Books by Marijana Belaj
Etnoloska tribina, 2021
The Mrtvalj spring is an integral part of a more complex sacred landscape, the center of which is... more The Mrtvalj spring is an integral part of a more complex sacred landscape, the center of which is the Shrine of St. John the Baptist located in Podmilačje near Jajce, Bosnia and Herzegovina. The shrine is a multi-confessional pilgrimage destination that is also very popular within the wider region. The Mrtvalj spring is one of the key stops in pilgrimage itineraries, but it is not only a sacred place within pilgrimage practices. In this paper the conceptualization of the Mrtvalj spring's sacredness is examined as a reflection of the relationship between the religious and the political. The author analyzes the relationship between the shrine's politics, which are based on the ideas of a "Bosnian Lourdes" and a shared shrine, and the spring as a focal point for the shared non-institutional practices of believers of various religious affiliations. She aims to show that a shared sacred site does not necessarily have to be controversial, and calls for a revalorization of non-institutional religiosity, which has proved to be a rich phenomenon for the study of interreligious relations.
Zbornik Instituta za arheologiju / Serta Instituti Archaeologici, Vol. 10. Sacralization of Landscape and Sacred Places. Proceedings of the 3rd International Scientific Conference of Mediaeval Archaeology of the Institute of Archaeology, 2018
Human settlement of landscape raises the question of marking the landscape with one’s own religio... more Human settlement of landscape raises the question of marking the landscape with one’s own religion. Changes of religious systems or their coexistence documented in the landscape raises further questions, particularly those pertaining to broader socio-cultural phenomena and dynamics. Even if such processes are not documented in written sources, they could often be recognized in toponyms, folklore, archaeological finds and in contemporary religious practices. This publication presents analyses of sacred landscape from the perspective of: archaeology, folklore, ethnology and cultural anthropology, literature, architecture, history, art history, mathematics etc., and at the same time covers the period from prehistory, through antiquity and Slavic period and the Middle Ages to the modern period and contemporary times. In addition to this, it also compares different processes from different regions and times, by and large from Europe.
Zahvaljujući današnjem svijetu u pokretu, milijunima ljudi na putu, pojam hodočašća je postao izr... more Zahvaljujući današnjem svijetu u pokretu, milijunima ljudi na putu, pojam hodočašća je postao izrazito propusan za razna svjetovna značenja. Nerijetko se dogodi da postane i besmislen. Istodobno, Međugorje i brojna druga europska hodočasnička odredišta iz godine u godinu bilježe sve veći broj hodočasnika, a njima je hodočašće itekako smislena, koherentna i bliska religijska stvarnost.
Knjiga nudi kritički pregled razvoja i smjerova antropologije hodočašća, poddiscipline kulturne antropologije, u kojem se suočavaju razni i različiti pogledi na hodočašće. U konkretnim se istraživačkim situacijama, u hodočasničkom Međugorju, propituju teorijske smjernice i prepoznaju stranputice, te se rasvjetljava dinamična, mnogostruka, mnogoznačna, ali i proturječna stvarnost hodočašća i hodočasničkog odredišta.
Kakav je odnos raznih strategija uključenih u oblikovanje hodočasničkog Međugorja? Kako se oblikuju hodočasnička iskustva u interakciji s ovim hodočasničkim odredištem? Kakav je međuodnos hodočasničkog Međugorja i Međugorja kao prostora življenja? Kakva je sprega Međugorja sa širim religijskim, društvenim, političkim i ekonomskim prostorom? To su temeljna pitanja u okviru kojih se u knjizi promišlja hodočašće i hodočasnička kvaliteta mjesta. Pritom se Međugorje – to sveto tlo, kako ga definira jedna hodočasnica – pokazuje i kao specifičan hodočasnički prostor, jer je u njemu osobito naglašena sloboda hodočasničke imaginacije i kreativnosti.
Book Chapters by Marijana Belaj
Pilgrimage, Politics and Place-Making in Eastern Europe, 2014
Fokus etnološke i kulturnoantropološke analize umjetničkog izražavanja jest sprega između umjetni... more Fokus etnološke i kulturnoantropološke analize umjetničkog izražavanja jest sprega između umjetničke prakse i ljudske svakodnevice, kako na razini kulturnih politika, tako i na razini individualnih doživljaja i akcija. Istraživači se pritom usmjeravaju, s jedne strane, na one društvene odnose, vrijednosti i impulse koje umjetnici u svom radu odlučuju problematizirati. S druge nas strane zanimaju učinci koje njihove prakse imaju u društvu, društvena dinamika koja prati umjetnički čin, predodžbe, reakcije i načini djelovanja koje njihova kreacija pobuđuje ili potiče. Jedan od odgovora, upućen s pozicija moći, na umjetnička djela koja preispituju političke i religijske datosti jest cenzura. Cenzuru shvaćamo kao bilo koji vid nepripuštanja alternativnih naracija u javni prostor, smanjivanje njihove vidljivosti i dosega.
Zbornik radova sa naučnog skupa "Etnos", religija i identitet: naučni skup u čast Dušana Bandića, 2014
Prilog prati dinamiku istraživanja religije, religioznosti i posebice hodočašća u proteklih 25 go... more Prilog prati dinamiku istraživanja religije, religioznosti i posebice hodočašća u proteklih 25 godina u Hrvatskoj. Tijekom 90-ih godina 20. stoljeća u tim istraživanjima dominira koncept pučke pobožnosti (izvaninstitucionalne religioznosti) putem kojega su etnološka istraživanja dokazivala i pokazivala svoju kompetentnost u području religije i religioznosti. Iako se u pojedinim istraživanjima nastavlja tragati za pretkršćanskm korijenima pojedinih religijskih pojavnosti i etničkim značajkama (hrvatske) izvaninstitucionalne religioznosti, od sredine 2000-ih uvode se nove teme i pristupi, ali i rekonceptualziraju stari. Tome je svakako pridonijelo i konstituiranje akademskih predmeta o religiji i religioznosti na svim razinama studija etnologije i kulturne antropologije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od 2004. godine nadalje.
Tema hodočašća u posljednjih 25 godina predstavlja konstantu u okviru istraživanja religije i religioznosti u Hrvatskoj. Upravo 90-ih godina 20. st. događa se istraživački zamah u okviru ove teme, istodobno kada se to događa i u zapadnoj Europi, no naglasci su bili uglavnom drukčiji. Dok se u Hrvatskoj hodočašće gotovo isključivo sagledavalo kao oblik izvaninstitucionalne religioznosti par exellance, u zapadnoeuropskoj se znanosti ono razmatralo kao univerzalni fenomen i kao arena diskurzivnih prijepora te potom sve više kao paradigma suvremenog svijeta u pokretu, pri čemu su istraživanja konkretnih hodočašća studije slučaja dinamike suvremenih sociokulturnih procesa. Takve smjernice našle su svoj put i u istraživanjima ove teme u Hrvatskoj od sredine 2000-ih nadalje – neki od konkretnih pristupa i rezultata prikazat će se na primjeru istraživanja hodočašća u Međugorje i Olovo (Bosna i Hercegovina).
Pilgrimage, Politics and Place-Making in Eastern Europe: Crossing the Borders, 2014
In Bosnia and Herzegovina conflicting social memories and interpretations of the past and present... more In Bosnia and Herzegovina conflicting social memories and interpretations of the past and present of the three ethnic (and religious) entities, as well as the country’s structure as defined by the Dayton Agreement (1995), make inter-religious (and inter-ethnic) dialogue hard to accomplish. Interreligious dialogue among the high representatives of various religious communities and theologians – 'top-down dialogue' - is enhanced by the Interreligious Council of Bosnia and Herzegovina and carried out as a peace-building project. This'top-down dialogue' stands in juxtaposition to the dialogue of the believers – 'the bottom-up dialogue'. The latter takes place in spontaneous ways, based on friendly contacts and encounters through religious experience. Ecumenism expressed in the beliefs of the former group is more political, while within the latter group religious dimension is more stressed (Silajdzic).
This article focuses on the point of view of believers and analyzes ecumenism and inter-religious 'bottom-up dialogue' in Olovo, a pilgrimage (Catholic) shrine shared by Muslims and Catholics. Although such sharing of pilgrimage destinations means that these different religious groups share at least some values and ideals, during the last twenty years the anthropology of pilgrimage has drawn attention to the ways in which pilgrimage sites act as arenas of wider social, political and inter-religious conflict. Although one may observe occasional conflicts in Olovo as well, throughout the history and nowadays this pilgrimage site has functioned as a space of inter-religious dialogue and ecumenism.
The emphasis here is placed on the dialogue of religious experience, that is, on ways in which the sacred is experienced and perceived. The chapter deals with the dialogue of life (the way living space is shared) and the dialogue through actions (people’s solidarity in extraordinary and everyday conditions). The dialogue of religious experience is highlighted due to the fact that a shared experience of the sacred within the shrine is stressed both in historical testimonies and in the contemporary interaction between the two religions in Olovo. The same goes for the sharing of pilgrimage time and space, as well as the common set of narratives linked to the sacred and experiences of the sacred.
The 'bottom-up dialogue' in Olovo will be complemented with data on Olovo 'top-down dialogue'.
Mjesto, nemjesto : interdisciplinarna promišljanja prostora i kulture / Place, Non-place. Interdisciplinary Perspectives on Space and Culture, Jul 15, 2011
Spacijalizacija iskustava i stvaranje "mjesta" FOKUS U OVOME PRILOGU je na lokaciji, 1 hodočasnič... more Spacijalizacija iskustava i stvaranje "mjesta" FOKUS U OVOME PRILOGU je na lokaciji, 1 hodočasničkom odredištu fi ksiranom u prostoru, tj. na svetom mjestu, koje je raison d'être hodočašća (Eade i Sallnow 1991:6). Polazim od činjenice kako se svetost mjesta, kao i svetost uopće, da bi bila stvarna, mora neprestano i iznova stvarati, te da sveto mjesto nastaje i biva stvarnim tek svjesnim naporom hodočasnika da ga, u oživljavanju iskustva hodočašća, "koriste" (McKevitt 1991:79). To je ujedno bilo i polazište jednog neformalnog projekta u Međugorju, 2 čije ću neke od dosadašnjih rezultata ovdje iznijeti. S obzirom na složenost tematike i lokacije, istraživanje je tek u začetku, pa u tom svjetlu valja promatrati i prikazane rezultate. Ono nije osmišljeno da bi ponudilo neku objektivnu povijest stvaranja Međugorja. Naprotiv, temelji se na subjektivnim iskustvima prostora, a zacrtano je okvirima antropologije prostora i mjesta te antropologije hodočašća. U dosadašnjem nas je istraživanju Međugorje zanimalo kao prostor kojemu ljudi pridaju značenja i s kojim oblikuju značenjske odnose transformirajući ga u mjesto/mjesta (Low i Lawrence-Zúñiga 2007:13-14; Fernandez 2007:189-190; Sheldrake 2001a:1). Zani-1 Pod "lokacijom" mislim na scenu određenih društvenih aktivnosti (locale) (prema Rodman 2007:207).
Shrines and Pilgrimage in the Modern World. New Itinararies into the Sacred, 2008
Although there can be no doubt that Tito was turned into a kind of instrument of communist rule a... more Although there can be no doubt that Tito was turned into a kind of instrument of communist rule after he died, he has also retaind an important place in the private spheres of life for many individuals. A lively and non-institutional venerations of Tito after his death can be seen in occasional actions of citizens of former Yugoslavia. Expressions of direct and personal attachment to Tito give an especially vivid account of his life after death, usually reffering to communication with him and the need to bring him closer and make him more familiar. In the Croatian village of Kumrovec, where in addition to the usual traditional buildings in the open-air museum, the house where the former Yugoslavian president Josip Broz Tito was born and a statue of the man are situated. The area around his statue is seen as a stage on which conflicts between different collective memories take place, especially during the annual celebration of the Day of Youth in Kumrovec. While it was not organizer´s intention to create a personality cult, for participants, who come there in order to make close contact with the Josip Broz, the statue of Tito invites special gestures, action and emotions which are not simply suggestive of the religious, but are in fact taken from religious practice - expressions of experience of Tito´s statue are similar to forms of religiosity found in the worshipping of saints. The site is thus converted into pilgrimage place, at least on this one day of the year.
Papers by Marijana Belaj
Etnološka tribina, 2021
Potencijali i primjenjivost kulturnoantropoloških znanja i etnografskih istraživanja u gospodarsk... more Potencijali i primjenjivost kulturnoantropoloških znanja i etnografskih istraživanja u gospodarskom i javnom sektoru te civilnom društvu, na koje upućuju istraživanja razvoja karijera u Europi i SAD-u, potaknuli su promišljanja, analize i rasprave o takvim karijerama u Hrvatskoj u okviru međunarodnog skupa HED 2020: Etnografska istraživanja na tržištu, u organizaciji Hrvatskoga etnološkog društva. Na temelju izlaganja, u prilogu se donose iskustva rada u neakademskom sektoru, te se izvode zaključci i smjernice za daljnji razvoj sprega kulturne antropologije s gospodarstvom i društvom u rješavanju konkretnih praktičnih pitanja i problema, prije svega relevantnima za hrvatski kontekst.
Religijski identitet se u domaćoj literaturi, ponajviše sociološkoj, promatra gotovo jedino na nj... more Religijski identitet se u domaćoj literaturi, ponajviše sociološkoj, promatra gotovo jedino na njegovoj površinskoj i simboličkoj razini u okviru grupe, odnosno u kontekstu oblikovanja etničkog identiteta. Ovim radom nastoji se ukazati na njegovo dublje i složenije, a u temelju i drugačije značenje kod pojedinca ili u zajednici. Pojam se propituje suprotstavljanjem dosadašnjeg uobičajenog stajališta promatranja (oblikovanje etničkog identiteta) stajalištu nekih koncepcija religije same te putem spoznaja o mjestu i ulozi svetaca zaštitnika u životu vjernika u Istri na temelju njihovih kazivanja.Religious identity is multi-layered and changeable as any other identity; it carries multiple meanings and it is in constant interaction with other identities. Additionally, its content highly depends on our standpoint. Religious identity in Croatian social sciences is discussed only as source of signs and symbols, and from the standpoint of formation of ethnic identities. However, it seems th...
Belief in patron saints belongs to the field of non-institutional religious concepts and practice... more Belief in patron saints belongs to the field of non-institutional religious concepts and practices, i.e. to popular religiosity. From the believers' standpoint these practices are not opposed to the official religious system (in the researched area the official religion is Catholicism). This paper was based on the research conducted in the villages and hamlets in the region of Krivi Put near the town of Senj in 2004. I was interested in the ways in which patron saints were present in people's lives, in their possible roles and importance the community was ascribing to them. The emphasis was placed on specific occasions during which we encountered these beliefs and on the practices through which they were expressed. All the familiar examples of religious practices linked to the belief in patron saints were covered in this research (for example, various vows, pilgrimages, processions, etc.), but taking into account the context of calendar customs proved to be a useful research...
Saints are generally, in belief practices, accepted as models of virtue and chastity, as God'... more Saints are generally, in belief practices, accepted as models of virtue and chastity, as God's prophets or as protectors and helpers in all walks of human life. This latest form of worship is especially important in popular religiosity. In its' framework, and on the level of personal worship, we can recognize usually one saint who is, according to one's own personal standards, considered to be one's own, one's personal protector. St. Anthony of Padua is, next to the Mother of God, the most popular saint in Croatian regions. In personal religiosity discussed in this article, St. Anthony of Padua represents the central figure. This article is based on one detailed autobiographical account of a young man from Konavle (the place of his origin), which is supplemented by the account from his mother who participated in the creation of his religiosity. Several factors have influenced the choice of a personal saint in the discussed religious practice, the most important o...
Krasno. Monografija u povodu 200. obljetnice župe sv. Antuna Padovanskoga i 170 godina školstva u Krasnu, 2007
Grč. δουλος: "rob, sluga" > δουλεíα: "ropstvo, služba"; u kršćanskoj frazeologiji: štovanje iskaz... more Grč. δουλος: "rob, sluga" > δουλεíα: "ropstvo, služba"; u kršćanskoj frazeologiji: štovanje iskazano "slugama Božjim", tj. svecima. U katolicizmu i pravoslavlju razlikuje se kult koji se iskazuje Bogu (latrija), kult koji se iskazuje Bogorodici (hiperdulija) te kult koji se iskazuje svecima i anđelima (dulija) (Rebić, ur. 2002:105-106,492).
Rad se temelji na etnoloskom istraživanju stovanja svetaca kao zastitnika (u okviru dulije) u pob... more Rad se temelji na etnoloskom istraživanju stovanja svetaca kao zastitnika (u okviru dulije) u pobožnosti krivoputske zajednice. Istraživanje je provedeno u dva navrata u selima i zaselcima na podrucju Krivoga Puta tijekom 2004. godine. Razmatrajuci prigode u kojima se ovo stovanje javlja, te prakse putem kojih se ono izražava, u radu se propituju raznovrsne uloge, znacenja i važnost koje Krivopucani u svojemu životu pridaju svecima zastitnicima. Iako je težiste rada na duliji, radi cjelovitijeg shvacanja krivoputskog stovanja svetaca zastitnika ukljucen je i kratak osvrt na stovanje Majke Božje Snježne koja je najpopularnija zastitnica u osobnim pobožnostima i ujedno bitan cimbenik u samoidentifikaciji Krivopucana. Pri traganju za prisutnoscu ostalih svetaca zastitnika u životu Krivopucana posebno se istraživacki operativnom pokazala prizma godisnjih obicaja stoga sto pruža bogat uvid u raznovrsne izvaninstitucionalne postupke koji se odvijaju na spomendane svetaca, i u prateca vjer...
Uploads
Books by Marijana Belaj
Knjiga nudi kritički pregled razvoja i smjerova antropologije hodočašća, poddiscipline kulturne antropologije, u kojem se suočavaju razni i različiti pogledi na hodočašće. U konkretnim se istraživačkim situacijama, u hodočasničkom Međugorju, propituju teorijske smjernice i prepoznaju stranputice, te se rasvjetljava dinamična, mnogostruka, mnogoznačna, ali i proturječna stvarnost hodočašća i hodočasničkog odredišta.
Kakav je odnos raznih strategija uključenih u oblikovanje hodočasničkog Međugorja? Kako se oblikuju hodočasnička iskustva u interakciji s ovim hodočasničkim odredištem? Kakav je međuodnos hodočasničkog Međugorja i Međugorja kao prostora življenja? Kakva je sprega Međugorja sa širim religijskim, društvenim, političkim i ekonomskim prostorom? To su temeljna pitanja u okviru kojih se u knjizi promišlja hodočašće i hodočasnička kvaliteta mjesta. Pritom se Međugorje – to sveto tlo, kako ga definira jedna hodočasnica – pokazuje i kao specifičan hodočasnički prostor, jer je u njemu osobito naglašena sloboda hodočasničke imaginacije i kreativnosti.
Book Chapters by Marijana Belaj
Tema hodočašća u posljednjih 25 godina predstavlja konstantu u okviru istraživanja religije i religioznosti u Hrvatskoj. Upravo 90-ih godina 20. st. događa se istraživački zamah u okviru ove teme, istodobno kada se to događa i u zapadnoj Europi, no naglasci su bili uglavnom drukčiji. Dok se u Hrvatskoj hodočašće gotovo isključivo sagledavalo kao oblik izvaninstitucionalne religioznosti par exellance, u zapadnoeuropskoj se znanosti ono razmatralo kao univerzalni fenomen i kao arena diskurzivnih prijepora te potom sve više kao paradigma suvremenog svijeta u pokretu, pri čemu su istraživanja konkretnih hodočašća studije slučaja dinamike suvremenih sociokulturnih procesa. Takve smjernice našle su svoj put i u istraživanjima ove teme u Hrvatskoj od sredine 2000-ih nadalje – neki od konkretnih pristupa i rezultata prikazat će se na primjeru istraživanja hodočašća u Međugorje i Olovo (Bosna i Hercegovina).
This article focuses on the point of view of believers and analyzes ecumenism and inter-religious 'bottom-up dialogue' in Olovo, a pilgrimage (Catholic) shrine shared by Muslims and Catholics. Although such sharing of pilgrimage destinations means that these different religious groups share at least some values and ideals, during the last twenty years the anthropology of pilgrimage has drawn attention to the ways in which pilgrimage sites act as arenas of wider social, political and inter-religious conflict. Although one may observe occasional conflicts in Olovo as well, throughout the history and nowadays this pilgrimage site has functioned as a space of inter-religious dialogue and ecumenism.
The emphasis here is placed on the dialogue of religious experience, that is, on ways in which the sacred is experienced and perceived. The chapter deals with the dialogue of life (the way living space is shared) and the dialogue through actions (people’s solidarity in extraordinary and everyday conditions). The dialogue of religious experience is highlighted due to the fact that a shared experience of the sacred within the shrine is stressed both in historical testimonies and in the contemporary interaction between the two religions in Olovo. The same goes for the sharing of pilgrimage time and space, as well as the common set of narratives linked to the sacred and experiences of the sacred.
The 'bottom-up dialogue' in Olovo will be complemented with data on Olovo 'top-down dialogue'.
Papers by Marijana Belaj
Knjiga nudi kritički pregled razvoja i smjerova antropologije hodočašća, poddiscipline kulturne antropologije, u kojem se suočavaju razni i različiti pogledi na hodočašće. U konkretnim se istraživačkim situacijama, u hodočasničkom Međugorju, propituju teorijske smjernice i prepoznaju stranputice, te se rasvjetljava dinamična, mnogostruka, mnogoznačna, ali i proturječna stvarnost hodočašća i hodočasničkog odredišta.
Kakav je odnos raznih strategija uključenih u oblikovanje hodočasničkog Međugorja? Kako se oblikuju hodočasnička iskustva u interakciji s ovim hodočasničkim odredištem? Kakav je međuodnos hodočasničkog Međugorja i Međugorja kao prostora življenja? Kakva je sprega Međugorja sa širim religijskim, društvenim, političkim i ekonomskim prostorom? To su temeljna pitanja u okviru kojih se u knjizi promišlja hodočašće i hodočasnička kvaliteta mjesta. Pritom se Međugorje – to sveto tlo, kako ga definira jedna hodočasnica – pokazuje i kao specifičan hodočasnički prostor, jer je u njemu osobito naglašena sloboda hodočasničke imaginacije i kreativnosti.
Tema hodočašća u posljednjih 25 godina predstavlja konstantu u okviru istraživanja religije i religioznosti u Hrvatskoj. Upravo 90-ih godina 20. st. događa se istraživački zamah u okviru ove teme, istodobno kada se to događa i u zapadnoj Europi, no naglasci su bili uglavnom drukčiji. Dok se u Hrvatskoj hodočašće gotovo isključivo sagledavalo kao oblik izvaninstitucionalne religioznosti par exellance, u zapadnoeuropskoj se znanosti ono razmatralo kao univerzalni fenomen i kao arena diskurzivnih prijepora te potom sve više kao paradigma suvremenog svijeta u pokretu, pri čemu su istraživanja konkretnih hodočašća studije slučaja dinamike suvremenih sociokulturnih procesa. Takve smjernice našle su svoj put i u istraživanjima ove teme u Hrvatskoj od sredine 2000-ih nadalje – neki od konkretnih pristupa i rezultata prikazat će se na primjeru istraživanja hodočašća u Međugorje i Olovo (Bosna i Hercegovina).
This article focuses on the point of view of believers and analyzes ecumenism and inter-religious 'bottom-up dialogue' in Olovo, a pilgrimage (Catholic) shrine shared by Muslims and Catholics. Although such sharing of pilgrimage destinations means that these different religious groups share at least some values and ideals, during the last twenty years the anthropology of pilgrimage has drawn attention to the ways in which pilgrimage sites act as arenas of wider social, political and inter-religious conflict. Although one may observe occasional conflicts in Olovo as well, throughout the history and nowadays this pilgrimage site has functioned as a space of inter-religious dialogue and ecumenism.
The emphasis here is placed on the dialogue of religious experience, that is, on ways in which the sacred is experienced and perceived. The chapter deals with the dialogue of life (the way living space is shared) and the dialogue through actions (people’s solidarity in extraordinary and everyday conditions). The dialogue of religious experience is highlighted due to the fact that a shared experience of the sacred within the shrine is stressed both in historical testimonies and in the contemporary interaction between the two religions in Olovo. The same goes for the sharing of pilgrimage time and space, as well as the common set of narratives linked to the sacred and experiences of the sacred.
The 'bottom-up dialogue' in Olovo will be complemented with data on Olovo 'top-down dialogue'.
In that period Medjugorje apparitions have disturbed the spirits, not only within the communist authorities of Yugoslavia, but also within the Church. National authorities characterize the apparitions of Medjugorje as fiction of local Franciscans – "clerical nationalists", in the words of one of communist officials – with the aim of bringing down the constitutional order of the communist Yugoslavia. At the same time, the alleged apparitions in Medjugorje have deeply shaken the Church of this area and intensified the centuries-old conflict between diocesan and Franciscan priests of the Mostar-Duvno Diocese, where Medjugorje belongs.
This presentation deals with the interaction between natural space and pilgrimage concepts and experiences. It analyses what spiritual magnetism (Preston) the landscape of Medjugorje holds for pilgrims, and how sacred values are created and inscribed in natural environment. At the same time, it discusses how this sacralized landscape shapes pilgrims' experiences, thus becoming a place of personal transformation. These questions will be considered through spatial, material and discursive practices of pilgrims and other agents who create and use the pilgrims' Medjugorje.