Prijeđi na sadržaj

Ogulin

Koordinate: 45°16′N 15°14′E / 45.27°N 15.23°E / 45.27; 15.23
Izvor: Wikipedija
Ogulin
Ogulin
 Ovaj članak ili jedan njegov dio zahtijeva jezičnu i pravopisnu doradu.Članak treba preurediti u skladu s gramatičkim i/ili pravopisnim pravilima standardnoga hrvatskog jezika.
Ogulin
Ogulin
 Ovu je stranicu potrebno oblikovati kao Wikipedijin članak. (Rasprava)Format članaka treba slijediti Wikipedijin stil.
Ogulin

grb
Država Hrvatska
Županija Karlovačka
GradonačelnikDalibor Domitrović (SDP)
Gradsko vijeće16[1] članova
– predsjednikMarinko Herman (SDP)
Naselja24 gradska naselja
Površina538,1 km2 [2]
Površina središta38,4 km2
Visina155 mnm
Koordinate45°16′N 15°14′E / 45.27°N 15.23°E / 45.27; 15.23
Stanovništvo (2021.)
Ukupno12 246 [3]
– gustoća23 st./km2
Urbano7374
– gustoća192 st./km2
Svetac zaštitnikSveti Križ
Dan mjesta14. rujna
Odredišna pošta47300 Ogulin [4]
Pozivni broj+385 (0)47
AutooznakaOG
Stranicaogulin.hr

Zemljovid

Ogulin na zemljovidu Hrvatske
Ogulin
Ogulin

Ogulin na zemljovidu Hrvatske

PLAN GRADA OGULINA

Ogulin je grad u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.

Naselja

[uredi | uredi kôd]
Naselja i granice Grada Ogulina

U Ogulinu se nalaze 24 naselja. To su sela: Desmerice, Donje Dubrave, Donje Zagorje, Drežnica, Dujmić Selo, Gornje Dubrave, Gornje Zagorje, Hreljin Ogulinski, Jasenak, Marković Selo, Otok Oštarijski, Ponikve, Popovo Selo, Potok Musulinski, Puškarići, Ribarići, Sabljak Selo, Salopek Selo, Sveti Petar, Trošmarija, Turkovići Ogulinski, Vitunj, Zagorje

I grad Ogulin jedno je od naselja a njegovi dijelovi ili gradske četvrti su: Bošt, Brezik, Bukovica, Drenovac, Gavani, Kalci, Kostelić selo, Kučinić selo, Lomost, Podvrh, Prapuće, Proce, Sv. Jakov, Vučić selo, Zagrad, Žegar te uži centar.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Ogulin se nalazi u središtu Hrvatske, na pola puta od Zagreba do Rijeke, između nacionalnog parka Plitvička jezera (s juga), šumovitog Gorskog kotara (sa sjeverozapada) i sjevernog Jadrana (sa zapada). Nastao je u prostranoj kotlini kojom teku dvije rijeke: Dobra i Zagorska Mrežnica. Ogulinski potkapelski kraj tipično je prijelazno područje koje se ne može izravno svrstati ni u jednu od uobičajenih regija ovog dijela Hrvatske. Riječ je, zapravo, o zasebnoj mikroregiji koja ne pripada ni Gorskom kotaru, ni Lici, ni Kordunu, ni Gornjem Pokuplju. Ogulinsko-modruška udolina zajedno s Gorskim kotarom i Likom čini zemljopisnu cjelinu koju zovemo Gorska Hrvatska. Ponekad se ova ogulinsko-modruška udolina naziva i Ogulinsko polje. Ogulinsko polje je svojom površinom peto po veličini krško polje u Hrvatskoj, 60 km2. Nadmorska visina je oko 320 metara. Pravilnog je izduženog oblika u smjeru sjeverozapad-jugoistok, dužine 16 kilometara (Ogulin – Trojvrh) a širine 9 km (Desmerice – Skradnik).
Prema teritorijalnoj podijeli Rimokatoličke crkve Ogulinsko-modruška udolina dio je Ogulinskog dekanata, koji je sastavni dio Gospićko-senjske biskupije. Područje Ogulinsko-modruške udoline pripada Karlovačkoj županiji, na njezinom najzapadnijem dijelu gdje graniči s Primorsko-goranskom županijom te Ličko-senjskom na jugu. U smjeru zapada, dvadesetak kilometara od Ogulina, Rudolfovom cestom 1874. nalazi se naselje Jasenak.

  • površina Grada s 24 naselja: 542,32 km2
  • nadmorska visina grada: 323 m
  • zemljopisne koordinate:
    • zemljopisna širina: 450 15' 59"
    • zemljopisna dužina: 150 13' 44"

Ogulin je smješten u Karlovačkoj županiji, u podnožju planine Klek, a u njegovu podzemlju nalazi se ponor rijeke Dobre, koji žitelji ovoga kraja zovu "Đulin ponor".

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Područje Grada Ogulina prema najnovijem (2011.) popisu ima 13.915 stanovnika, 80,2 % Hrvata i 17,7 % Srba, gradsko naselje Ogulin ima 8216 stanovnika.[5]
Prema prošlom popisu (2001.) imao je 15.054 stanovnika, od čega je bilo 75,7 % Hrvata i 20,8 % Srba, gradsko naselje Ogulina imalo je 8712 stanovnika.

Prije novog teritorijalnoga ustrojstva Hrvatske, sadašnje općine Plaški, Saborsko, Tounj, Josipdol i Grad Ogulin činile su staru veliku općinu Ogulin, koja je imala sljedeći etnički sastav:

godina popisa ukupno Hrvati Srbi Jugoslaveni ostali
1991. 29.095 17.566 (60,37 %) 10.113 (34,75 %) 580 (1,99 %) 836 (2,87 %)
1981. 31.076 17.696 (56,94 %) 10.220 (32,88 %) 2782 (8,95 %) 378 (1,21 %)
1971. 34.210 19.909 (58,19 %) 13.172 (38,50 %) 551 (1,61 %) 578 (1,68 %)

Ogulin (naseljeno mjesto)

[uredi | uredi kôd]
  • 2021. – 7389
  • 2011. – 8216 (nova europska metodologija popisa )
  • 2001. – 8712 (Nije usporedivo s brojevima stanovnika ranijih popisa stanovništva, jer su Sveti Petar, Salopek Selo, Sabljak Selo i dio Ribarića bili dijelovi naselja Ogulin, a 1994. god. postaju samostalna naselja. Također, promijenila se metodologija popisa pa više nisu ubrojeni odsutni u inozemstvu.)
  • 1991. – 10.857 (Hrvati – 8668, Srbi – 1499, Jugoslaveni – 290, ostali – 400)
  • 1981. – 10.174 (Hrvati – 7775, Srbi – 1163, Jugoslaveni – 1105, ostali – 131)
  • 1971. – 9923 (Hrvati – 8108, Srbi – 1291, Jugoslaveni – 296, ostali – 228)

Izvor

[uredi | uredi kôd]
  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
Grad Ogulin: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
12927
14594
16154
18203
19172
19597
18542
20594
17488
18090
18315
17737
17012
16732
15054
13915
12246
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Ogulin. Od 1910. do 1931. sadrži dio podataka grada Vrbovsko u Primorsko-goranskoj županiji. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Ogulin: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
3265
3543
4173
4327
4822
5362
5412
6456
5948
6707
7842
8641
9796
10525
8712
8216
7374
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Sadrži dio podataka za naselje Potok Musulinski u 1857. i 1869. Sadrži podatke za bivša naselja Bošt, Gavani, Kalca, Kostelići, Kučinić-Selo, Lomost, Podvrh, Prapuće, Vučić-Selo i Žegar koja su kao naselja bila iskazivana 1953. i 1961. U 2001. smanjeno izdvajanjem dijela naselja u samostalna naselja Sabljak Selo, Salopek Selo, Sveti Petar i Ribarići. Od 1857. do 1880., od 1910. do 1931. te u 1981. i 1991. sadrži podatke za naselja Sabljak Selo. U 1981. i 1991. sadrži podatke za naselje Sveti Petar. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

[uredi | uredi kôd]

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Ogulin 1689.
Đulin ponor
Jezero Sabljaci
Ogulin centar

Ogulin je nastao oko utvrde koju je izgradila plemićka obitelj Frankopan krajem 15. stoljeća. Točno vrijeme nastanka ogulinske utvrde nije utvrđeno, no poznata je isprava Bernardina Frankopana koju je izdao u svom gradu Modrušu oko 1500. godine kad je novosagrađenom gradu Ogulinu označio granice između Modruša i Vitunja. Postoji i objašnjenje nastanka imena Ogulin. Da se grad navodno prije zvao Zulum grad, Đulin ili Julin grad, povjesničar Mile Magdić smatra "pukim etimološkim nagađanjem", te da se svojim današnjim imenom Ogulin, nazivao tako već od svoga početka,[6] potvrđuje to i karta s kraja 16. stoljeća.[7]

Može se primijetiti da je riječ Ogulin u biti pridjev od Ogula što zvuči dosta slično kao i Đula, a Đula je stariji naziv za rijeku Dobru koja u Ogulinu ponire u Đulinom (Dobrinom) ponoru[8]. Moguće je dakle sa se rijeka Đula nekoć davno zvala Ogula te da je grad koji se nalazi na njezinom ponoru dobio ime po samom rijeci, odnosno grad na kraju rijeke Ogule nazvan je Ogulin grad. Ovdje je prisutna česta praksa da se gradu daje ime po rijeci koja u njegovoj blizine završava. U prilog povezanosti imena rijeke i grada ide i činjenica da se sam grad u nekim izvorima nekoć nazivao Đulin grad. Slični primjeri su: grad Steyer koji se nalazi na ušću rijeke Steryer u rijeku Enns, grad Enns koji se nalazi na ušću rijeke Enns u Dunav, grad Beč (Wien) koji se nalazi na ušću rijeke Wien u Dunav, grad Kansas City koji se nalazi na ušću rijeke Kansas u rijeku Missouri, grad Vukovar (var je mađarski naziv za grad) nalazi se na ušću rijeke Vuke u Dunav, grad Slunj nalazi se na ušću rijeke Slunjčice u rijeku Koranu.

Kakvo je Ogulin imao značenje u 15. i 16. st. vidi se iz isprava toga vremena u kojima se ogulinska utvrda zove «ključem Kranjske». Stanovnici Ogulina bili su dobri vojnici, o čemu govori podatak da ih je zbog osobne hrabrosti i požrtvovnosti u borbi s Turcima od svake rabote oslobodio Vuk II. Krsto Frankopan Tržački, koji je 3. ožujka 1622. godine izdao povelju kojom ih je za sva vremena oslobodio obveza prema knezovima Frankopanima. Jači razvoj Ogulina počinje u 19. stoljeću kada je u njemu sjedište Modruško-riječke županije.

U iseljeničkom valu iz 1715. je dio Hrvata iz ogulinskog i otočačkog kraja je odselio u južnu Mađarsku, u sjevernu Baranju, u sela Magoč, Bikalu i Hajmaš. Vremenom su svi ti Hrvati pomađareni, ali su sve vrijeme zadržali čakavske osobine svog govora.[9][10][11]

Velikosrbi su pokušali za vrijeme agresije na Hrvatsku zauzeti i ovaj hrvatski gradić. RH je ovdje uoči Domovinskog rata, neposredno nakon izbijanja balvan-revolucija, iskusila grubi zador u svoj suverenitet, kad je zrakoplovstvo JNA (JRV) interveniralo protiv hrvatskog MUP-a. To je bilo kad je 17. kolovoza 1990. MUP RH poslao prema Kninu 3 helikoptera s policajcima radi gušenja velikosrpske pobune, a iznad Ogulina su ih presreli 2 zrakoplova MiG-21 JNA (JRV) koji su zaprijetili helikopterima da će ih srušiti ako ne skrenu s predviđene rute i ne vrate se u Lučko.[12]

[13] Borbe nisu zaobišle ni ovaj kraj. Premda su Hrvati u ogulinskoj općini bili većina, u dobrom dijelu selâ stanovnici su bili Srbi koji se nisu mirili s novonastalim demokratskim promjenama u Hrvatskoj. Uz pomoć JNA koja im je dostavila oružje i preko nje i srbijanskih medija koji su ih podjarivali na pobunu, sukob se je izdigao na veću razinu. JNA i velikosrbi nisu pristajali na hrvatsku neovisnost, nego su silom htjeli zadržati teritorij Hrvatske u već nepostojećoj Jugoslaviji. Rujna 1991. izbile su borbe za vojarne i skladišta JNA kojih je u ovom kraju bilo mnogo. Hrvatske snage postižu uspjehe, a prvi veliki je oslobađanje dviju vojarnâ u gradiću Ogulinu. Uslijedile su borbe za objekte JNA u susjednom Skradniku i Oštarijama. U borbe je JNA uvela i zračne snage. Skradničke su oslobođene 19. rujna 1991., a oštarijske se nije uspjelo ni borbom ni pregovorima,[13] nego je veliko skladište oružja i streljiva JNA uništila eksplozijom 13. listopada 1991. godine, čije se posljedice osjećaju i 25 godina poslije.[14] 12. studenoga 1991. su velikosrpski MiG-ovi raketirali Ogulin, a poslije je uslijedio pokušaj proboja pješaštvom. U to vrijeme je Ogulin imao 10.525 stanovnika, a zbrinjavao je 1600 hrvatskih izbjeglica s Korduna.[15]

Kronologija – ključni događaji

[uredi | uredi kôd]

Željezno doba – Japodi i japodska kultura
4. stoljeće pr. Kr. – doseljavanje Kelta. U Ogulinskom polju japodski gradovi Metulum, Terponos i druga gradinska naselja[16]
35. – 33. pr. Kr. – Rimljani osvajaju Metulum (Viničica kod Oštarija) i pokoravaju Japode[17]
1. – 3. stoljeće – Pax Romana
4. – 6. stoljeće – širenje kršćanstva ali i sve češći upadi barbara (Germani, Sarmati pa Huni), Ostrogotska država zatim nakratko Bizant
7. stoljeće – Avari i Slaveni naseljavaju se južno od Save (oko 630. g. Hrvati)
9. stoljeće – u Franačkoj zoni interesa i pokrštavanje, Hrvati asimiliraju slavensko-avarsku banovinu u gorskoj Hrvatskoj
1097. – smrt Petra Svačića na Gvozdu tj. prijevoju Kapela i 1102. stvaranje Ugarsko-Hrvatske države[18]
12. stoljeće – prvi spomen župe Modruš i pretpostavljena izgradnja crkve Sv.Jakova u Ogulinu[19]
13. stoljeće – knezovi Krčki kasnije nazvani Frankapani zaposjedaju Modruš; 1242. Mongolski prodor
14. i 15. stoljeće – procvat Modruškog feuda, glagoljaštvo, pavlinski samostan na Gvozdu, velebna crkva u Oštarijama, Modruška biskupija
1486. – nastaje Modruški urbar (na užem ogulinskom području tada su samo sela Praprwcha, Kernycze, Zgwlyeze, Jablanovo)[20]
1493. – Turci razaraju Modruš, biskup bježi u Vinodol, izbjeglički val prema sjeveru Hrvatske, Kranjska, Gradišće
oko 1500. – nad ponorom Dobre Bernardin Frankopan osniva grad Ogulin kao obrambeni kašel i određuje mu međe prema Vitunju i Modrušu
1521. – Turci pustoše Oštarije i crkvu
1527. – na saboru u Cetingradu Hrvati biraju za kralja F. Habsburga
1553. – u Ogulinskoj kuli kraljevska vojna posada
1570. – Stjepan II Frankopan prodaje Ogulin Zrinskima
1584. i 1585. – Turci pale kuće u Ogulinu i svu okolicu
16. i 17. stoljeće – Ogulinska kapetanija, na okolnim napuštenim zemljištima naseljavaju se Uskoci i Vlasi većinom pravoslavni (Srbi)
1622. – 30. – Vuk Krsto Frankopan dio Ogulinaca proglašava slobodnjacima
1640. – 41. – Ogulinska buna radi međa i povlastica
1683. – 99. – oslobodilački rat protiv Turaka
18. stoljeće – Ogulinci se nastanjuju izvan gradskih zidina, dio se naseljava na oslobođenom zemlji posebno Kordun, Lika, Baranja, Srijem i uvode se nove kulture kukuruz i krumpir
1746. – reorganizacija Vojne krajine, Ogulinska pukovnija u Karlovačkom generalatu
1775. – 79. – gradi se Jozefinska cesta (Karlovac – Josipdol – Senj)
1781. – izgradnja Crkve Sv.Križa, danas župne crkve[19]
1809. – 13. – Napoleonova osvajanja, Ogulin kratko u Ilirskim provincijama
1835. – ban Josip Jelačić službuje u Ogulinu
1871. – Rakovička buna
1865. – 73. – izgradnja željezničke pruge Karlovac – Rijeka
1873. – 74. – izgrađena Rudolfinska cesta Ogulin – Novi Vinodolski[21]
1873. – rođena Ivana Brlić-Mažuranić i počeci hrvatskog planinarstva[22]
1873. – 1881. – ukinuta Vojna krajina
1887. – Ogulin je središte Modruško – Riječke županije
1914. – 18. – Prvi svjetski rat, zatim stvaranje kraljevine SHS
1919. – osnovana Prva Realna gimnazija
1924. – prvo električno svjetlo u Ogulinu
1941. – 45. – Drugi svjetski rat, NDH, Talijani, zatim Nijemci i antifašistički otpor
1945. – SFR Jugoslavija, kotar Ogulin
1959. – izgradnja HE Gojak i stvoreno jezero Sabljaci
1964. – Radio postaja Ogulin
1973. – plasiranje na tržište "Ogulinskog kiselog kupusa"[23]
1986. – izgradnja skijaško sportskog centra Bjelolasica
1990. – demokratske promjene u Jugoslaviji
1991. – stvaranje samostalne Hrvatske
1991. – 1995. – Domovinski rat, linija razgraničenja s velikosrpskim pobunjenicima u susjednom mjestu Josipdolu na 15 km od grada
2005. – izgrađena auto-cesta kroz Ogulinsko polje i Tunel Mala Kapela

Znamenitosti i prirodne ljepote

[uredi | uredi kôd]

Govor

[uredi | uredi kôd]

Kao jedna od posebnosti kulturne i narodne baštine tog kraja može se navesti i specifični govor. To je izvorno srednjočakavski ikavsko-ekavski govor u koji su s vremenom ušle mnoge kajkavske, a zatim i štokavske riječi pa se tako izgubila upitna zamjenica ča u korist riječi kaj, ali su očuvani mnogi čakavske riječi (npr. zamjenice zač=zašto, uč=u što, poč=po što, nač=na što, ki=tko, kadi=gdje itd.).[24] Od općeslavenskog glasa jat postalo je i ili e, što je osobina čakavskih ikavsko-ekavskih govora: ispred (zubnih) dentalnih suglasnika (t, d, s, z, l, r, n), ako iza njih slijede stražnji samoglasnici (a, o, u) ili ako su na kraju riječi, nekadašnji jat je postao e; u ostalim slučajevima, prešao je u i (npr. sedat-sidit, proliće-leto, svitli-svetlo, bela-bilit).

Očuvani su mnoge starinske čakavske imenice i glagoli, npr. stara mati=baka, Mrtvi godi=Dušni dan, Velika Maša=Velika Gospa, lasi=kosa, merlin=mrkva, mujsa=mačka, nafalice=samo radi toga, natli=pod, ošćarija=gostiona, ražljat=proliti, pasti.

Česta je redukcija samoglasnika (npr. voz't čov'ka da ne ide piš'ce) i izostanak glasa h (npr. skr'al lače na vr'u).

Kajkavske su osobine izrazitije na sjevernom rubu tog područja (Ozalj, Pribić, Bregana, Kobilić), a čakavske u južnijim krajevima (Duga Resa, Netretić, Barilović, Bosiljevo, Generalski Stol, Ogulin).

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Najzastupljenije grane djelatnosti su poljoprivreda i prerada hrane.

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Kategorija:Životopisi, Ogulin

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]

Osnovne škole

  • OŠ Ivane Brlić-Mažuranić
  • Prva osnovna škola

Srednje škole

  • Gimnazija Bernardina Frankopana
  • Obrtnička i tehnička škola (www.otsog.hr)

Kultura

[uredi | uredi kôd]

U gradu se nalaze tri crkve, katolička crkva Uzvišenja Sv. Križa, katolička crkva Bl. Alojzija Stepinca i pravoslavna crkva Sv. Georga. Kapelicu Sv. Jakova na istoimenom gradskom groblju arheološka komisija iz 1973. datirala je u 12. ili 13. stoljeće kao najstariju crkvu u ovom kraju.

Od 2013. svake se godine organizira povodom Majčinog dana održava se hodočašće djece župe Sv. Križa iz Ogulina Majci Božjoj u Lomost. Učenici obje ogulinske osnovne škole i dječjeg vrtića te zatim u procesiji odlaze do kipa Majke Božje Lomošćanske.[25]

Mediji

[uredi | uredi kôd]

Šport

[uredi | uredi kôd]
  • Rukometna škola Ogulin
  • Teniski klub Ogulin
  • NK Dobra Sveti Petar
  • NK Ogulin
  • Teniski klub Frankopan
  • Košarkaški klub Ogulin
  • Gimnastički klub Ogulinski sokol[26]
  • Penjački klub Ogulin
  • Frankopanski streličari
  • Rukometni klub Ogulin
  • Kuglački klub Klek
  • Kuglački klub Policajac
  • Kuglački klub Željezničar Branitelj
  • Kuglački klub Poštar
  • Kuglački klub Obrtnik
  • Ženski kuglački klub Ogulin
  • Snowboard klub Ogulin
  • Skijaški klub Ogulin[27]
  • Veslački klub Sabljaci
  • Badminton klub Ogulin
  • Teakwondo klub Ogulin
  • Oldtimer klub Ogulin
  • Biciklistički klub Babaroge-Ogulin
  • Moto klub Vještice Ogulin
  • Klub Američkog Nogometa Ogulin Knights
  • AK Klek, automobilizam, organizira Memorijal Ivice Kišasondija
  • Športsko ribolovno društvo Ogulin

Od 2005. se održava turnir u košarci 3 na 3 Streetball OG, koji je dijelom FIBA-ina kalendara.[28]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Članovi. Grad Ogulin. Pristupljeno 7. travnja 2023.
  2. ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  3. ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  4. ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  5. ↑ www.dzs.hr STANOVNIŠTVO PREMA STAROSTI I SPOLU PO NASELJIMA, POPIS 2011., Karlovačka županija, Ogulin
  6. ↑ Magdić, Mile. Topografija i povijest Ogulina, pretisak knjige iz 1926. godine, Matica hrvatska – ogranak, Ogulin, 1995., str. 25., ISBN 953-96363-2-9
  7. ↑ Illyricum. Ioan. Sambucus Ortelio Suos, Antwerp, Christopher Platin, 1598
  8. ↑ Đulin ponor – Hrvatska enciklopedija. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 14. rujna 2024.
  9. ↑ Hrvatska znanstvena bibliografija Sanja Vulić: Govor Hrvata u Mađarskoj koji su podrijetlom iz ogulinskoga kraja
  10. ↑ Hrvatska znanstvena bibliografija Sanja Vulić-Vranković: Govor Hajmaša u Mađarskoj
  11. ↑ Modruš br.1/2004.  Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. studenoga 2011. (Wayback Machine) Sanja Vulić: Modruški govor u okviru govora s čakavskom osnovicom u kontinentalnoj Hrvatskoj
  12. ↑ Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH – podružnica Grada Zagreba  Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. studenoga 2013. (Wayback Machine) Zrakoplovna jedinica specijalne policije MUP-a RH
  13. ↑ a b Borna Marinić: Najprije su odbili tenkovski, a zatim i zračni napad – mještani sela Kamenica zarobili pilota JNA Domovinski rat.hr. 18. rujna 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.
  14. ↑ Radio Mrežnica: 25 godina od eksplozije skladišta oružja Radio Mrežnica. 13. listopada 2016. . Pristupljeno 24. rujna 2020.
  15. ↑ UDVDR  Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. svibnja 2011. (Wayback Machine) Na današnji dan
  16. ↑ Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 2000 Dubravka B.-Letunić: Japodske nekropole s ogulinskog područja
  17. ↑ TZ Karlovačke županije  Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. rujna 2012. (Wayback Machine) Legenda o Metulumu (obradio Goran Majetić)
  18. ↑ Rasprave Lokacija bitke na Gvozdu
  19. ↑ a b Hrvatska na dlanu Turističke atrakcije: Sakralna baština, Ogulin (Izvor: TZ Grad Ogulin)
  20. ↑ ZOV 39  Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. kolovoza 2014. (Wayback Machine) List župa Ogulinskog dekanata, I.Tironi (str. 60 – 63)
  21. ↑ Jutarnji list  Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. ožujka 2016. (Wayback Machine) Rudolfina. Najljepšom cestom do mora ne putuje više nitko
  22. ↑ Kameleon – udruga za etiku i kretivnost medija  Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. listopada 2011. (Wayback Machine) Goran Majetić: Klek – kolijevka hrvatskog planinarstva
  23. ↑ Modruški zbornik Željko Kosanović: Ogulinski kupus kroz povijest
  24. ↑ Modruški zbornik Sanja Vulić: O govoru Turković Sela
  25. ↑ IKA: Hodočašće djece Gospi Lomošćanskoj, 16.05 – 16.05.2016 | IKA N – 179931/5 . Pristupljeno 14. svibnja 2016,
  26. ↑ Gimnastički klub Ogulinski sokol. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. travnja 2013. Pristupljeno 11. kolovoza 2021. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  27. ↑ skiklubogulin.hr
  28. ↑ https://streetballog.com/?p=22

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Nedovršeni članak Ogulin koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
v • u
Zastava Karlovačke županije Gradovi i općine Karlovačke županije Zastava Hrvatske
Gradovi

Duga Resa • Karlovac • Ogulin • Ozalj • Slunj

Općine

Barilović • Bosiljevo • Cetingrad • Draganić • Generalski Stol • Josipdol • Kamanje • Krnjak • Lasinja • Netretić • Plaški • Rakovica • Ribnik • Saborsko • Tounj • Vojnić • Žakanje

Ostale općine i gradovi po županijama u Hrvatskoj
Popis općina u Hrvatskoj • Popis gradova u Hrvatskoj
v • u
Naselja u sastavu Grada Ogulina
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ogulin&oldid=7063881"