Hormuški tjesnac

Hormuški tjesnac (perzijski: تنگه هرمز) je relativno uski pojas Indijskog oceana između Omanskog zaljeva na jugoistoku i Perzijskog zaljeva na jugozapadu. Sjeverna obala tjesnaca pripada Iranu, a južna Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Omanu (eksklava Musandam).

Karta Hormuškog tjesnaca
Satelitska snimka
Karta Irana

Strateški položaj iranskih otoka

uredi

Pored sjeverne obale tjesnaca nalazi se nekoliko iranskih otoka: Kiš, Kešm, Abu Musa te Veliki i Mali Tunb. Ovi otoci imaju veliki strateški značaj kao platforme s kojih se može nadzirati promet u tjesnacu.

Na konferenciji za štampu 18. 12. 1997., iranski je zamjenik ministra vanjskih poslova Abas Maleki izjavio da Iran podržava slobodan prolaz tankera kroz tjesnac, no da zadržava pravo da zatvori tjesnac ako bude ugrožen.

Etimologija

uredi

Otvaranje Perzijskog zaljeva je opisano u djelu Periplus Maris Erythraei (dosl. „Put oko Eritrejskog mora“[1]), mornarskom "vodiču" iz 1. vijeka.

Avionska nesreća 3. 7. 1988.

uredi
Glavni članak: Iran Air let 655

Dana 3. 7. 1988., Hormuški tjesnac je bio poprištem jedne od najkontroverznijih avionskih nesreća u historiji. Mornarica SAD-a (USS Vincennes) je pomoću navođenog projektila oborila iranski putnički avion Airbus A300 (Iran Air let 655). Svih 290 putnika (uključujući 66 djece) je poginulo. Tadašnji potpredsjednik SAD-a George H. W. Bush je izjavio kako se nikad neće ispričati za djela Amerikanaca (I will never apologise for what Americans do), a kapetan USS Vincennes, William C. Rogers III. je odlikovao odličjem Legije zaslužnih (Legion of Merit).

Izvori

uredi
  1. Jenott, Lance (jun 2004.): The Voyage around the Erythraean Sea, Silk Road Seattle, University of Washington

Eksterni linkovi

uredi