M.

Grbac: Fizika Inercijalni i neinercijalni sustavi

INERCIJALNI I NEINERCIJALNI
SUSTAVI






5.1. Uvod


Kod opisivanja nekog gibanja potrebno je uvijek odabrati
odreeni koordinatni sustav i prouavati gibanje relativno u
odnosu na njega. Najee se odabire referentni sustav vezan za
Zemlju (laboratorijski), ali se mogu izabrati i drugi sustavi koji
se mogu u odnosu na laboratorijski gibati jednoliko ili ubrzano.

Vanjske sile koje djeluju na tijelo ovise samo o meusobnom
poloaju tijela i okoline, ali ne ovise o izboru sustava.

Poznato je da se gibanje tijela koje se promatra iz referentnog
sustava vezanog za Zemlju odvija u skladu s Newtonovim
zakonima. Pitanje je da li Newtonovi zakoni gibanja vrijede i u
drugim referentnim sustavima. Pokusi pokazuju da temeljni
zakoni gibanja vrijede i u svakom onom referentnom sustavu
koji u odnosu na Zemlju miruje ili se prema Zemlji giba
jednoliko po pravcu. Takvi se referentni sustavi zovu inercijalni
referentni sustavi. U svakom inercijalnom sustavu vrijede
Newtonovi zakoni: zakon inercije, zakon gibanja (temeljna
jednadba gibanja F = ma) i zakon sile i protusile.
Inercijalan je onaj
referentni sustav u kojem
vrijede Newtonovi
zakoni.

Sustavi koji se gibaju ubrzano s obzirom na neki inercijalni
sustav su neinercijalni sustavi. Za njih ne vrijede Newtonovi
zakoni. U takvim se sustavima uvode inercijalne sile pa se onda
i u njima moe primijeniti drugi Newtonov zakon u istom obliku
kao i u inercijalnim sustavima.



1

M. Grbac: Fizika Inercijalni i neinercijalni sustavi


5.2. Inercijalni sustavi
Galilejev princip relativnosti


Putujui brodom ili vlakom koji imaju stalnu brzinu (tj. gibaju
se jednoliko) moe se primijetiti da isputeni predmet izvodi
slobodni pad jednako kao i onda kad ga se ispusti stojei na
Zemlji. U sustavu vlaka, koji se giba jednoliko, kao i u
laboratorijskom sustavu vezanom za Zemlju vrijede Newtonovi
zakoni pa taj sustav zovemo inercijalnim sustavom.

Naprotiv u vlaku koji se ubrzava ili usporava pojave se ne
dogaaju na isti nain kao u vlaku koji se giba konstantnom
brzinom. U vlaku koji se ubrzava isputeni predmet, gledano iz
sustava vlaka, nee se gibati po vertikali ve e od te putanje
odstupati to vie to je akceleracija vlaka vea.

Ili npr. promatra li se kuglica koja miruje na stolu u laboratoriju
poznato je da se ona nee pokrenuti sve dok na nju ne djeluje
neka sila. Za nju vrijedi prvi Newtonov zakon tj. zakon inercije
. Jednako se ponaa i kuglica na stolu u
vlaku, koji se giba pravocrtno jednolikom brzinom. Kuglica
miruje sve dok se vlak giba jednoliko. Meutim u trenutku kad
se vlak pone ubrzavati kuglica e se poeti gibati u smjeru
suprotnom od smjera ubrzavanja vlaka tj. dobit e ubrzanje
prema natrag, iako na nju nisu djelovale sile. Za tijela u
ubrzanim sustavima ne vrijedi prvi Newtonov zakon. Iako ne
djeluje vanjska sila tijelo se ubrzava.
) 0 d / d , 0 (

= = t v F
r
r

Sustav vezan za vlak koji se ubrzava nije inercijalan sustav.
Inercijalni su samo oni sustavi u kojima vrijedi prvi Newtonov
zakon. Pokusi pokazuju da vrijedi:

Ako je sustav S inercijalan tada je inercijalan i svaki onaj
sustav S' koji u odnosu na sustav S miruje ili se giba jednoliko
po pravcu.

Na slici koja slijedi prikazana su dva inercijalna sustava S i S'
koji se jedan u odnosu na drugog gibaju brzinom
0
v
r
. Neka su to
pravokutni Kartezijevi koordinatni sustavi s koordinatnim osima
x, y, z i x', y', z' . Uzeto je radi jednostavnosti da se osi x i x
poklapaju, a da su osi y i z paralelne sa osima y i z. U
poetnom trenutku sustavi se poklapaju, tj. ishodita
sustava su u istoj toki. Vremena u oba sustava su ista
) 0 ' ( = = t t
' t t = .
Poloaj materijalne toke (estice) u referentnom sustavu S
odreen je radijusvektorom r
r
, a u referentnom sustavu S

2

M. Grbac: Fizika Inercijalni i neinercijalni sustavi

radijusvektorom r
r
, dok su ishodita sustava S i S povezana
vektorom . Brzina je u smjeru osi x.
0
r
r
0
v
r

} , , { z y x r =
r

} ' , ' , ' { ' z y x r =
r


t v r
0 0
r r
=
konst.
0
= v
r
i v v
r
r
0 0
=



Vektori poloaja r
r
i r
r
povezani su relacijom:



t
t r t r t r
d
d
) ( ) ( ' ) (
0
r r r
+ =

t
t v t v t v
d
d
) ( ) ( ' ) (
0
r r r
+ =

) ( ' ) ( t a t a
r r
=
) (
0
t v
r
brzina sustava S' u odnosu na sustav S

) (t v
r
brzina estice u sustavu S
) ( ' t v
r
brzina estice u sustavu S'

) (t a
r
akceleracija estice u sustavu S
)


Umjesto u vektorskom obliku, ove se relacije, mogu pisati
pomou skalarnih komponenata:

t v x x
0
' =
0
' v v v
x x
=
x x
a a = '
y y = '
y y
v v = '
y y
a a = '
z z = '
z z
v v = '
z z
a a = '
t t = '

Ovo su poznate Galilejeve transformacije koje povezuju
koordinate poloaja, brzine i akceleracije estice u inercijalnim
sustavima S i S.
Vrijeme tee jednako u svim inercijalnim sustavima, t t = ' .
Vrijedi pretpostaka apsolutne istodobnosti: vrijeme u sustavu S
jednako je vremenu u sustavu S'. Gibanje ne utjee na vrijeme i
prostor, duinski i vremenski intervali su apsolutni i ne ovise o
koordinatnom sustavu. To vrijedi u klasinoj fizici sve dok
brzine ne postanu velike (priblie se brzini svjetlosti).
estica ima u svim inercijalnim referentnim sustavima istu
akceleraciju, ali u svakom od tih sustava openito moe imati
drugaiju brzinu i drugaiji vektor poloaja.
Drugi Newtonov zakon ima isti oblik u svim inercijalnim
sustavima:
F a m a m F
r
r r
r
= = = ' '
( a
r
akceleracija estice u sustavu S' ' t

Galilejeve transformacije

3

M. Grbac: Fizika Inercijalni i neinercijalni sustavi

Kako se iz Newtonovih zakona izvode ostali zakoni mehanike,
slijedi da temeljni zakoni fizike imaju isti oblik u svim
inercijalnim sustavima.

Svi inercijalni sustavi meusobno su jednako valjani,
ekvivalentni. Ni na koji nain ne moe se pokusom utvrditi koji
sustav miruje, a koji se jednoliko giba. Nema apsolutno mirnog
sustava. To je poznati Galilejev princip relativnosti, koji vrijedi
u klasinoj mehanici.



5.3. Neinercijalni sustavi

5.3.1. Jednoliko ubrzani sustavi. Inercijalne sile

U ubrzanim sustavima ne vrijede Newtonovi zakoni. Npr. u
autobusu koji se ubrzava putnici trpe silu prema natrag, a kod
koenja autobusa silu prema naprijed. Te sile ne nastaju zbog
djelovanja drugih tijela, ve zbog neinercijalnosti sustava, a
nazivaju se inercijalne sile ( prividne, fiktivne ili pseudo sile).
Sustav vezan za autobus koji
se ubrzava (ili usporava) je
neinercijalni sustav.











Neka se neinercijalni sustav S' giba ubrzano po pravcu prema
inercijalnom sustavu S konstantnom akceleracijom
0
a
r
u smjeru
(+ x) osi, prema slici. U poetnom trenutku 0 = t ishodita
sustava su u istoj toki, a brzina sustava S' prema sustavu S neka
je . Poloaj estice u sustavu S odreen je koordinatama
x, y i z, a u sustavu S koordinatama x, y i z. Ako su brzina i
akceleracija estice u sustavu S,
0
v
r
v
r
i a
r
, a u sustavu S, v
r
i a
r
,
relacije koje u ovom jednostavnom sluaju povezuju koordinate,
brzine i akceleracije estice u sustavima S i S bit e:

t t
z z
y y
t a t v x x
=
=
=
=
'
'
'
2
1
'
2
0 0

z z
y y
x x
v v
v v
t a v v v
=
=
=
'
'
0 0

z z
y y
x x
a a
a a
a a a
=
=
=
'
'
'
0



4

M. Grbac: Fizika Inercijalni i neinercijalni sustavi

Openito vrijedi, kad se sustav S ubrzava prema sustavu S
konstantnom akceleacijom , akceleracija estice u sustavu S
dana je relacijom:
0
a
r


0
' a a a
r r r
=

Mnoenjem te relacije s masom estice m dobije se relacija:




gdje je rezultanta vanjskih sila koje djeluju na tijelo, a koja
je, prema drugom Newtonovom zakonu primijenjenom u
sustavu S, jednaka
F
r
0 0 0
) ( ' a m F a m a m a a m a m
r
r
r r r r r
= = =
a m F
r
r
= .
F
r
je vanjska ili "prava" sila, a (
0
a m
r
) inercijalna ili prividna
sila.
ak i kad je 0 = F
r
tijelo e se u sustavu S' ubrzavati jer e na
njega djelovati sila . To je inercijalna sila koju, za
razliku od vanjske sile ne uzrokuje djelovanje drugih tijela ve
je ona posljedica ubrzavanja referentnog sustava.
) (
0
a m
r

Inercijalna sila djeluje u
smjeru suprotnom od smjera
akceleracije sustava.


0
a m F
i
r
r
=

Drugi Newtonov zakon imat e formalno isti oblik i u ubrzanom
sustavu, ako se silama koje nastaju zbog djelovanja drugih tijela
(pravim silama) dodaju i inercijalne sile
i
F
r
:
Drugi Newtonov zakon
primijenjen u neinercijalnom
(ubrzavajuem) sustavu.
Pravim silama treba dodati
fiktivne sile.

i
F a m

ili ako se umjesto pie dobije se relacija: ' a m
r
' F
r

i
F F F
r r r
+ = '

gdje je ukupna sila promatrana iz neinercijalnog sustava,
koju ine sve sile ukljuujui i fiktivnu silu.
' F
r

___________________________________________________

Primjer 1.

U vagonu koji se na horizontalnom putu ubrzava konstantnom
akceleracijom a
r
objeeno je matematiko njihalo. Kako gibanje
njihala vidi promatra sa Zemlje, a kako promatra koji se
nalazi u vagonu? Koliki je kut otklona njihala ?
F
r r
r
= ' +

5

M. Grbac: Fizika Inercijalni i neinercijalni sustavi

Zbog ubrzavanja vagona nit njihala se otklanja za kut u
odnosu na vertikalni poloaj, u smjeru suprotnom od smjera
ubrzavanja vagona.

























Promatra koji gibanje promatra stojei pored vagona, dakle iz
inercijalnog sustava vezanog za Zemlju (slika a), vidi
otklonjeno njihalo koje ima akceleraciju a
r
jednaku akceleraciji
vagona. Promatra zapaa dvije sile koje djeluju na kuglicu: silu
teu i silu napetosti niti T
r
. Prema drugom Newtonovom
zakonu vrijedi:
g
F
r
a m T F
g
r
r r
= +

to pisano pomou komponenata sila u x i y smjeru postaje:

a m T F
x
= = sin 0 cos = = g m T F
y


Akceleraciju a
r
kuglici daje horizontalna komponenta sile T
r
,
dok vertikalna komponenta sile T
r
uravnoteuje silu teu
g
F
r
.
Iz ovih se jednadbi dobiju relacije:

tan g a =


pomou koje se mjerenjem kuta otklona njihala moe odrediti
akceleracija vagona.
Promatra pored vagona
vidi:
a m T F
x

= = sin
0 cos = = g m T F
y


U y smjeru sile su u
ravnotei.
Promatra iz vagona
vidi:
0 sin =
i x
F T F =
0 cos = = g m T F
y


Suma sila i u x i u y smjeru
je jednaka nuli.
Rezultanta sila i
g
F
r
T
r

djeluje u x smjeru i daje
kuglici akceleraciju a
r
.
Mjerenjem kuta otklona
njihala moe se odrediti
akceleracija vagona pomou
relacije:
tan g a =
g
a
= tan

6

M. Grbac: Fizika Inercijalni i neinercijalni sustavi

Promatra koji stoji u vagonu, tj. u neinercijalnom sustavu
(slika b) zapaa otklonjeno njihalo koje u tom poloaju miruje, tj
njegova je akceleracija jednaka nuli. Suma sila na njihalo mora
biti jednaka nuli. Osim sile tee
g
F
r
i sile napetosti niti T
r
,
promatra uoava i inercijalnu (prividnu) silu
i
F
r
koja djeluje u
smjeru suprotnom od smjera ubrzavanja vagona (
0
a m F
i
r
r
= ).
Sila
i
F
r
uravnoteuje horizontalnu komponentu sile T
r
kako bi
rezultantna sila bila jednaka nuli. Prema drugom Newtonovom
zakonu bit e:
U neinercijalnom sustavu
njihalo miruje pa je suma
sila na kuglicu jednaka
nuli.
0 = + +
i g
F T F
r r r

Za kut se iz jednadbe
dobije isti izraz:
g
a
= tan

Rezultat ne ovisi o izboru
sustava.
0 = + +
i g
F T F
r r r

ili pisano pomou komponenata:

0 sin = =
i x
F T F 0 cos = = g m T F
y


gdje je F
i
= m a iznos inercijalne sile.

Primjer 2:

Na stropu dizala visi dinamometar i na njemu uteg mase m,
prema slici. ta pokazuje dinamometar kad se dizalo giba a)
jednoliko,b) ubrzava prema gore i c) ubrzava prema dolje?













a) b) c)


Ako dizalo miruje ili se giba jednoliko (slika a) dinamometar
pokazuje teinu utega G = mg. Uzgon u zraku se zanemaruje.
Ako se dizalo ubrzava prema gore akceleracijom
0
a
r
(slika b)
dinamometar pokazuje veu silu nego kad dizalo miruje, a kad
se dizalo ubrzava prema dolje (slika c) dinamometar pokazuje
manju silu, nego kad dizalo miruje. Kod ubrzavanja dizala
(akceleracija moe biti usmjerena prema gore ili prema dolje) na
uteg osim vanjskih sila, a to su sila tea
g
F
r
i sila opruge
opr
F
r
, u
sustavu vezanom za dizalo djeluje i inercijalna (prividna) sila
0
a m F
i
r
r
= .
Dinamometar pokazuje
kolika je elastina sila u
opruzi.
Gledano iz sustava vezanog uz dizalo uteg miruje tj. sile koje
djeluju na njega su u ravnotei, pa se moe pisati:

7

M. Grbac: Fizika Inercijalni i neinercijalni sustavi


0 = + + = =
i g opr
F F F F a m
r r r r
r

Napomena:

Akceleracija dizala prema
gore ne znai i ubrzano
gibanje prema gore. To moe
biti i usporeno gibanje prema
dolje. I obrnuto, akceleracija
dizala prema dolje moe biti
ubrzano gibanje prema dolje
ali i usporeno gibanje prema
gore. Kod odreivanja smjera
fiktivne sile bitan je samo
smjer akceleracije dizala:
0
a m F
i
r
r

U sluaju a) dizalo se giba jednoliko. Sustav dizala je
inercijalan. Nema inercijalne (prividne) sile. Sile na uteg su
samo vanjske sile (prave sile), sila tea
g
F
r
i sila opruge
opr
F
r
.
Tijelo miruje pa su te dvije sile u ravnotei, tj.
g opr
F F
r r
= .
Dinamometar pokazuje stvarnu teinu utega F
opr
= G = m g.

U sluajevima b) i c) dizalo se ubrzava prema gore, odnosno
prema dolje. Prividna sila djeluje u smjeru suprotnom od smjera
akceleracije dizala. Dinamometar vie ne pokazuje pravu teinu
utega ve prividnu teinu:
=

0 0
) ( a m g m a m g m F F F G
i g opr
r r r r
r r r r
= + = + = =


Kad je akceleracija
0
a
r
usmjerena prema gore (slika b)
dinamometar pokazuje prividnu teinu koja je vea od stvarne:
Primjer 2a:
Zamislite slijedei
eksperiment:

Mjeri se vrijeme slobodnog
pada tijela isputenog s visine
h iznad poda dizala.
0
a m g m G + =

Kad je akceleracija
0
a
r
usmjerena prema dolje (slika c)
dinamometar pokazuje prividnu teinu koja je manja od stvarne:
Eksperiment se prvi put izvodi
u dizalu koje miruje, a drugi
put se ponavlja u dizalu koje se
ubrzano sputa akceleracijom
iznosa 5/9 g. Pokaite da e
omjer vremena padanja tijela
izmjerenih u prvom i drugom
sluaju iznositi:

0
a m g m G =

Poveavanjem iznosa akceleracije a
0
do vrijednosti a
0
= g
(dizalo slobodno pada) prividna se teina smanjuje do nule i
postie se tzv. bezteinsko stanje.
t
o
/ t = 2/3
___________________________________________________


5.4.2. Rotirajui sustavi.
Centrifugalna sila. Coriolisova sila

Neinercijalni sustav je i onaj sustav S koji u odnosu na
inercijalni sustav S rotira konstantnom kutnom brzinom
konst. =
r
Neka sustavi S i S imaju isto ishodite.
Npr. referentni sustav S' moe biti vezan za krunu plou (disk)
koja rotira u horizontalnoj ravnini kutnom brzinom
konst. =
r
oko vrste vertikalne osi koja prolazi kroz sredite
ploe i okomita je na plou. Malo tijelo mase m koje je poloeno
na plou privreno je za sredite ploe pomou elastine
opruge, prema slici. Dok ploa rotira kutnom brzinom
r

opruga je istegnuta silom
opr
F
r
koja je proporcionalna istegnuu.
Vrijedi pretpostavka da je trenje izmeu ploe i tijela
zanemarivo.

8

M. Grbac: Fizika Inercijalni i neinercijalni sustavi

Promatra iz inercijalnog sustava (laboratorijskog) vidi tijelo
koje se giba po krunici, pri emu elastina sila opruge
osigurava centripetalnu silu potrebnu za kruno gibanje.

r m F F
cp opr
r
r r
2
= =

U sustavu vezanom za Zemlju:

cp opr
F F
r r
=
r m F
cp
r
r
2
=

U sustavu ploe masa m miruje:
0 = +
cf opr
F F
r r

) (
2
r m F F
opr cf
r
r r
= =
r m F
cf
r
r
2
=

Meutim, promatra u rotirajuem sustavu vezanom za plou,
tj. onaj koji se vrti zajedno s ploom, opaa da u sustavu ploe
tijelo miruje, iako opruga na njega djeluje silom
opr
F
r
. On
zakljuuje da, uz silu opruge, na tijelo djeluje jo jedna sila u
smjeru suprotnom od smjera sile opruge, usmjerena od sredita
ploe prema obodu ploe, iznosa jednakog iznosu sile opruge,
tako da je ukupna sila na tijelo jednaka nuli.

0 = +
cf opr
F F
r r


cf
F
r
je inercijalna (prividna) sila koja djeluje na tijelo u
rotirajuem sustavu, a zove se centrifugalna sila.

Centrifugalna sila
cf
F
r
po iznosu je jednaka centripetalnoj, ali je
suprotnog smjera od centripetalne, odnosno usmjerena je od osi
rotacije prema obodu i okomita je na os rotacije.


r m F
cp
r
r
2
=


Iako su po iznosu jednake, postoji bitna razlika izmeu
centripetalne i centrifugalne sile. Centripetalna sila je naziv za
bilo koju silu koja uzrokuje kruno gibanje tijela i nije neka
posebna vrsta sile, dok je centrifugalna sila inercijalna (prividna)
sila koja djeluje na tijelo koje se nalazi u rotirajuem sustavu. U
gornjoj relaciji r je udaljenost tijela od osi rotacije tj. radijus
putanje, a
0
r
r
je jedinini vektor ( 1 | |
0
= r
r
) usmjeren od osi
rotacije prema obodu ploe.
Centripetalna sila
cp
F
r
i centrifugalna sila
cf
F
r
nikad se ne
opaaju zajedno. One ne djeluju istovremeno na isto tijelo.
cf
F
r
centrifugalna sila
cp
F
r
centripetalna sila
opr
F
r
sila u opruzi
cp opr
F F
r r
=
0
2
2
r
r
v m
r m
Vektor r
r
ima smjer od
sredita ploe prema
obodu, a po iznosu je
jednak radijusu krune
putanje tijela.
F
cf
r r
r
= =

9

M. Grbac: Fizika Inercijalni i neinercijalni sustavi

Prava sila je sila opruge, a centrifugalna sila je prividna sila
koja nastaje kao posljedica rotacije sustava.

Za promatraa u inercijalnom sustavu S tijelo jednoliko krui
oko osi rotacije pod djelovanjem centripetalne sile tj. sile
opruge.
Za promatraa u sustavu S' tj. rotirajuem sustavu isto tijelo
miruje, jer na njega osim prave sile tj. sile opruge djeluje jo i
centrifugalna sila, po iznosu jednaka sili opruge samo suprotnog
smjera.

Primjere centrifugalne sile susreemo svuda oko nas:

U vozilu u zavoju putnik osjea centrifugalnu silu koja djeluje
od smjera sredita zakrivljenosti zavoja prema vanjskom rubu.
Vozilo je rotirajui, dakle neinercijalni sustav.
Mnogi ureaji u naoj okolini rade na principu djelovanja
centrifugalne sile. Npr. centrifuga u perilici za rublje; centrifuga
u ureaju za separaciju masnoe iz mlijeka; centrifuga u
medicinskoj dijagnostici za odvajanje krvnih zrnaca od krvne
plazme itd.
___________________________________________________

Primjer 3.

Blok mase m lei na horizontalnoj glatkoj krunoj ploi koja
rotira konstantnom kutnom brzinom . Blok je uetom povezan
sa sreditem ploe, kao to je prikazano na slici. Razmotriti
kako gibanje bloka vidi promatra sa Zemlje, a kako
promatraica koja se vrti zajedno s ploom? Trenje izmeu
bloka i ploe je zanemarivo.



Promatra sa Zemlje zapaa da blok rotira jednoliko po
krunici. Centripetalnu akceleraciju bloku daje sila napetosti u
uetu T
r
, koja djeluje kao centripetalna sila:
kutna brzina rotacije
ploe
v linearna brzina bloka
v = r
r radijus krunice koju
opisuje blok

) (
0
2
2
r
r
mv
r m F T
cp
r r
r r
= = =
r
mv
T
2
=

10

M. Grbac: Fizika Inercijalni i neinercijalni sustavi

Za promatraicu na ploi blok miruje, tj. njegova akceleracija je
jednaka nuli. Osim sile napetosti ueta T
r
ona zapaa
inercijalnu, centrifugalnu silu
cf
F
r
koja djeluje u smjeru
suprotnom od smjera sile napetosti ueta, tako da je ukupna sila
na blok jednaka nuli:
0 = +
cf
F T
r r
0
2
=
r
mv
T
_____________________________________________________________________________

Ako se tijelo giba u odnosu na rotirajui sustav nekom brzinom
' v
r
tada na njega, uz centrifugalnu silu djeluje i tzv. Coriolisova
sila dana izrazom:
Coriolisova sila
c
F
r

r r
r
x v F 2m
C
' =

gdje je
r
kutna brzina rotirajueg sustava, a ' v
r
relativna brzina
tijela u odnosu na rotirajui sustav.
Coriolisova sila
C
F
r
je uvijek okomita na smjer brzine tijela ' v
r
i
na smjer kutne brzine
r
sustava . ' S
Ako je ili ako je 0 ' = v
r r
|| ' v nema Coriolisove sile, 0 =
C
F
r
.
Ukupna inercijalna sila u rotirajuem sustavu je suma
centrifugalne i Coriolisove sile:


r r r
r r v
x v m r m F F F
cor cf i
' 2
2
+ = + =

Dobar primjer rotirajueg sustava je Zemlja. Zemlja rotira oko
svoje osi brzinom . Na tijela koja se gibaju u
odnosu na Zemlju djeluje osim centrifugalne i Coriolisova sila.
Npr. na tijelo koje slobodno pada djeluje Coriolisova sila koja
uzrokuje otklon tijela na istok (otklon je najvei na ekvatoru, a
na polovima je jednak nuli). Zbog Coriolisove sile F
rad/s 10 27 , 7
5
=
Cor
rijeke
troe ("deru") jednu stranu svoje obale vie od druge. Rijeke
koje na sjevernoj polutki teku od sjevera prema jugu imaju
desnu obalu strmiju od lijeve jer Coriolisova sila djeluje na
masu vode u smjeru prema desnoj obali (slika).



1 5
s rad 10 27 , 7
86400
2

= =
s

r r
r
x v m F
Cor
' 2 =

Djelovanje Coriolisove sile
na rijeku koja tee od
sjevernog pola prema
ekvatoru.





Zbog centrifugalne sile Zemlja je blago spljotena na polovima,
a ispupena na ekvatoru tj. ima oblik rotacijskog elipsoida.

11

M. Grbac: Fizika Inercijalni i neinercijalni sustavi

Zbog centrifugalne sile postoje male razlike u akceleraciji
Zemljine sile tee na polovima i na ekvatoru. Vrijednost
akceleracije sile tee postupno pada od 9,83 ms
-2
na polu do
vrijednosti 9,78 ms
-2
na ekvatoru.
Iznosi akceleracije sile tee
na razini mora:

na polu:

2
ms 83 , 9

=
p
g
Tijela koje se npr. nalaze na ekvatoru imaju zbog vrtnje Zemlje
centrifugalnu akceleraciju iznosa priblino 0,03 ms
-2
. To je vrlo
mala akceleracija u usporedbi s akceleracijom slobodnog pada,
g = 9,81 ms
-2
.
na 45
0
geografske irine:

2
ms 81 , 9

= g
na ekvatoru:

2
ms 78 , 9

=
e
g
Zbog male centripetalne akceleracije koju Zemlja ima radi
vrtnje oko vlastite osi i jo manje centripetalne akceleracije koju
ima radi rotacije oko Sunca, Zemlja se moe smatrati priblino
inercijalnim sustavom.

Djelovanje Coriolisove sile moe se opaziti pri njhanju
Foucaultova njihala, koje se sastoji od teke metalne kugle
objeene na dugu icu.
Pomou takvog njihala francuski fiziar Jean Leon Foucault je
dokazao vrtnju Zemlje oko vlastite osi, a time i injenicu da
Zemlja nije inercijalan sustav. Pokus s njihalom Foucault je izveo
1851. godine pod kupolom parikog Pantheona. Nainio je njihalo
upotrijebivi metalnu kuglu mase 28 kg i elino ue duine 67 m,
koje je objesio ispod vrha kupole. Gornji kraj ice privrstio je
tako da je bilo mogue njihanje u bilo kojem smjeru. Period
njihanja njihala tolike duljine iznosi oko 17 sekundi.
Zbog Coriolisove sile ravnina njihanja se zakree (slika desno) u
smjeru kazaljke na satu s obzirom na Zemlju, ako je njihalo na
sjevernoj polutki, a u obrnutom smjeru ako je njihalo na junoj
polutki.
Foucault je ustanovio da se ravnina njihanja njihala zakrene za
11
0
15 u toku jednog sata, odnosno za puni krug (360
0
) u vremenu
od oko 32 sata.
Da je pokus nainjen na sjevernom polu pokazalo bi se da ravnina
njihanja napravi puni okret za 24 sata ili gledano iz inercijalnog
sustava izvan Zemlje ravnina njihanja bi ostala nepomina a
Zemlja bi ispod njihala nainila jedan okret u 24 sata. Na naoj
geografskoj irini (oko 45
0
) za puni okret (360
0
) ravnine njihanja
trebalo bi 33,5 sati, dok na ekvatoru ne bi bilo zakreta.

Metalni iljak na dnu kugle
ostavljao je trag pri svakom
njihaju, u pijesku koji je bio
nasut u prostoru ispod kugle
unutar krune ograde promjera
3 m.







12