[1916]]. godine, Karlo je naslijedio sve njegove krune. Preuzeo je vrhovno zapovjedništvo nad austrijskom vojskom 2. decembra 1916. Tokom 1917. vodio je tajne mirovne pregovore s [[Francuska|Francuskom]]. Austrijski ministar vanjskih poslova je bio zainteresiran samo za opći mir. Karlo je pokazivao spremnost da sklopi separatni mirovni sporazum. Kada su [[1918]]. procurile vijesti da pokušava sklopi separatni mirovni sporazum Karlo je sve odlučno negirao. Francuski predsjednik vlade je objavio njegova pisma, koja su pokazala namjere sklapanja separatnog mira. Ministar vanjskih poslova je zbog toga dao ostavku, a [[Austro-Ugarska]] je još više postala ovisna o Njemačkoj. Austro-Ugarska je bila u stanju rasula u posljednjim godinama rata. Predsjednik [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], [[Woodrow Wilson]], je kao dio svojih četrnaest tačaka zahtijevao od Evrope da dopusti samoopredjeljenje naroda. Kao odgovor na takvu mogućnost Karlo se složio da se sazove parlament i da se stvori konfederacija, po kojoj bi svaka etnička grupa imala pravo autonomije. Međutim, stvari su brzo izmicao kontrole i uslijedilo je proglašavanje nezavisnosti u svim dijelovima Austro-Ugarske. Karlova politička budućnost je postala neizvjesna. Izgledalo je da će moći vladati bar Austrijom, ali Austrija je postala republika. |
||
[[Datoteka:Zitawed.jpg| mini |
[[Datoteka:Zitawed.jpg| mini|lijevo | Karlo i njegova supruga na dan svog vjenčanja]] |
||
== Život u egzilu == |
== Život u egzilu == |
||
Do 11. novembra [[1918]]. sve nacije Austro-Ugarske su proglasio svoje težnje da se odvoje od Austro-Ugarske. Karlo nije abdicirao, nego je pobjegao u [[Švicarska|Švicarsku]], odakle je nastojao povratiti vlast. Bio je ohrabren od strane mađarskih nacionalista, pa se dva puta tokom [[1921]]. pokušao vratiti na prijestolje Mađarske. Mađarska je ostala kraljevina, ali bez kralja. Pokušaji da se vrati na prijestolje barem Mađarske nisu mu uspjeli zbog raznih faktora uključujući izostanak podrške od strane regenta [[Miklós Horthy|Miklósa Horthyja]]. |
Do 11. novembra [[1918]]. sve nacije Austro-Ugarske su proglasio svoje težnje da se odvoje od Austro-Ugarske. Karlo nije abdicirao, nego je pobjegao u [[Švicarska|Švicarsku]], odakle je nastojao povratiti vlast. Bio je ohrabren od strane mađarskih nacionalista, pa se dva puta tokom [[1921]]. pokušao vratiti na prijestolje Mađarske. Mađarska je ostala kraljevina, ali bez kralja. Pokušaji da se vrati na prijestolje barem Mađarske nisu mu uspjeli zbog raznih faktora uključujući izostanak podrške od strane regenta [[Miklós Horthy|Miklósa Horthyja]]. |
||
Monarhisti Horthyjevo odbijanje pomoći Karlu često opisuju kao "izdajničko". Prvi pokušaj da ponovno osvoji krunu Mađarske, u martu 1921. godine, propao je kada je Horthyjeva vlada zamolila Karla da napusti zemlju. Drugi put, u oktobru [[1921]]. godine, priključuje mu se 3.000 mađarskih vojnika, ali [[Kraljevina SHS]] i [[Čehoslovačka]] su [[Mađarska|Mađarskoj]] predali [[ultimatum]] prijeteći ratom, ako se Karlo vrati na prijestolje. |
Monarhisti Horthyjevo odbijanje pomoći Karlu često opisuju kao "izdajničko". Prvi pokušaj da ponovno osvoji krunu Mađarske, u martu 1921. godine, propao je kada je Horthyjeva vlada zamolila Karla da napusti zemlju. Drugi put, u oktobru [[1921]]. godine, priključuje mu se 3.000 mađarskih vojnika, ali [[Kraljevina SHS]] i [[Čehoslovačka]] su [[Mađarska|Mađarskoj]] predali [[ultimatum]] prijeteći ratom, ako se Karlo vrati na prijestolje. |
||
Pošto je postao opasan po međunarodni poredak (Versajski poredak) i mir u Evropi, [[Francuska]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] su odredile portugalsko ostrvo [[Madeira]] kao mjesto njegova progonstva. Na Madeiri je umro [[1922]]. godine od upale pluća. Njegove pretenzije na austrijsko, mađarsko, češko i hrvatsko prijestolje naslijedio je njegov najstariji sin [[Otto von Habsburg|Oton]]. |
Pošto je postao opasan po međunarodni poredak (Versajski poredak) i mir u Evropi, [[Francuska]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] su odredile portugalsko ostrvo [[Madeira]] kao mjesto njegova progonstva. Na Madeiri je umro [[1922]]. godine od upale pluća. Njegove pretenzije na austrijsko, mađarsko, češko i hrvatsko prijestolje naslijedio je njegov najstariji sin [[Otto von Habsburg|Oton]]. |
||
| Red 42: | Red 43: | ||
== Poslije smrti == |
== Poslije smrti == |
||
Historičari različito ocjenjuju Karla i njegov period vlasti. Jedan od najvećih kritičara je Helmut Rumpler, voditelj jednoga odjela austrijske akademije znanosti, koji je opisao Karla kao "diletanta, preslaboga za izazove sa kojima se suočavao" i smatra da nije bio pravi političar. Engleski pisac [[Herbert Vivian]] pisao je da je "Karl je veliki vođa, princ mira, koji je nastojao da spasi svijet jedne godine rata državnik sa idejama da spasi narod komplikovanih problema carstva". [[Papa Ivan Pavao II]] ga je 2004. proglasio blaženim. |
Historičari različito ocjenjuju Karla i njegov period vlasti. Jedan od najvećih kritičara je Helmut Rumpler, voditelj jednoga odjela austrijske akademije znanosti, koji je opisao Karla kao "diletanta, preslaboga za izazove sa kojima se suočavao" i smatra da nije bio pravi političar. Engleski pisac [[Herbert Vivian]] pisao je da je "Karl je veliki vođa, princ mira, koji je nastojao da spasi svijet jedne godine rata državnik sa idejama da spasi narod komplikovanih problema carstva". [[Papa Ivan Pavao II]] ga je 2004. proglasio blaženim. |
||
== Također pogledajte == |
|||
| ⚫ | |||
== Vanjski linkovi == |
== Vanjski linkovi == |
||
| ⚫ | |||
* [http://www.geocities.com/veldes1/karl.html Karl v. Habsburg-Lothringen] |
* [https://web.archive.org/web/20010429065846/http://www.geocities.com/veldes1/karl.html Karl v. Habsburg-Lothringen] |
||
{{Redoslijed| |
{{Redoslijed| |
||
|prethodnik = [[Franjo Josip, car Austrije|Franjo Josip]] |
|prethodnik = [[Franjo Josip, car Austrije|Franjo Josip]] |
||
|gl_članak_funkcija = [[Car Austrije]]<br />[[Kralj Ugarske]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[kralj |
|gl_članak_funkcija = [[Car Austrije]]<br />[[Kralj Ugarske]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[kralj Češke|Češke]] |
||
|nasljednik = / |
|nasljednik = / |
||
}} |
}} |
||
{{Predsjednici Mađarske}} |
|||
| ⚫ | |||
{{Normativna kontrola}} |
|||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
[[af:Karl I van Oostenryk]] |
|||
| ⚫ | |||
[[be:Карл I Габсбург]] |
|||
| ⚫ | |||
[[be-x-old:Карл I Габсбург]] |
|||
[[Kategorija:Kraljevi Češke]] |
|||
[[bg:Карл I (Австро-Унгария)]] |
|||
[[Kategorija:Kraljevi Ugarske]] |
|||
[[ca:Carles I d'Àustria i IV d'Hongria]] |
|||
[[Kategorija:Kraljevi Hrvatske]] |
|||
[[cs:Karel I.]] |
|||
[[Kategorija:Nadvojvode Austrije]] |
|||
[[da:Karl 1. af Østrig]] |
|||
| ⚫ | |||
[[de:Karl I. (Österreich-Ungarn)]] |
|||
[[el:Κάρολος Α' της Αυστρίας]] |
|||
[[en:Charles I of Austria]] |
|||
[[eo:Karolo la 1-a (Aŭstrio)]] |
|||
[[es:Carlos I de Austria y IV de Hungría]] |
|||
[[et:Karl I (Austria-Ungari)]] |
|||
[[fi:Kaarle I (Itävalta)]] |
|||
[[fr:Charles Ier d'Autriche]] |
|||
[[he:קרל הראשון, קיסר אוסטריה]] |
|||
[[hr:Karlo I. Austrijski]] |
|||
[[hu:IV. Károly magyar király]] |
|||
| ⚫ | |||
[[it:Carlo I d'Austria]] |
|||
[[ja:カール1世 (オーストリア皇帝)]] |
|||
[[ko:카를 1세 (오스트리아)]] |
|||
[[la:Carolus I (imperator Austriae)]] |
|||
[[lt:Karolis I (Austrija)]] |
|||
[[nl:Karel I van Oostenrijk]] |
|||
[[no:Karl I av Østerrike-Ungarn]] |
|||
| ⚫ | |||
[[pt:Carlos I da Áustria]] |
|||
[[ro:Carol I al Austriei]] |
|||
[[ru:Карл I (император Австрии)]] |
|||
[[sh:Karlo I. Austrijski]] |
|||
[[sk:Karol I. (Rakúsko-Uhorsko)]] |
|||
[[sl:Karel I. Habsburško-Lotarinški]] |
|||
[[sr:Карл I од Аустрије]] |
|||
[[sv:Karl I av Österrike]] |
|||
[[th:จักรพรรดิคาร์ลที่ 1 แห่งออสเตรีย]] |
|||
[[tr:I. Karl]] |
|||
[[uk:Карл І (імператор Австро-Угорщини)]] |
|||
[[vi:Karl I của Áo]] |
|||
[[zh:卡爾一世 (奧匈帝國)]] |
|||
Trenutna verzija na dan 23 oktobar 2023 u 23:56
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
| Karlo (IV) | |
|---|---|
 | |
| Car Austrije; kralj Ugarske, Hrvatske i Češke | |
| Vladavina | 21. novembar 1916 - 12. novembar 1918 |
| Prethodnik | Franjo Josip |
| Krunidba | 30. decembar 1916. |
| Supružnik | Zita od Burbon-Parme |
| Djeca | Oton, krunski princ od Austrije Adelhajda Austrijska Robert, nadvojvoda od Austrije-Este Feliks Austrijski Karlo Ludovik Austrijski Rudolf Austrijski Karla Austrijska Elizabeta Austrijska |
| Dinastija | Habsburg |
| Otac | Oton Franjo Austrijski |
| Majka | Marija Josipa Saksonska |
| Rođenje | 17. august 1887. |
| Smrt | 1. april 1922. |
Karlo (17. august 1887 – 1. april 1922) bio je posljednji car Austrije, posljednji kralj Ugarske (kao Karlo IV), te posljednji kralj Češke. Vladao je od 1916. do 1918. godine, kada je Austrija postala republika. Karlo nikada nije abdicirao. Ostatak života, sve do smrti 1922. godine, proveo je nastojeći da obnovi monarhiju.
Mladost
[uredi | uredi izvor]Karlo je bio sin nadvojvode Otona Franje (1865-1906) i Marije Josipe Saksonske (1867-1944).
Godine 1911. oženio je princezu Zitu od Burbon-Parme, s kojom je imao pet sinova i tri kćerke.
Kada je ubijen njegov amidža, Franjo Ferdinand Austrijski, Karlo je postao prijestolonasljednik svome praamidži, caru Franji Josipu.
Vladavina
[uredi | uredi izvor]Nakon smrti Franje Josipa 1916. godine, Karlo je naslijedio sve njegove krune. Preuzeo je vrhovno zapovjedništvo nad austrijskom vojskom 2. decembra 1916. Tokom 1917. vodio je tajne mirovne pregovore s Francuskom. Austrijski ministar vanjskih poslova je bio zainteresiran samo za opći mir. Karlo je pokazivao spremnost da sklopi separatni mirovni sporazum. Kada su 1918. procurile vijesti da pokušava sklopi separatni mirovni sporazum Karlo je sve odlučno negirao. Francuski predsjednik vlade je objavio njegova pisma, koja su pokazala namjere sklapanja separatnog mira. Ministar vanjskih poslova je zbog toga dao ostavku, a Austro-Ugarska je još više postala ovisna o Njemačkoj. Austro-Ugarska je bila u stanju rasula u posljednjim godinama rata. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Woodrow Wilson, je kao dio svojih četrnaest tačaka zahtijevao od Evrope da dopusti samoopredjeljenje naroda. Kao odgovor na takvu mogućnost Karlo se složio da se sazove parlament i da se stvori konfederacija, po kojoj bi svaka etnička grupa imala pravo autonomije. Međutim, stvari su brzo izmicao kontrole i uslijedilo je proglašavanje nezavisnosti u svim dijelovima Austro-Ugarske. Karlova politička budućnost je postala neizvjesna. Izgledalo je da će moći vladati bar Austrijom, ali Austrija je postala republika.
Život u egzilu
[uredi | uredi izvor]Do 11. novembra 1918. sve nacije Austro-Ugarske su proglasio svoje težnje da se odvoje od Austro-Ugarske. Karlo nije abdicirao, nego je pobjegao u Švicarsku, odakle je nastojao povratiti vlast. Bio je ohrabren od strane mađarskih nacionalista, pa se dva puta tokom 1921. pokušao vratiti na prijestolje Mađarske. Mađarska je ostala kraljevina, ali bez kralja. Pokušaji da se vrati na prijestolje barem Mađarske nisu mu uspjeli zbog raznih faktora uključujući izostanak podrške od strane regenta Miklósa Horthyja.
Monarhisti Horthyjevo odbijanje pomoći Karlu često opisuju kao "izdajničko". Prvi pokušaj da ponovno osvoji krunu Mađarske, u martu 1921. godine, propao je kada je Horthyjeva vlada zamolila Karla da napusti zemlju. Drugi put, u oktobru 1921. godine, priključuje mu se 3.000 mađarskih vojnika, ali Kraljevina SHS i Čehoslovačka su Mađarskoj predali ultimatum prijeteći ratom, ako se Karlo vrati na prijestolje.
Pošto je postao opasan po međunarodni poredak (Versajski poredak) i mir u Evropi, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo su odredile portugalsko ostrvo Madeira kao mjesto njegova progonstva. Na Madeiri je umro 1922. godine od upale pluća. Njegove pretenzije na austrijsko, mađarsko, češko i hrvatsko prijestolje naslijedio je njegov najstariji sin Oton.
Poslije smrti
[uredi | uredi izvor]Historičari različito ocjenjuju Karla i njegov period vlasti. Jedan od najvećih kritičara je Helmut Rumpler, voditelj jednoga odjela austrijske akademije znanosti, koji je opisao Karla kao "diletanta, preslaboga za izazove sa kojima se suočavao" i smatra da nije bio pravi političar. Engleski pisac Herbert Vivian pisao je da je "Karl je veliki vođa, princ mira, koji je nastojao da spasi svijet jedne godine rata državnik sa idejama da spasi narod komplikovanih problema carstva". Papa Ivan Pavao II ga je 2004. proglasio blaženim.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
| Prethodi: | Car Austrije Kralj Ugarske, Hrvatske i Češke |
Slijedi: |
| Franjo Josip | / |
Normativna kontrola  |
|
|---|