SVEUILITE U RIJECI

POMORSKI FAKULTET U RIJECI

Ivan Vidi

UMJETNA INTELIGENCIJA

SEMINARSKI RAD

Rijeka, 2011.

SVEUILITE U RIJECI

POMORSKI FAKULTET U RIJECI

UMJETNA INTELIGENCIJA

Predmet: Nove tehnologije u dijagnostici i upravljanju

Mentor: Izv.prof.dr.sc. Vinko Tomas
Student: Ivan Vidi
Matini broj: 15500/e
Studij:

Elektronike i informatike tehnologije u pomorstvu

Rijeka, rujan, 2011.

SADRAJ
1. UVOD

2. EKSPERTNI SUSTAVI

3. ISTRAIVANJE UMJETNE INTELIGENCIJE

3.1 Zakljuivanje, razmiljanje i rjeavanje problema

3.2 Prezentiranje znanja, planiranje i uenje

3.3 Kretanje, manipulacija i percepcija

3.4 Razumijevanje uobiajenog jezika i socijalne vjetine

3.5 Opa inteligencija

4. UMJETNA INTELIGENCIJA KAO INENJERSTVO I ZNANOST

5. NAINI UENJA INTELIGENTNOG STROJA (ROBOTA)

9
10

5.1 Uenje od okoline i o okolini

10

5.2 Teorija simulacije uma

11

5.3 Neuronske mree

12

6. ZAKLJUAK

13

UVOD
Umjetna inteligencija (UI) je spoj znanosti i inenjerstva u svrhu izgradnje strojeva i
raunalnih simulacija sposobnih za inteligentno ponaanje, to znai da se to odnosi na svaki
neivi sustav koji pokazuje sposobnost snalaenja u novim situacijama. Da bi to bilo mogue
primjenjuju se saznanja iz mnogih podruja znanosti kao to su filozofija, psihologija,
raunalne znanosti, lingvistika te istraivanja o aktivnosti mozga. Zato moemo rei da
inteligentna robotika istrauje na koji se nain inteligentni strojevi najbolje mogu iskoristit, te
kako utjeu na okolinu. Znanstvenici na ovom podruju nastoje izgraditi sustav koji razumije
okolinu te na neki nain simulirati njihovu vlastitu svijest, ali dosad sva raunalna umjetna
inteligencija spada pod ogranienu UI zato jer je ograniena samo na rjeavanje odreenih
problema i zadataka. Naziv UI se uobiajeno koristi za raunalne sustave, ali se i esto
neosnovano primjenjuje i za robote iako njihov sustav ne mora nuno biti inteligentan. U
ovom radu e biti obraena UI openito.

EKSPERTNI SUSTAVI
Ekspertni sustavi su raunalni programi koji sadravaju specifina znanja o jednom ili vie
podruja. Dizajnirani su na taj nain da oponaaju znanje eksperta iz nekog podruja.
Ekspertni sustave su razvili znanstvenici na podruju UI, a poeli su se komercijalno
primjenjivat 80-ih godina i do danas se primjenjuju u sve vie podruja. Najee ih
primjenjuju organizacije sa visokim stupnjem saznanja i iskustva u odreenom podruju, te se
pomou ekspertnih sustava na laki nain prenose znanja i sa time omoguava bre i
efikasnije rjeavanje problema. Ekspertni sustavi koriste znanja i postupke zakljuivanja koji
se sastoje od niza pravila pomou kojih se analiziraju informacije koje se dobijaju od
korisnika sustava o specifinoj vrsti problema. Na osnovu tog raunalo obrauje informacije i
daje povratne u svrhu rjeavanja problema.
Komponente sustava se sastoje od:
- komunikacijskih meusklopova
- modula zakljuivanja
- baze podataka
Komunikacijski sklopovi omoguavaju komunikaciju izmeu korisnika i sustava, pri tome se
nastoji omoguiti to jednostavnija interakcija za krajnjeg korisnika, pri kojoj on ima uvid u
tijek donoenja zakljuaka sustava. Zatim sustav preko modula zakljuivanja koji radi na
osnovu predefiniranih algoritama za rjeavanje zadataka korisniku predouje rjeenja koja
dobija iz baze podataka ili donosi zakljuke na taj nain da pronae nova svojstva i rezultate
iz ranije pohranjenih podataka iz baze. Baza podataka u ekspertnim sustavima su ekspertni
prikaz radne okoline ili svijeta u kojem taj sustav rjeava zadatke, odnose se na probleme na
koje sustav nailazi te na naine na koji ih rjeava. Tako da moemo rei da baza podataka
sadri objekte i relacije meu njima, injenice, setove pravila, opis stanja i ciljeva sustava,
metode rjeavanja problema, hipoteze, opise tipinih situacija, ogranienja i procese. Jedan od
najveih problema pri izradi ovih sustava je precizna prezentacija znanja krajnjem korisniku.
Ekspertni sustavi su dizajnirani da bi rjeavali zadatke i pomagali u odluivanju u podrujima
financiranja, medicine, proizvodnje, raunovodstva, kontrole procesa i ostalim podrujima, ali
oni ipak spadaju pod ogranienu UI zato jer su usko orijentirani i esto grijee ako se koriste
izvan domene za koju su dizajnirani.

ISTRAIVANJE UMJETNE INTELIGENCIJE

Istraivanja koja se danas vre u polju UI su se podijelila na puno zasebnih podruja meu
kojima esto nedostaje potrebne komunikacije i zajednikog rada koji bi rezultirao brim
napretkom, zato jer razni znanstvenici koji se bave UI imaju drugaije poglede na to to bi
trebala bit UI i na koji nain bi trebala bit kreirana.
3.1 Zakljuivanje, razmiljanje i rjeavanje problema
U poecima istraivanja UI znanstvenici su se koristili algoritmima koji su imitirali korakpo-korak ljudsko razmiljanje i zakljuivanje u rjeavanju slagalica, igranja igara ili
donoenja logikih zakljuaka. Nakon tog su razvijene metode zakljuivanja iz ne potpunih i
ne sigurnih informacija pomou koncepta mogunosti i ekonominosti. Za vee probleme i
zadatke veina ovih algoritama zahtjeva velike hardverske resurse zato jer dolazi do
takozvane kombinatorne eksplozije koja predstavlja obradu velikog broja operacija odjednom.
Koliina radne raunalne memorije prelazi velike granice kada doe do problema veih
razmjera, te onda raunalo nije u stanju funkcionirat i obraivat problem do kojeg je dolo na
nain na koji bi trebalo. Iz tih razloga se algoritmi nastoje to vie usavrit da bi se mogli to
uspjenije nosit sa zadatcima i problemima do kojih moe doi, to ima velik prioritet u
razvoju UI. Ljudski mozak probleme rjeava brzim, intuitivnim odlukama prije nego
opreznim, korak-po-korak zakljuivanjem koje je na poetku razvijanja UI bilo model po
kojem se simuliralo ljudsko zakljuivanje. Istraivanja su napredovala i uspijeva se
imitacijom kreirati slian sustav ljudskom mozgu koji logiki rjeava probleme, ovakav
pristup daje vanost razvitku svjesnog postupanja za bolje razumijevanje problema i
pribliavanje ljudskom razmiljanju. Znanstvenici to pokuavaju postii pomou neuronskih
mrea, koje nastoje simulirati strukturu unutar ljudskog i ivotinjskog mozga. Neuronske
mree su spojevi ivanih stanica koji su meusobno interaktivni kroz operacije obrade
signala. O njima e se govoriti kasnije u radu.

Pojednostavljeni prikaz vieslojne umjetne neuronske mree

Izvor: Wikipedia neuronska mrea

3.2 Prezentiranje znanja, planiranje i uenje

Prezentiranje znanja je oduvijek bilo najvei problem i podruje kojem znanstvenici pridodaju
najvie panje. Strojevi od kojih se oekuje da e moi rjeavati komplicirane probleme morat
e imat velika saznanja o svijetu u kojem se nalaze, kao to su objekti, njihova svojstva,
kategorije, relacije izmeu razliitih objekata, razne situacije, dogaaje, stanja i vrijeme,
uzroke i posljedice te mnoga druga manje istraena podruja. Najvei problemi u
prezentiranju znanja su uobiajeno razmiljanje, razum i instinktno razmiljanje.
Uobiajeno razmiljanje je potrebno simulirati zbog naina na koji ljudi rjeavaju probleme
poput apstraktnog razmiljanja i predoavanja, to je teko postii zbog toga to u stvarnom
svijetu nije sve 0 ili 1 kao u binarnom u kojem stroj razmilja. Ljudski razum je potreban
inteligentnom stroju da bi se mogao snalaziti u uobiajenim situacijama, te sam iriti svoje
znanje koritenjem Interneta i ostalih izvora informacija. Ljudi takoer rjeavaju zadatke i
probleme na nain da reagiraju instinktno zbog intuicije i saznanja iz prijanjih slinih
situacija, to se dogaa podsvjesno. Znanje u tom obliku je potrebno i inteligentnim strojevima
da bi mogli logiki rjeavat zadatke i prezentirat svoje znanje koje je proizalo iz donoenja
zakljuaka na taj nain.
Da bi inteligentni strojevi uspjeno rjeavali probleme i zadatke za koje su konstruirani
moraju moi postaviti si ciljeve i isplanirati taktiku kako da ostvare te ciljeve. To se postie
razvijanjem decentraliziranih sustava koji mogu samostalno donositi odluke i predviati
posljedice tih odluka, te na taj nain odreivati strategije i akcije za budue radnje, ali se
nastoji razviti i kolektivna svijest te timski rad izmeu pojedinih inteligentnih jedinica. Takvo
razmiljanje se postie sa algoritmima za matematiku optimizaciju i obradu podataka i
sustavima meusobne interakcije meu sustavima. Uenje UI sustava i strojeva je centralni
objektiv istraivanja u podruju UI. Razvoj uenja bazira se na ne nadziranom uenju u kojem
stroj ili sustav ui sam na nain da usvaja oblike ponaanja i postupaka svoje okoline.
Postoje jo i nadzirano uenje u kojem inteligentni stroj ui kategorizaciju objekata i imitaciju
uitelja, i to na nain da za uspjeno obavljen zadatak bude nagraen dok za loe obavljen
zadatak dobija kaznu. Stroj izvrava uenje tako to koristi matematike modele i algoritme
da bi simulirao teoriju ljudskog odluivanja kroz raunalnu teoriju uenja.
3.3 Kretanje, manipulacija i percepcija
Polje robotike je usko povezano sa UI. Inteligencija je potrebna kod robota ija je zadaa
manipulacija objektima, navigacija, snalaenje u prostoru, prepoznavanje okoline i planiranje
kretanja. Zbog tih problema roboti imaju razvijenu percepciju preko raznih senzora kao to su
kamere, mikrofoni, sonari i ostali kako bi se mogli to bolje snalaziti u stvarnom svijetu, tj.
kako bi mogli pravilno interpretirati slike, zvukove iz okoline i usporeivati ih sa ve
poznatima. Raunalni vid je mogunost robota da vidi oko sebe, uz to razvijaju se i ostale
mogunosti robota kao to su prepoznavanje govora, prepoznavanje izraza lica i
prepoznavanje objekata u svojoj okolini.

3.4 Razumijevanje uobiajenog jezika i socijalne vjetine

Razumijevanje uobiajenog jezika je polje koje se bavi istraivanjem interakcije izmeu ljudi
i strojeva pomou govora to slinijeg svakodnevnom, uobiajenom ljudskom govoru. Sa
svrhom lakeg upravljanja strojem. Stroj procesira govor na taj nain da generira ekvivalentno
tom govoru informacije u sebi razumljivom obliku (rastavlja rijei, stvara logike izraze) zato
jer tako moe lake iskoristiti dobivene informacije. Dakle moemo rei da je sposobnost
razumijevanja uobiajenog jezika mogunost inteligentnog stroja da ita i razumije to ljudi
govore. Znanstvenici rade na tome da omogue inteligentnom stroju da samostalno koristi
izvore znanja dostupne ljudima i na taj nain proiruje svoje znanje. Neke od osnovnih
tehnologija u ovom podruju su pretraivanje tekstova, pretraga kljunih rijei, te softverski
prijevod sa jednog na drugi uobiajeni jezik.
Socijalne vjetine su kreiraju kod inteligentnih strojeva iz razloga da bi mogli uspjeno
usavravat interakciju sa ljudima. to znai da moraju moi prepoznati emotivna stanja kod
ljudi i predvidjeti njihove postupke u skladu sa time, za te zadatke se koriste tehnologije kao
to su teorija odluivanja i sposobnost simuliranja ljudskih osjeaja. Za potpunu interakciju su
potrebne iste povratne informacije od stroja tako da on takoer mora moi izraziti svoje
osjeaje, kako bi bio pristojan i ugodan za interakciju sa okolinom, dok bi ne ograniena UI
znaila da razvija sam svoje osjeaje i u skladu sa njima reagira i planira sljedee akcije.
3.5 Opa inteligencija
Znanstvenici nastoje jednoga dana kombiniranjem svih prije spomenutih podruja uspjeti
kreirati stroj ope inteligencije, koji e prelaziti ljudske mogunosti ili bar veinu njih. Veina
vjeruje da e za to biti potrebno stvoriti umjetnu svijest i imitaciju ljudskog mozga. Ali
znanstvenici su jo daleko od toga jer i uobiajene stvari kao to su prevodi teksta, zahtjeva da
stroj prati autorove naputke i prevodi u skladu sa njima, da razumije to autor teksta eli rei i
vjerno reproducira to to autor eli poruiti. Za takve zadatke jo uvijek je nemogue
iskoristiti raunala jer njihovi rezultati nisu ni blizu ljudskim. Takoer nameu se i razna
moralna pitanja oko razvijanja stroja ope inteligencije, a i znanstvenici se ne slau u puno
pogleda kao to su, da li se uope moe inteligencija interpretirati kroz niz jednostavnih,
predodreenih pravila i zadataka.

UMJETNA INTELIGENCIJA KAO INENJERSTVO I ZNANOST

Sustavi umjetne inteligencije se esto primjenjuju danas. Tehnike UI se koriste npr. od strane
kompanija kreditnih kartica za detekciju ukradenih kartica. Takoer se koristi u raunalnim
ahovskim igrama, inteligentnim agentima za pretraivanje informacija na Internetu, za
odreivanje naina snimanja Hubble-ovog svemirskog teleskopa, te za pomo pri dijagnozi
bolesti. Inteligentni roboti su bili koriteni i za ienje podruja nakon ernobilske
katastrofe. Za izgradnju inteligentnih strojeva UI koristi razne tehnike iz svih podruja te
znanosti.
Zadaci koji su nama zahtjevni i predstavljaju velik problem raunala smatraju laganima i
obrnuto. Iako postoje programi za igranje aha koji se natjeu protiv svjetskih prvaka,
zahtjevno je izgraditi robota koji moe nesmetano hodati ili igrati se s loptom. Tako da
raunala mogu izvravati teka raunanja, no ne mogu uiti uspjeno kao dijete.
Razumijevanje zato je to tako, te kako to omoguiti i unaprijediti je znanstvena strana
umjetne inteligencije, to je zapravo pokuaj razumijevanja nae vlastite inteligencije.
Moemo iskoristiti inteligentne strojeve kao simulaciju za otkrivanje odgovora to je to
inteligencija, te kako ona funkcionira. Kada uspijemo shvatiti na koji nain radi ljudski ili
ivotinjski mozak, moemo izgraditi raunalni model i provjeriti da li je naa teorija ispravna.
Iz toga proizlazi da je jednostavnije testirati teorije o inteligenciji, izgradnjom inteligentnih
strojeva, nego analizirati ljude i ivotinje. Na taj nain UI je usko povezana sa drugim
podrujima znanosti koje pokuavaju shvatiti to to znai biti ovjek, te kakav je uistinu na
nain razmiljanja i to je to svjesno razmiljanje.
Budunost UI je kreiranje inteligentnog stroja ope inteligencije. Ljudska razmiljanja su
podijeljena zbog mogueg uspjeha u istraivanju umjetne inteligencije, zbog eventualne
prevelike ovisnosti o njima. Dolazi do puno moralnih pitanja vezanih uz UI. Npr. ako lijenik
koristi ekspertni sustav pri dijagnozi bolesti i on mu da krivi odgovor i na taj nain direktno
utjee na ljude, tko snosi odgovornost zbog toga? Da li je odgovoran doktor ili sam kreator i
inenjer sustava? Iz tih razloga e se u budunosti unutar umjetne inteligencije morati razviti
podruja etike i pravila drutvenih odnosa.
Za sada, veina ljudi je oduevljena rezultatima UI te ih sa odobravanjem prima u drutvo bez
da se dublje upozna sa tom problematikom. Istraivanja bi nam uskoro trebala donijeti
programe koji e omoguiti prirodnije koritenje inteligentnih raunala. Na nain da se
omogui prianje uobiajenim jezikom sa njima, te da e nam inteligentni strojevi moi
pomagati nadzorom onoga to pokuavamo napraviti i dati nam odreene savjete i pomo, ili
nam jednostavno samo olakati svakodnevni ivot. Od UI se oekuje da e nam jednoga dana
pomoi u rjeavanju problema koji se ne mogu rijeiti upotrebom tradicionalnih pristupa
inenjerstvu i znanosti.

NAINI UENJA INTELIGENTNOG STROJA (ROBOTA)

Uenje inteligentnog stroja je jedno od najvanijih podruja istraivanja UI. Uenje se
realizira pomou matematikih algoritama, uobiajeni algoritmi koji se upotrebljavaju u tu
svrhu su algoritmi za:
- Nadzirano uenje
- Ne nadzirano uenje
- Polu-nadzirano uenje
- Napredno uenje
- Predvianje
- Uenje kako uiti
5.1 Uenje od okoline i o okolini
Robote nastojimo kreirati sposobne za socijalnu interakciju sa ljudima, ukljuujui prirodnu
komunikaciju i suradnju. Istrauje se kako imitacija kao socijalno uenje moe biti iskoritena
za izraivanje inteligentnih robota koji funkcioniraju u socijalnoj interakciji sa ljudima.
Znatan je napredak u izgradnji inteligentnog stroja sposobnog za uenje i prepoznavanje i
imitaciju izraza lica. Robote kreiraju tako da te sposobnosti usvaja kroz jednostavne igre sa
ovjekom (uiteljem), koristei tehnike inspirirane biolokim imbenicima i zakonima.
Do ovakvog pristupa problematici je najvie utjecao nain na koji djeca ue komunicirati sa
roditeljima i poinju razumijevati akcije i izraavanje drugih, te ue o njihovim namjerama,
emocijama i postupcima. Ovakav pristup je nastao voen hipotezom da interakcija
imitiranjem izmeu djeteta i roditelja (uitelja), poinje sa mimikom lica, te predstavlja
znaajan poetni korak razvoja uobiajenog i primjerenog socijalnog ponaanja, predvianja
akcija drugih, te na kraju razumijevanja ljudi kao drutvenih bia. Ljudi (i neke ivotinje)
pokazuju jako velik, fleksibilan i bogat niz drutvenih mogunosti, koji proizlazi iz
mogunosti interpretacije, predvianja i pravilne reakcije na ponaanje drugih, te privlaenje
pozornosti na veoma razliit i kompleksan nain. Razvoj proraunskih sistema koji analiziraju
i obrauju navedene socijalne sposobnosti je kljuan korak u razvoju robota, animiranih
inteligentnih likova, te drugih raunalnih strojeva i programa koji pokazuju inteligenciju i
sposobnosti u interakciji s ljudima, koji su u mogunosti pomagati ljudima kao vrijedni
partneri, koji ue iz okoline i prirodnih uputa, te koji su intuitivni u pristupu komunikaciji. Ali
ipak, danas veina tehnologija (simulacijski softver, ekspertni sustavi, inteligentni strojevi,
raunala i sl.) u velikom postotku sluajeva znaju kako treba postupiti i rijeiti problem, ali su
esto nedoraeni u drutvenom pogledu pa potrebnu akciju ne mogu u potpunosti ispravno
izvriti. Rezultat toga su frustracije krajnjeg korisnika koji ih tada odbacuje iako mogu biti od
velike pomoi za rjeavanje odreenog problema. Danas se poveao razvoj robota koji su
konstruirani da pomau starijima i nemonima u svakodnevici. Ti roboti trebali bi biti
posebno osjetljivi na ljudske zahtjeve, npr. kao to je podsjeanje na uzimanje lijekova na
nenametljiv nain. Druga svrha poveanog razvoja robota je omoguavanje timskog rada
izmeu ovjeka i robota. Primjer za tu vrstu suradnje je NASA - in Robonaut, koji slui kao
pomo astronautima na svemirskim zadacima, odravanju svemirskih stanica, popravljanju
kvarova kako astronauti ne bi sami morali izlaziti izvan letjelice te time riskirati na opasnim
mjestima i slino. Da bi dolo do ostvarivanja ovakve suradnje robot mora imati mogunost
prepoznati to ovjek radi i razumjeti cilj koji ovjek eli postii, te na koji nain mu on moe
pomoi u rjeavanju problema.

Kako bi inteligentni strojevi mogli suraivati i djelovati sa ljudima moraju biti u mogunosti
zakljuiti kakvo je ljudsko mentalno stanje (misli, namjere, uvjerenja, elje i sl.) opaanjem
ponaanja i interakcijom. Razvitak takvih sposobnosti kod inteligentnih strojeva poznata je
kao Teorija uma ili Teorija razuma. Ljudi tu sposobnost postiu opaanjem drugih,
usvajanjem njihovih postupaka te usporeivanjem sa samim sobom. Primjeivanje slinosti sa
okolinom je bitan imbenik preuzimanja uloge ili perspektive druge osobe, to ljudima
omoguuje da suosjeaju sa svojim partnerima. Ova vrsta apstraktnog razmiljanja,
pretpostavljanja i kreativnosti moe nam pomoi da predvidimo i razumijemo tue emocije,
ponaanje i predoimo pravilne odgovore koji se baziraju na ovim saznanjima. To nam
omoguava da zakljuimo koje su namjere i cilj druge osobe to je osnovna vjetina za
uspjenu suradnju i razvitak timskog rada.
5.2 Teorija simulacije uma
Teorija simulacije je dominantna hipoteza o prirodi spoznajnih mehanizama koji su baza za
Teoriju uma. Teorija simulacije objanjava da simulacijom i imitacijom akcija drugih i
njihovih ponaanja i osjeaja, koritenjem vlastitih ponaajnih i stimulacijskih mehanizama,
moemo doi do predvianja njihovog ponaanja. Te teorije su temelj za razvoj robota koji bi
imao potpunu interakciju sa okolinom, razvijene drutvene vjetine, sposobnosti uenja,
pravilne komunikacije, razumijevanja okoline i situacija do kojih dolazi u njegovom
okruenju. Razmiljanjem kao da je ljudska osoba, mogao bi koristiti vlastiti spoznajni,
ponaajni i motivacijski sustav za razumijevanje onoga to se odvija u umovima drugih. Tim
nainom simulacije uma robot bi razumio ljude i okolinu na slian nain na koji ih razumije
ovjek. injenica je da ovakav razvoj robotike i UI vodi do usporeivanja stanja uma robota i
onog ljudskog, sa ime bi se poveala sposobnost robota da usporeuje stanje uma svog uma
sa osobom s kojom se nalazi u interakciji, te usvoji uzorke ponaanja i naui neto iz
ponaanja druge osobe.

5.3 Neuronske mree

Umjetne neuronske mree su predmet istraivanja znanstvenika u svrhu simulacije uma koji
bi omoguio razvitak teorije uma u inteligentnim strojevima. Umjetne neuronske mree su
mree meusobno povezanih procesnih elemenata ije je ponaanje slino ponaanju
biolokog neurona (ivane stanice). Procesni elementi u neuronskoj mrei su povezani na
slian nain povezanosti neurona u kori mozga. U umjetnoj neuronskoj mrei obrada
informacija se takoer izvodi u jedinicama koje zovemo neuronima ili elementima za obradu.
Izraz neuron oznaava osnovnu jedinicu u modelu neuronske mree koja je namijenjena
obradi podataka. Umjetni neuron ima vie ulaza od kojih prima informacije, zbraja ih se
pomou zbrojne funkcije i tako stvara svoju internu aktivaciju. Mree se dizajniraju tako da se
stvori model koji ima vie slojeva neurona koji su meusobno povezani, pripremaju se ulazni
i izlazni podaci i odabire algoritam koji e neuronska mrea koristiti za uenje i procesiranje
podataka. I tada zapoinje uenje. Neuronske mree nadmauju ostale raunalne tehnologije
kod problema predvianja, klasifikacije u skupine, te prepoznavanja uzoraka.

Prikaz raunalnog neurona

Izvor: ERIS neuronske mree

Otkrivena je vrsta neurona kod majmuna, koja je nazvana zrcalni neuroni, predloena kao
mogui neuroloki mehanizam koji povezuje imitacijske sposobnosti i potvruje teoriju
simulacije uma kroz predvianja tuih ponaanja. Unutar podruja majmunove predmotorike
kore lubanje, ti neuroni pokazuju slinu aktivnost kada ivotinja opazi ciljano orijentiranu
akciju drugoga, kao to je rukovanje nekim objektom i kada on sam zatim izvodi istu akciju.
To otkrie dovelo je do hipoteze da postoji povezano kodiranje generiranih i percipiranih
akcija. Neuroni po tome imaju vanu ulogu u mehanizmima koje koriste ljudi i ivotinje kada
povezuju svoje i ponaanje okoline i na tome temelje svoje postupke.

ZAKLJUAK

U radu je opisana umjetna inteligencija kroz podruja i teorije istraivanja. Projekti UI nastali
u sveuilinim laboratorijima esto se iskoritavaju u komercijalne i vojne svrhe. Inteligentni
strojevi se mogu iskoristiti u svakom podruju ljudske djelatnosti, zbog irokog spektra
mogunosti. Sustavi za podrku odluivanju mogu puno pomoi raznim strunjacima,
doktorima u donoenju zakljuaka. Razvoj robota kao inteligentnih strojeva napreduje sa
razvojem i ostalih tehnologija, ali najvea prepreka razvoju su moralne dvojbe kod
odreivanja granica do kojih bi razvoj trebao ii. Ve danas je mogue iskoristiti tehnoloka
otkria i integrirati ih u ljudsko bie u zdravstvene svrhe, ali razmiljanja su podijeljena na
tom podruju jer su mnogi skeptini prema takvim rjeenjima zbog toga to smatraju da se
brie granica izmeu ovjeka i stroja. Koritenjem novih tehnologija i saznanja nastoji se
simulirati ovjek od najjednostavnijih pokreta pa do imitacije ljudskog razmiljanja i samo je
pitanje moralnih naela do kuda su znanstvenici spremni doi kroz svoja istraivanja.

LITERATURA
[1] wikipedia.org artificial intelligence, 2011.
[2] wikipedia.org neural network, 2011.
[3] eris.foi.hr, 2011.
[4] Umjetna inteligencija - Umjetne neuronske mree, Fakultet prometnih znanosti, kolska
godina 2008/2009.
[5] aaai.org, 2011.
[10] Journal of Field Robotics, 2006.