Priprave, 4. Gimnazije, I. Polugodište

Priprave za 4. razred gimnazije, I.
polugodište
Pripremile:
Višnja Sorčik, prof.
Helena Voda, prof. (57. Uvod u književno razdoblje kasnoga
modernizma; 58. Mučnina, Jean-Paul Sartre; 59. Stranac, Albert
Camus; 60. Starac i more, Ernest Hemingway)
Snježana Zrinjan, prof. (12., 13. Preobražaj, Franz Kafka; 14.

Proces, Franz Kafka; Ekspresionistička lirika – Snijeg, M. Krleža; Jadni
nemir, Epilog, Ivo Andrić; 28. Ponavljanje i proširivanje znanja o
ekspresionističkoj lirici; Baraka pet be, M. Krleža; Kraljevo, M. Krleža)
I. polugodište
Redni broj Nastavna jedinica Ostalo
sata
1. Moja kulturna riznica
2., 3. Uvod u avangardnu književnost
4., 5. Avangardna lirika – futurizam,
ekspresionizam, dadaizam
6. Imažinizam – Jesenjinova poezija
7., 8. Nadrealistička poezija – stvaralaštvo
P. Eluarda, F. G. Lorce i P. Nerude
9. Ponavljanje znanja o avangardnoj lirici
10., 11. Combray, Marcel Proust
12., 13. Preobražaj, Franz Kafka
14. Proces, Franz Kafka
15., 16. Školski esej
17. Esej – ispravak
18. Krik i bijes, William Faulkner
19. Stepski vuk, Hermann Hesse
20. Proza u razdoblju avangarde
21. Šest lica traži autora, Luigi Pirandello
22. Ponavljanje i provjeravanje znanja o
avangardnoj književnosti
23. Ekspresionizam u hrvatskoj
književnosti – uvod u razdoblje
24., 25., Poezija Antuna Branka Šimića
26.
27. Ekspresionistička lirika – Snijeg, M.
Krleža; Jadni nemir, Epilog, Ivo Andrić
28. Ponavljanje i proširivanje znanja o
ekspresionističkoj lirici
29. Baraka Pet Be, Miroslav Krleža
30. Kraljevo, Miroslav Krleža
31., 32. Školski esej
33. Esej – ispravak
34. Uvod u leksikologiju
35. Jednoznačnost i višeznačnost leksema
36. Sinonimija, homonimija i antonimija
37., 38. Vremenska raslojenost leksika
39. Područna raslojenost leksika
40. Funkcionalna raslojenost leksika
41. Ponavljanje i uvježbavanje znanja iz
leksikologije
42. Provjeravanje znanja
43. Analiza pismene provjere znanja
44. Leksičko posuđivanje / Prilagodba
posuđenica
45. Leksičke norme i jezični purizam
46., 47. Onomastika
48. Ponavljanje znanja iz leksikologije
49., 50. Tvorba riječi
51., 52. Frazeologija
53. Ponavljanje znanja iz leksikologije
54., 55. Provjera znanja iz leksikologije
56. Analiza pismene provjere znanja
57. Uvod u književno razdoblje kasnog
modernizma
58. Mučnina, Jean-Paul Sartre
59. Stranac, Albert Camus
60. Starac i more, Ernest Hemingway
Priprava za nastavu
Ime i prezime nastavnika:
Razredni odjel: četvrti Red. broj sata: 1. Datum:
Naziv nastavne jedinice Moja kulturna riznica
Nastavno Tip nastavnoga sata: sat Nastavni oblici: frontalni,

područje/područja: ponavljanja individualni
književnost
Nastavna cjelina: povijest

književnosti
Operacionalizirani • Riješiti zadatke u radnoj bilježnici, objasniti i problematizirati
cilj (-evi) svoj odnos prema čitanju i općenito usvajanju znanja iz
književnosti, ponoviti spoznaje o književnopovijesnim
razdobljima, predstavnicima, djelima i poetikama književnih
razdoblja o kojima su učenici učili u prethodnim razredima.
Ključni pojmovi • odnos prema književnoj tradiciji i recepciji književnih djela
raznih razdoblja, ponavljanje književnopovijesnih razdoblja
Ishodi učenja
a) kognitivni ◦ učenici će ponoviti poznavanje prethodnih književnopovijesnih
razdoblja
b) afektivni ◦ poticati zanimanje za čitanje
Tijek nastavnoga sata (artikulacija)
Uvod
Učenici će na ploči pročitati nekoliko rečenica iz književnih djela, imena autora ili naziva djela, iskazat
će svoje poznavanje ili nepoznavanje zadanih naziva, u radnoj će bilježnici odgovoriti na zadana
pitanja u cjelini Kulturna riznica.
Razrada
Učenici će riješiti i prokomentirati svoje odgovore na postavljena pitanja u radnoj bilježnici – cjelina
Moja kulturna riznica.
Završetak
Učenici će izreći svoje zaključke o do sada pročitanim djelima i problematizirat će recepciju književnih
djela u raznim književnopovijesnim razdobljima.
Plan ploče (prijenosnika)
J. W. Gothe
•Az opat Držiha.... • Bijeg
•Biti ili ne biti... • Smiješni su oci
•Poljubi zemlju koju
•Candide si oskvrnuo... svi...
•Olovne i teške •San Ivanjske noći • Kabanica
snove snivaju...
•Laura, Ivica, Miha
Grdan, Miljenko,
Dora, Pavle, Klara
Dubravka
Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Razredni odjel: četvrti Red. broj sata: 2., 3. Datum:
Naziv nastavne jedinice UVOD U AVANGARDNU KNJIŽEVNOST
Nastavno Tip nastavnoga sata: sat obrade Nastavni oblici: frontalni,

područje/područja: novoga gradiva individualni
književnost
Nastavna cjelina:
avangarda
Operacionalizirani cilj • prokomentirati svoje spoznaje o najvažnijim događajima XX.
(-evi) stoljeća, pročitati tekst Književnost u XX. stoljeću i izdvojiti
najvažnije tvrdnje koje tekst donosi, opisati sliku na početku
cjeline o avangardnoj književnosti, (ukazati na boje i oblike) i
prokomentirati doživljaj koji ona pobuđuje, pročitati
Apollinaireovu pjesmu Postoji, izdvojiti stihove koji ukazuju na
pojave i zbivanja 20. stoljeća, (usporediti sa slikom uz istu
pjesmu,) iste spoznaje uočiti i u tablici u čitanci, istražiti
najvažnije povijesne, znanstvene i umjetničke pojave 20.
stoljeća, pročitati zadane sekundarne tekstove (a, b, c ) i
odgovoriti na postavljena pitanja, samostalno oblikovati
poetiku avangarde , najvažnije književne pojave i stilske
postupke razdoblja
Ključni pojmovi • književnost u XX. stoljeću, avangarda, poetika avangarde
Ishodi učenja
a) kognitivni ◦ upoznati se s položajem i značenjem književnosti u XX. stoljeću
◦ iskazati svoj doživljaj avangardne umjetnosti u likovnome djelu
◦ uočiti i objasniti iste stvaralačke postupke u književnome
tekstu i likovnome djelu
◦ tematizirati uspoređivana djela
◦ analizirati najvažnije događaje 20. stoljeća
◦ oblikovati poetiku avangardnoga razdoblja
b) afektivni ◦ poticati zanimanje za umjetnost

Uvod
Učenici će odgovoriti na pitanje što očekuju od književnih tekstova dvadesetoga stoljeća,
obrazložit će svoje odgovore.
Razrada
Učenici će pročitati tekst u čitanci Književnost u XX. stoljeću tako da izdvoje osnovne
probleme o kojima tekst govori i tematske cjeline teksta.
Pomoću tablice u čitanci podsjetit će se najvažnijih povijesnih i društvenih događaja u XX. st.
Pročitat će Apollinaireovu pjesmu i prokomentirati način na koji pjesma dočarava stvarnost,
usporedit će pjesmu s likovnim prilozima u čitanci.
Pročitat će tekstove u rubrikama a, b i c i odgovoriti na postavljena pitanja tako da dobiju
cjelinu, odnosno poetiku avangardnoga razdoblja.
Završetak
Učenici će pomoću zadanih tekstova i likovnih priloga objasniti odnos avangardnih pisaca
prema tradiciji i avangardnu poetiku osporavanja.
KNJIŽEVNOST U XX. STOLJEĆU

AVANGARDA
avant – garde modernizam - postmodernizam
ljepota provokacije
esteticizam – avangarda - kasni modernizam
Sve iznova započeti – odnos prema tradiciji – osporavanje tradicije
Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice AVANGARDNA LIRIKA – FUTURIZAM, EKSPRESIONIZAM, DADAIZAM

književnost
Nastavna cjelina:
avangarda
Operacionalizirani cilj • u odlomku iz Futurističkoga manifesta izdvojiti najvažnije riječi
(-evi) i objasniti poetiku futurizma, interpretirati pjesme V.
Majakovskoga, A vi, da li biste mogli i Traklovu pjesmu Sunce,
povezati književne tekstove s Munchovom slikom Anksioznost,
objasniti obilježja futurizma, dadaizma i ekspresionizma
Ključni pojmovi • futurizam, futuristički manifest, ekspresionizam, dadaizam,
provokacija tekstom, osporavanje tradicije, estetika ružnoće
Ishodi učenja
a) kognitivni ◦ uočiti i objasniti obilježja futurizma, ekspresionizma i
dadaizma
◦ objasniti i oprimjeriti stilske postupke navedenih –izama
◦ upoznati se s značenjem termina koje vežemo uz avangardnu
književnost: poetika osporavanja, tekstualna provokacija,
estetika ružnoće, dada je uništila dadu
◦ objasniti naslov pjesme kao njen tematski označitelj
b) afektivni ◦ izraziti svoje poimanje estetike ružnoće
Uvod
Učenici će objasniti riječi futurizam i u odlomku iz Futurističkoga manifesta izdvojiti
najvažnije riječi koje označavaju poetiku futurizma.
Razrada
Značenje navedenih riječi povezat će s pjesmom Majakovskoga A vi, da li biste mogli, uočit
će pjesničke slike, u navedenoj će pjesmi pronaći motive koji ukazuju na suodnos dviju
umjetnosti (književnosti i likovne umjetnosti).
Uočit će i citirati metafore i personifikacije, povezat će naslov pjesme s izravnim autorovim
obraćanjem i uočiti avangardni postupak provokacije čitatelja tekstom.
Prokomentirat će probleme na koje nailaze u iščitavanju avangardne poezije i uočiti
avangardno osporavanje tradicije.
Upoznat će se s vremenom nastanka i pjesnicima futurizma, posebno će objasniti futurističko
„oduševljenje“ tehnikom, strojevima.
Učenici će se podsjetiti onoga što znaju o impresionizmu u književnim tekstovima i u likovnoj
umjetnosti,
poslušat će i pročitati Traklovu pjesmu Sunce, izdvojit će riječi koje su im se nametnule pri
prvom čitanju, uočit će dominaciju boja i usporediti ju s Munchovom slikom Anksioznost.
Atmosferu i izraz slike povezat će s atmosferom pjesme, odgovorit će na postavljena pitanja
nakon pjesme.
Pomoću teksta o stilskim obilježjima i vrstama ekspresionizma u čitanci učenici će pronaći
elemente ekspresionističkoga izraza i odrediti kojoj vrsti ekspresionizma pripada pjesma,
izdvojit će riječi u pjesmi koje ukazuju na ekspresionističku estetiku ružnoće.
Učenici će pročitati tekst na rubnici o nastajanju dadaističke pjesme,
prokomentirat će takav postupak i sastaviti vlastitu pjesmu na isti način, u tekstu i u
vlastitom uratku pronaći će i objasniti dadaističko protivljenje svim književnopoetskim
pravilima učenici će prokomentirati izraz dada je uništila dadu.
Učenici će pročitati Tzarin tekst Parabola, utvrditi postoje li u pjesmi određeni motivi kojima
se može oblikovati tema pjesme i odgovoriti na postavljena pitanja.
Završetak
Pomoću zadatka stvaralačke radionice učenici će pokazati svoje poznavanje
ekspresionističke poezije i usporediti je s futurističkom i dadaističkom poezijom,
ponoviti naslove pjesama i uočiti značenje naslova koji je u svim avangardnim pjesmama i
svojevrsni ključ razumijevanja same pjesme, na ploči će uz naslov pjesme nadopisati i riječ
koja, uz naslov, najbolje objašnjava njihov doživljaj određene pjesme.
FUTURIZAM
talijanska književnost ruska književnost
F. T Marinetti V. V. Majakovski, A vi, da li biste mogli?
( ---------------------------------)
EKSPRESIONIZAM
G. Trakl, Sunce ( -----------------------------) A. Stramm, Sjeta (-----------------------------)
DADAIZAM
T. Tzara, Parabola ( --------------------------)

Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice IMAŽINIZAM – JESENJINOVA POEZIJA

književnost
Nastavna cjelina:
avangarda
Operacionalizirani cilj • Poslušati tekst Jesenjinove pjesme Pismo majci i opisati
(-evi) pjesničke slike, objasniti sugestivnost pojedinih slika,
prokomentirati autobiografske elemente u pjesmi, uočiti stilske
odlike Jesenjinova stvaralaštva, vrstu stiha i strofa, objasniti
imažinizam i u pjesmi pronaći odlike imažinizma, pokazati i
primijeniti znanja o odlikama imažinizma na tekstu pjesme
Zelena frizura, upoznati se s pojavom koja je nazvana
jesenjinština, pročitati pjesmu Doviđenja, dragi, doviđenja.
Ključni pojmovi • imažinizam, izravno prikazivanje „čistih slika“, jesenjinština,
značaj Jesenjinova stvaralaštva
Ishodi učenja
a) kognitivni Prepoznati i objasniti odlike Jesenjinove poezije, prokomentirati
pojavu i značenje imažinizma, objasniti i aktualizirati problem
jesenjinštine.
b) afektivni

Uvod
Poslušati tekst Jesenjinove pjesme Pismo majci i opisati slike koje im se pri tom nameću,
objasniti zašto su im određene slike posebno sugestivne
Razrada
Pomoću podataka o Jesenjinovu životu i značenju njegova stvaralaštva, uočiti i
autobiografsku dimenziju pjesme, uočiti stilske odlike Jesenjinova stvaralaštva, vrstu stiha i
strofa, upoznati i u pjesmi pronaći odlike imažinizma, pokazati i primijeniti znanja o odlikama
imažinizma na tekstu pjesme Zelena frizura, upoznati se s pojavom koja je nazvana
jesenjinština, pročitati pjesmu Doviđenja, dragi, doviđenja, aktualizirati problem na koji
ukazuje pjesma i vezati ga uz „lirski odgovor“ Majakovskoga, pomoću odabranih pjesama
napisati kratku „lirsku biografiju tako da na mjesto upitnika ispod navedene pjesme upišu
ključni podatak iz njegova života na koji se pjesma odnosi.
Zaključak
Ponoviti saznanja o Jesenjinovoj poeziji, objasniti njenu slikovnost i pomoću podataka na
rubnicama i teksta opće kulture pripremiti kratko izlaganje na temu: Jesenjin i problem
jesenjinštine.
S. Jesenjin
Imažinizam – poezija pjesničkih slika
Lirska biografija
Pismo majci Zelena frizura Doviđenja, dragi, doviđenja
( ? ---------------) (?-----------------) (?--------------------------)
jesenjinština
Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice NADREALISTIČKA POEZIJA – STVARALAŠTVO P. ELUARDA, F. G.

LORCE I P. NERUDE

književnost
Nastavna cjelina:
avangarda
Operacionalizirani cilj • Interpretacijom Eluardove pjesme Zaljubljena, Lorcinih
(-evi) pjesama objasniti pojam nadrealizma u književnosti, povezati
književna djela sa slikovnim prilozima u čitanci i glazbom
Manuela da Falle te filmom L. Buñuela.
Pomoću zadatka iz stvaralačke radionice oprimjeriti i pokazati
razumijevanje i mogućnost iščitavanja nadrealističkoga teksta.
Učenici će se podsjetiti svoje ili svojih najdražih ljubavnih
pjesama, poslušati tekst, bilježiti dojmove i promišljanja,
prokomentirati zapisano, u pjesmi uočiti temu i stilska
obilježja, istražiti Nerudinu stvaralačku biografiju, pročitati
tekstove na rubnicama, ukazati na posebnost njegove književne
pojave.
Ključni pojmovi • nadrealizam, nadrealistički manifest, psihoanaliza,
nadrealistički simbolizam, nadrealizam u filmskoj i likovnoj
umjetnosti
Ishodi učenja
a) kognitivni ◦ navesti i objasniti obilježja nadrealizma
◦ povezati nadrealizam sa psihoanalizom
◦ upoznati se s Eluardovim, Lorcinim i Nerudinim stvaralaštvom
◦ analizirati i izdvojiti temu, stilska obilježja Eluardove pjesme
Zaljubljena
◦ u Lorcinim pjesmama Oproštaj i Konjikova pjesma prepoznati i
objasniti odnos života i smrti
◦ uključiti Lorcu u vremenski i umjetnički kontekst
◦ opisati doživljaj Lorcine pjesme Izlazak mjeseca
◦ navesti i objasniti tematske i stilske osobine Nerudine
Ljubavne pjesme
Uvod
Pročitati tekst na rubnici uz Eluardovu pjesmu Zaljubljena, uočiti povezanost nadrealizma,
kao jednog od avangardnih izama,sa psihoanalizom
Razrada
Uočiti i objasniti značenje naziva Dalíjeve slike Narcisova metamorfoza s onim što na slici
vide, povezati i problematizirat pojavu narcisoidnosti (Voleći druge volimo i sebe u njima,
nije li to bit ljubavi?) kao jedne od čovjekovih osobina s Eluardovom pjesmom Zaljubljena,
izdvojiti motive i temu pjesme, kao i Eluardove stilske postupke, upoznati se s pojavom
nadrealizma u francuskoj književnosti.
Prikazati kratak odlomak iz Buñuelova filma Andaluzijski pas ili uputiti na tekst opće kulture u
čitanci, ukazati na značajna ostvarenja nadrealističke umjetnosti u Španjolskoj i povezanost
raznih umjetnosti (filmske, likovne i književnosti).
Učenici će poslušati odlomak neke od tradicionalnih španjolskih narodnih pjesama u izvedbi

M. De Falle, na taj će se način stvoriti ugođaj koji će učenici povezati i prokomentirati (samo
s nekoliko riječi ili tekstom).
Povezati Lorcinu poeziju s tradicijom španjolske narodne pjesme, interpretirati pjesme,

uočiti zajednička obilježja, ali i posebnost svake pjesme te povezati motiv smrti – Konjikova
pjesma s Lorcinim životopisom, upoznati obilježja Lorcina pjesništva općenito.
Učenici će se podsjetiti svoje ili svojih najdražih ljubavnih pjesama, poslušati tekst, bilježiti
dojmove i promišljanja, prokomentirati zapisano, u pjesmi uočiti temu i stilska obilježja,
istražiti Nerudinu stvaralačku biografiju, pročitati tekstove na rubnicama, ukazati na
posebnost njegove književne pojave.
Završetak
Učenici će ponoviti predstavnike i djela nadrealističke lirike i pomoću zadatka stvaralačke
radionice oprimjeriti i pokazati razumijevanje i mogućnost iščitavanja nadrealističkoga
teksta.
NADREALIZAM
(psihoanaliza)
francuska književnost španjolska književnost
A. Breton, Manifest nadrealizma F. G. Lorca, Konjikova pjema, Oproštaj
P. Eluard, Zaljubljena Buñel Dalí M. De Falla
L. Aragon filmska umjetnost slikarstvo glazbena u.
P. Neruda, Ljubavna pjesma
Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Razredni odjel: četvrti Red. broj. sata: 9. Datum:
Naziv nastavne jedinice PONAVLJANJE ZNANJA O AVANGARDNOJ LIRICI

književnost
Nastavna cjelina:
avangarda
Operacionalizirani cilj • Riješiti zadatke iz stvaralačke radionice i zadatke u radnoj
(-evi) bilježnici, komentirati rješenja i objediniti spoznaje o
avangardnoj lirici.
Ključni pojmovi • avangarda, avangardni –izmi: futurizam, ekspresionizam,
dadaizam, imažinizam, nadrealizam
Ishodi učenja
a) kognitivni ◦ ponoviti i usustaviti znanja o avangardnoj lirici

Uvod
Ponoviti znanja o avangardnoj lirici.
Razrada
Riješiti zadatke stvaralačke radionice i zadatke u radnoj bilježnici (str. 10. do 12. ) i
komentirati rješenja i objediniti spoznaje o avangardnoj lirici.
Završetak
Prepoznati imažinizam u Jesenjinovoj pjesmi – poezija pjesničkih slika; uočiti odlike
ekspresionističke poezije u Heymovoj pjesmi i futurizma u Marinettijevu tekstu Bitka.
Prokomentirati i objasniti avangardnu liriku kao primjer, za neke čitatelje, teške književnosti,
problemi s čitanjem takvih tekstova mogu dovesti do urušavanja komunikacijskoga odnosa:
pisac – djelo – čitatelj, gubljenjem jednog člana toga odnosa – čitatelja, bez kojega i nema
književnosti kao umjetnosti.
Laka i teška književnost
avangardni pravci - „izmi“
futurizam
Italija Rusija
F. T Marinetti V. Majakovski
ekspresionizam
Njemačka
G Trakl, G. Benn, F Werfel
dadaizam
T. Tzara
nadrealizam
Francuska Španjolska Čile
A. Breton, P. Eluard F. G. Lorca P. Neruda
Čime to avangardna umjetnost može uništiti sama sebe?
Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Razredni odjel: četvrti Red. broj sata: 10. i 11. Datum:
Naziv nastavne jedinice COMBRAY, MARCEL PROUST

Nastavno Tip nastavnoga sata: Nastavni oblici: frontalni,
područje/područja: sat obrade novoga gradiva individualni, rad u
književnost skupinama
Nastavna cjelina:
avangarda i I. razdoblje
Operacionalizirani cilj Čitanjem i interpretacijom ulomka iz čitanke objasniti
(-evi) naslov Proustova ciklusa romana, obilježja modernoga
romana, prokomentirati pojavu asocijacija uz okus
kolačića madeleine i cijeloga Combraya, objasniti kako
impresija utječe na nastanak romana
(podsjetiti se svojih saznanja o impresionizmu), objasniti
po kojim se obilježjima razlikuju pripovjedačeve
percepcije određenih vizualnih senzacija od stvarnosti
(martinvilleski zvonici), uočiti da su tekstovi unutrašnji
monolozi koje pripovjedač iskazuje književnim tekstom,
objediniti svoje spoznaje o odnosu pripovjedača prema
stvarnosti i umjetnosti, pomoću sekundarnih tekstova na
rubnicama i teksta iz rubrike opća kultura objediniti svoje
spoznaju o utjecajima i značaju Proustova stvaralaštva.
Ključni pojmovi • ciklus romana U traganju za izgubljenim vremenom,
moderni roman, odnos pripovjedača prema stvarnosti i
umjetnosti, intuicija, impresionizam, monološko-
asocijativna metoda, Bergsonova filozofska misao
Ishodi učenja
a) kognitivni Navesti i objasniti značenje naslova, temu i kompoziciju
ciklusa romana U traganju za izgubljenim vremenom,
objasniti značenje impresija i njihove povezanosti s
asocijacijama na oblikovanje romana, prokomentirati
vrstu pripovjedača u romanu, povezati način
pripovijedanja s unutrašnjim monolozima, uočiti utjecaj
Bergsonove filozofije na Proustovo stvaralaštvo.
b) afektivni
Uvod
Napisati na ploču rečenicu koja započinje riječima: „Kada bih morao/morala izabrati
događaj kojega se najčešće sjetim bio bi to ….“
Prokomentirati odgovore i pitati učenike da izdvoje riječ ili pojam koji ih najčešće
podsjeti na spomenuti događaj. Učenici će pročitati početni odlomak u čitanci i
odgovoriti na postavljena pitanja.
Razrada
Učenicima ćemo objasniti način nastanka Proustova ciklusa romana U traganju za
izgubljenim vremenom i povezati taj naslov s našim prethodnim spoznajama, izdvojiti
riječ – sjećanje- kao način da nešto oživimo i povezati tu riječ s odlikama
impresionizma, upoznati učenike s kompozicijom ciklusa romana, podijeliti ih u dvije
skupine i uputiti na čitanje odlomka iz romana Combray u čitanci.
Prva skupina će pročitati odlomak – kolačić madeleine -, a druga – martinvilleski
zvonici – svaka će skupina za vrijeme čitanja bilježiti riječi - asocijacije koje su
posebno upečatljive i bude pripovjedačeva sjećanja, prokomentirat će svoje
odgovore i samostalno objasniti način Proustova pripovijedanja i razlike između
takvoga načina pripovijedanja i dosadašnjih načina s kojima su se susretali (npr. u
djelima realizma).
Završetak
Učenici će ponoviti saznanja o Proustovu stvaralaštvu i riješiti zadatke u radnoj
bilježnici na 13.str.
PLAN PLOČE
Kada bih morao/morala izabrati događaj kojega se najčešće sjetim bio bi to ….
M. Proust
U TRAGANJU ZA IZGUBLJENIM VREMENOM
COMBRAY
kolačić madeleine martinvilleski zvonici
lipov čaj oblici zvonika
mala madeleine oblik zvonika- oblik lijepe rečenice
tražiti – stvoriti želja za pisanjem
uspomena- davni trenutak tri zvonika- tri cvijeta-tri djevojke
Combray – nedjeljno ujutro zapisati – zaustaviti vrijeme
Tetka Leonie
njena soba, kuća, vrt
cio Combray
predmeti ( kolačić, čaj, zvonici) → sjećanja → asocijacije → pripovjedačev

unutrašnji monolog ZAUSTAVLJENO VRIJEME
- monološko - asocijativna metoda pripovijedanja

Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Franz Kafka, Preobrazba

književnost
Nastavna cjelina:
avangarda
Operacionalizirani Podsjetiti se i prokomentirati djela s temom preobrazbe ili
cilj(-evi) metamorfoze u raznim književnopovijesnim razdobljima, izraziti
vlastite spoznaje o razlozima uporabe ove teme, podsjetiti se
na poredbu u Gogoljevoj Kabanici kojom se glavni lik
uspoređuje s muhom, ta saznanja povezati s doživljajem Kafkine
pripovijetke, uočiti i opisati izgled Gregora – kukca, izraziti svoj
odnos prema takvome pripovjedačkom postupku, rješavajući
zadatke i smjernice za čitanje djela u cijelosti, usporediti način
Gregorova života sa životom suvremenoga čovjeka, objasniti
kompoziciju i stilska obilježja pripovijetke, pomoću sekundarnih
tekstova proširiti svoje znanje o Kafkinoj poetici, organizirati
raspravu iz zadatka stvaralačke radionice, pokazati
razumijevanje aktualnosti Kafkine pripovijetke.
Ključni pojmovi • motiv preobrazbe, preobrazba čovjeka u kukca, paradoksalni
motiv, realistička tehnika pripovijedanja
Ishodi učenja
a) kognitivni Navesti književnu vrstu, temu i kompoziciju Preobražaja,
objasniti Kafkinu poetiku i aktualnost njegova prikaza života
suvremenoga čovjeka.
b) afektivni Prokomentirati položaj slabijih, nemoćnih u društvu i obitelji.

1. sat
Uvod
- dojmovi o djelu, razmišljanje o važnost djela, motiv preobrazbe u različitim književnim
djelima
Razrada
- motiv preobražaja/preobrazbe (prokomentirati značenjsku razliku između riječi preobražaj i
preobrazba, prema Rječniku hrvatskoga jezika Vladimira Anića preobrazba podrazumijeva i
unutarnju promjenu, učenici komentiraju je li Gregorova preobrazba bila samo vanjska ili i
unutarnja, pitanje učenicima o jednom od prvih djela koje je uključivao motiv preobrazbe,
učenici se prisjećaju Ovidija i njegovih Metamorfoza)
- lik Gregora Samse (učenici komentiraju čime se Gregor bavio dok je bio čovjek, kakav je
njegov odnos prema radu, što misle o takvom odnosu prema radu, kakav je njegov odnos
prema obitelji)
- Gregorova soba (učenici komentiraju izgled Gregorove sobe, iznose svoje mišljenje o tome
što u toj sobi nedostaje, je li ta soba individualizirana i čime)
- simbolika broja tri: vrata se otvaraju tri puta (svako otvaranje vrata je bolno za Gregora)
- sestrino sviranje (Gregor osjeća sestrino sviranje, osjeća ljepotu umjetnosti, postavlja se
pitanje je li on doista životinja kad tako osjeća ljepotu glazbe)
- Gregorova smrt (učenici komentiraju Gregorovu smrt i odnos obitelji prema toj smrti)
Završetak
- čitanje bilješke iz Kafkina dnevnika, povezivanje s Gregorom Samsom
2. sat
Uvod
- o Kafkinom životopisu, Kafin stvaralački opus
Razrada
- problemi u Kafkinu djelu (egzistencijalni problem – život pojedinca, odnos: pojedinac
- obitelj, odnos: pojedinac - društvo)
- obilježja Kafkine proze (estetika šoka, kafkijanska atmosfera, čudesno koje nikoga ne čudi,
struktura paradoksa, elementi sna, osjećaj straha, nemoći, unutarnjega krika
(ekspresionistički element), intervencija u logiku svijeta (dadaistički element), problem
ljudskoga života (egzistencijalistički element), simboličnost (očevo gađanje jabukom),
realistička tehnika pripovijedanja
Završetak
- čitanje ulomka koji je bio na državnoj maturi, čitanje smjernica i usmeno odgovaranje na
njih, za d.z. učenici pismeno odgovaraju na smjernice (ne moraju pisati esej, samo odgovore
na smjernice s tim da trebaju zbrojiti koliko imaju riječi)

Franz Kafka (1883. - 1924.)
Preobrazba
- pripovijetka
- značenjska razlika:
preobražaj – promjena vanjskog oblika; preobrazba – uključuje i promjenu u kvalitativnom
smislu
- Gregor Samsa – lik koji se pretvara u kukca

↓
fantastični element
alegoričnost: kukac – čovjek bez vrijednosti
- trgovački putnik koji prehranjuje svoju obitelj: želi otplatiti očeve dugove i
sestru poslati na konzervatorij; rad ga ne ispunjava, ne voli svoj posao, osjeća
se iskorištenim
- nakon preobražaja brine se hoće li stići na posao
- Gregorova soba: građanski interijer s jednom osobnom oznakom: slika žene sa
šeširom
________________
- tri puta se otvaraju vrata, veza između Gregora i obitelji;
- Gregorov doživljaj umjetnosti, kao kukac osjeća ono što nije osjećao kao čovjek
- obitelj ga napada (otac ga gađa jabukom)
- Gregorova smrt
- obitelj osjeća olakšanje
- problemi: usamljeni pojedinac, otuđenost pojedinca u svijetu u kojem živi, otuđenost od

obitelji i od društva, problem obitelji – nije temelj društva u smislu ljubavi i bezuvjetne
podrške i međusobne pomoći, odbacivanje izdvojenog, drukčijeg pojedinca; problem
umjetnosti – oplemenjuje, povezuje, ohrabruje, uzvisuje
- obilježja Kafkine proze:

• fantastični element (čudno koje nikoga ne čudi – estetika šoka)
• detaljiziranje (realistička tehnika)
• elementi sna (nadrealizam), predosjećaj nadolazećeg rata (ekspresionizam)
• zagonetnost
• kafkijanska atmosfera (tajanstvenost, tjeskoba, nemoć, utjecaj sila moćnijih od čovjeka)
• paradoks
• zbilja se ne shvaća kao nešto suvislo i strukturirano, Kafkina proza signalizira sumnju u
razumnost i spoznatljivost zbilje
• alegoričnost
Kafka: pripovijetke (Preobrazba, 1915.; Osuda, 1916.; Seoski liječnik, 1919.; Umjetnik u
gladovanju, 1924.)
- romani: Proces, Dvorac i Amerika
Nastavni materijal: primjer školskog eseja za usmenu raspravu

ŠKOLSKI ESEJ – Franz Kafka: Preobrazba
Pred vama je ulomak djela Franza Kafke Preobrazba. Pozorno ga pročitajte, a zatim i
smjernice za pisanje školskog eseja ispod teksta.
Redoslijed ponuđenih smjernica ne obvezuje vas u oblikovanju eseja. Svoj esej oblikujte kao
zaokruženu cjelinu (uvod, razrada zaključak).
Najprije pišite na listu za koncept, a kasnije uredno prepišite na list za čistopis.
Pazite na pravopisnu i gramatičku točnost. Esej treba imati 400 do 600 riječi.
Kad se Gregor Samsa jednog jutra probudio nakon nemirnih snova, primijetio je da se u krevetu bio pretvorio u
golemog kukca. Ležao je na oklopno tvrdim leđima i vidio, kada bi malko podigao glavu, svoj zaobljeni, smeđi,
zasvođenim ukrućenjima razdijeljen trbuh, na čijoj se visini pokrivač, koji samo što nije spuznuo na tlo, još jedva
držao. Njegove mnoge prema obujmu njegova tijela jadno mršave nožice treperile su mu bespomoćno pred
očima. „Što se to sa mnom dogodilo?“ pomisli. To nije bio san. Njegova zbiljska samo nešto odveć mala ljudska
soba ležaše mirno između četiri dobro znana zida. Nad stolom, nad kojim bijaše rasprostrta raspakovana
kolekcija uzoraka različitih tkanina – Samsa bijaše trgovački putnik – visjela je slika koju je nedavno bio izrezao
iz nekog ilustriranog časopisa i stavio u zgodan pozlaćen okvir. Predstavljala je damu koja je, sa šeširom i
vratnim krznom, sjedila uspravno i držala prema gledaocu težak krzneni muf, u kojem je nestala čitava njena
podlaktica.
Gregorov pogled usmjeri se zatim prema prozoru, i tmurno vrijeme – čulo se kako kišne kapi lupkaju po
prozorskom limu – činilo ga je posve melankoličnim. „Kako bi bilo da odspavam još malko i zaboravim sve
ludorije!“ pomisli, no to bijaše potpuno neizvedivo, jer se bio naviknuo da spava na desnoj strani, ali se u
sadašnjem stanju nije mogao dovesti u taj položaj. Ma kako snažno da se bacao na desnu stranu, uvijek bi se
iznova odnjihao u prijašnji leđni položaj. Bit će da je to i sto puta pokušavao, zatvarajući oči da ne gleda
zakoprcane nožice, te je tek onda odustao kad je u boku počeo ćutjeti neki lak, prigušen bol što ga dotada još
nikada nije bio oćutio.
„O Bože“, pomisli, „kakvo li sam naporno zvanje izabrao! Iz dana u dan na putu. Poslovna su uzrujavanja mnogo
veća nego u radnji kod kuće, a osim toga mi je nametnuta i muka putovanja, brige oko voznih redova,
neredovita, loša hrana i druženje s ljudima, koje je uvijek drukčije, nikada dugo ne traje i ne postaje srdačnije.
Neka vrag sve to nosi.“ Osjetio je lak svrbež gore po trbuhu, polako se na leđima gurao bliže uzglavlju da bi
mogao bolje podići glavu; našao je mjesto gdje ga je svrbjelo i koje bijaše osuto sve samim bijelim točkicama, za
koje nije znao što su; i htio je jednom nožicom opipati to mjesto, ali je odmah uvuče, jer ga pri dodiru
prostrujiše ledeni srsi.
Smjernice za pisanje
 Odredite mjesto pripovijetke Preobrazba u stvaralačkom opusu Franza Kafke.

 Smjestite ulomak u kontekst pripovijetke. Smjestite djelo u književnopovijesno razdoblje.
 Pokažite razumijevanje sadržaja pripovijetke (građa, tema). Povežite ga s Kafkinim
životopisom.
 Ukažite na egzistencijalnu problematiku (odnos ja – svijet, obitelj). Iznesite svoje mišljenje o
tim problemima.
 Objasnite alegoriju prikazanu u djelu. Povežite je s naslovom.
 Uklopite Kafkinu pripovijetku u kontekst roda/književne vrste. Opišite Kafkin stil.
 Povežite Kafkino djelo s vremenom u kojem nastaje. Povežite ga i s današnjim vremenom:
uočite njegovu aktualnost.
 Osmislite na temelju prethodne analize djela zaključak o svijetu koji Kafka prikazuje u svojim
djelima. Povežite svoj zaključak s problemom (ili tezom) najavljenom u uvodu.
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Proces, F. Kafka

područje/područja: obrade novoga gradiva individualni
književnost
Nastavna cjelina:
avangarda
Operacionalizirani Učenici će prokomentirati početni tekst odgovarajući
cilj(-evi) na postavljena pitanja, objasniti značenje riječi
teturati i usporediti ga s Kafkinim doživljajem života,
uočiti simbolično značenje riječi rođak i usporediti ga s
Kafkinom misli – kako je dug put do čovjeka pored
mene – navedene zaključke primijeniti na sudbinu
Josefa K., istaknuti temu romana i svoj doživljaj
romana, čitajući odlomak romana u čitanci, objasniti
svoj odnos prema atmosferi u romanu, preko sudbine
glavnoga lika romana uočiti problem otuđenosti u
modernome društvu, ukazati na razmjere i način
izražavanja otuđenosti u Kafkinom romanu, objasniti
mogućnosti različitog tumačenja romana i pronaći
odlike Kafkine estetike u navedenome odlomku,
pomoću podataka u čitanci i sekundarnih tekstova
ukazati na značaj Kafkine proze i oblikovati njegovu
stvaralačku biografiju.
Ključni pojmovi • moderni roman, tajanstveni sudski proces,
otuđenost suvremenoga čovjeka, logika čitanja, Kafka
i nadrealizam
Ishodi učenja
a) kognitivni Navesti temu i objasniti stilska obilježja romana,
ukazati i objasniti problem otuđenosti čovjeka u
modernome društvu, oblikovati Kafkinu stvaralačku
biografiju.
b) afektivni Izraziti svoja razmišljanja o otuđenosti suvremenoga
čovjeka.
Uvod
Učenici komentiraju početni tekst u udžbeničkoj jedinici. Učenici objašnjavaju razliku
koju Kafka osjeća između sebe i drugih (zajedničko im je teturanje, on leti prema
vrhu brda, a ostali su u donjim predjelima i imaju mnogo više snage; ako se čini da će
pasti, prihvaća ih rođak koji zato i ide uz njih). Učenici objašnjavaju simboliku vrha
brda i rođaka (Kafka je iznad ostalih po načinu na koji poima svijet i na koji izražava
svoje poimanje. To ima svoju cijenu – usamljenost.) Za njega je život vječna muka
umiranja. Teturanje podrazumijeva nesigurnost hodanja, odnosno nesigurnost, bol,
muku.
Razrada
Čitanje i komentiranje ulomka iz čitanke. (Čitanje naglas, na pojedinim dijelovima
profesor prekida čitanje i provjerava razumijevanje pročitanog kod učenika.)
Učenici potom usmeno odgovaraju na pitanja nakon teksta. A. 1. Josef K. govori
svećeniku kako ima više povjerenja u njega nego u ljude sa suda zato što s njim može
otvoreno razgovarati. Svećenik mu na to odgovara da se vara u sudu. 2. Da bi
ilustrirao zavaravanje u sudu, svećenik pripovijeda priču o seljaku pred vratima
zakona. 3. Seljak je pred vratima zakona, vratar ga ne pušta unutra, daje mu stolac i
seljak do smrti ostaje čekati pred vratima zakona. Dakle, osnovnim se problemom
čini vratar. 4. Vratar govori seljaku da su ta vrata bila samo za njega i da na njih nitko
drugi nije mogao ući osim njega. 5. Vratar prihvaća mito kako seljak ne bi mislio da je
što propustio. 6. Seljak pred smrt pita vratara kako to da nitko osim njega svih ovih
godina nije pokušao ući kroz vrata zakona (a svi teže zakonu). 7. Josef K. smatra da je
vratar obmanuo čovjeka. 8. Svećenik se ne slaže s Josefom K. On smatra da u priči
nije riječ o obmani, da su u priči dvije važne tvrdnje: vratarova tvrdnja na početku
priče kako ne može u tom trenutku pustiti seljaka da uđe i na kraju priče da je ulaz
samo za seljaka.
Nakon toga učenici odgovaraju na pitanja B. Kafkino je djelo otvoreno za različite

tipove interpretacije (filozofsko, npr. pitanje obmane, pitanje istine; sociološko –
pitanje društva u kojem svaki pojedinac ima vlastiti ulaz u zakon, biografsko –
biografski elementi u romanu, psihološko – psihološki pristup cijeloj priči i
mogućnosti njezina tumačenja).
Učenici mogu izražavati vlastito tumačenje priče. Pritom mogu pročitati rubnicu na
str. 49. koja može poslužiti kao polazište za iznošenje vlastitoga tumačenja priče:
priča o seljaku pred vratima zakona ne objašnjava slučaj Josefa K., ali ni slučaj
čitateljeva odnosa prema zakonu i prema istini. Učenici mogu povezati logiku priče s
logikom života i komentirati kako se istom logikom ne mogu tumačiti priča i život
(tome u prilog idu i svećenikova tumačenja različitih komentara, str. 51.).
Završetak
Učenici komentiraju različita svoja tumačenja priče o seljaku pred vratima zakona.
Čitanje i komentiranje teksta na str. 52. o Kafki i nadrealizmu.
PLAN PLOČE (prijenosnika)
Franz Kafka
PROCES
- roman
- glavni lik: Josef K. suočen s apsurdnim procesom
- završetak djela: Josef K. ----- svećenik
Priča o seljaku pred vratima zakona

Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Razredni odjel: četvrti Red. broj sata: 15. i 16. Datum:
Naziv nastavne jedinice ŠKOLSKI ESEJ

područje/područja: sati pisanja eseja individualni
književnost
Nastavna cjelina:
izražavanje
Operacionalizirani cilj(-evi) Učenici pomoću zadanih smjernica pišu esej.
Ključni pojmovi • esej, smjernice, struktura, kompozicija, broj riječi,

pisanje u skladu s normom standardnoga jezika
Ishodi učenja
a) kognitivni Učenik će pokazati svoje razumijevanje zadanih
tekstova i stilske postupke njihovih autora, (zadani
tekstovi u radnoj bilježnici str. 13., 14.) pokazati
čitateljsku i stvaralačku pismenosti, pokazati
poznavanje pravopisne i gramatičke norme
standardnoga jezika.
b) afektivni
Uvod
Prepoznati književnopovijesna razdoblja u kojima su nastala oba teksta (renesansna
književnost 16. st, Držić kao naš najpoznatiji komediograf, Kafka najpoznatiji pisac
avangardne proze),središnji motivi u oba teksta je čovjekova „preobrazba“, kod
Držića ljudi nahvao poprimaju životinjske i groteskne oblike.
Razrada
Držić preobrazbom svojih ljudi nahvao ukazuje ne samo na njihovu tjelesnu, nego i
duhovnu ružnoću, mijenjaju svijet koji je do tada bio bez zlobe i pohlepe, (Držić misli
na pripadnike vlastele u rodnome gradu, ali i općenito na nejednakost među
ljudima), ljudima nahvao suprotstavlja, zbiljske ljude, onakve ljude kakvi bi trebali
biti.
Kafka motivom preobrazbe ukazuje na mijenjanje načina života modernoga društva,
živeći u takvom svijetu čovjek „postaje kukac“, neznatan, neprimjetljiv, nevoljen, bez
ikakvog osobnog zadovoljstva život provodi radeći, ne uživajući u tom radu, radeći za
druge.
Motivima preobrazbe u oba se djela željelo ukazati na nešto negativno u društvu,
ukazati na nešto najlakše se može ako se nešto ili nekoga učini čudnim, po toj
„začudnosti“ obje su preobrazbe istovjetne, ali Držić misli na društvo, a Kafka na
pojedinca.
Završetak
Učenici su ukazali na motive preobrazbe u književnosti ( Ovidije, Apulej, Rabelais), u
svakome razdoblju preobrazbom se postiže isto – začudnost, upozorava se na
negativne općeljudske pojave.
PLAN PLOČE
Školski esej
M. Držić, Dundo Maroje F. Kafka, Preobražaj
smjernice, citati i parafraze

kompozicija eseja
stilska, pravopisna i gramatička točnost
Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Esej – ispravak

književnost
Nastavna cjelina:
ekspresionizam u
hrvatskoj književnosti
Operacionalizirani cilj • Objasniti točnost odgovora, objasniti kriterije ocjenjivanja,
(-evi) objasniti moguće nejasnoće u odgovorima na zadane smjernice,
pokazati razumijevanje zadanoga teksta – ulomka i teksta u
cijelosti, objasniti stilska obilježja djela, smjestiti autora u
književnopovijesni kontekst.
Ključni pojmovi • tema, stil, pravopisne i gramatičke greške
Ishodi učenja
a) kognitivni Učenik će prepoznati svoje pogreške i objasniti odgovore.
b) afektivni Objasniti svoju ocjenu.

Uvod
Rezultati eseja.
Razrada
Učenici pregledavaju svoje eseje. U bilježnici pišu tablicu s dva stupca, u jednom je stupcu
oznaka +, a u drugom -. U prvi stupac bilježe ono što je u eseju bilo dobro, a u drugi stupac
ono što nije bilo dobro, tu unose i pravopisne i gramatičke pogreške – pogrešan i ispravan
oblik.
Zaključak
Učenici objašnjavaju svoju ocjenu na osnovi bilježaka iz tablice.
Ispravak eseja
+ -
Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice KRIK I BIJES, W. FAULKNER

književnost
Nastavna cjelina:
avangarda
Operacionalizirani cilj • Povezati i i komentirati Shakespeareove stihove, povezati ih s
(-evi) naslovom romana, upoznati se s temom i kompozicijom romana,
uočiti odlike pripovijedanja u romanu (četiri pripovjedača govore
o pretežno istim događajima u obitelji Compson), čitajući
navedeni odlomak u čitanci, zamijetiti odlike Benjyjeva
pripovijedanja i povezati način pripovijedanja s njegovom
osobnošću, objasniti tehniku struje svijesti, pomoću
sekundarnoga teksta u čitanci objediniti svoje spoznaje o
Faulknerovu stvaralaštvu, svoje spoznaje o tehnici struje svijesti
mogu usporediti s poznavanjem likovne umjetnosti opisujući
jednu od slika P. Picassa iz njegove kubističke stvaralačke faze.
Ključni pojmovi • naslov romana – Shakespeareovi stihovi, tema i likovi romana,
četiri pripovjedača, unutarnji monolog i tehnika struje svijesti
Ishodi učenja
a) kognitivni Povezati naslov romana sa Shakespeareovim stihovima, navesti
temu i kompoziciju romana, objasniti pripovjednu tehniku struje
svijesti na primjeru zadanoga teksta.
b) afektivni
Uvod
Učenici komentiraju navedeni odlomak iz Shakespeareove tragedije, izdvajaju riječi koje se
odnose na život i one koje se odnose na čovjeka.
Razrada
Pomoću navedenoga teksta u čitanci upoznaju se s romanom Krik i bijes: s kompozicijom i
temom romana, kao i s četiri pripovjedača koji pripovijedaju o događajima u obitelji
Compson.
Pomoću teksta na rubnici upoznaju se i komentiraju stvaranje imaginarne zemlje u koju
autor smješta radnju svih svojih romana.
Učenici komentiraju kompoziciju romana i način kako od raznih viđenja iste stvarnosti čitatelj
može uočiti cjelovitost prikaza likova i događaja o kojima roman govori.
Učenici čitaju navedeni odlomak u čitanci, uočavaju različite vremenske slojeve u tekstu, s
obzirom na ono što znaju o pripovjedaču komentiraju tijek njegova pripovijedanja i uočavaju
tehniku struje svijesti, pronalaze dijelove teksta u kojima uočavaju intertekstualnost.
Završetak
Učenicima će se pokazati slika Pabla Picassa i pitati ih može li se ovakav prikaz ženskoga
portreta povezati s Faulknerovim pripovjedačkim postupkom (lik na slici je sastavljen iz
pogleda s više stana , kako bi se dobila neka treća dimenzija na slici).
W. Faulkner
KRIK I BIJES
Shakespeare, Macbeth
četiri pripovjedača: Benjy, Quentin, Jason ( Compson), Dilsey
tehnika struje svijest
pripovjedač u prvom licu
unutarnji monolozi
Nastavni materijal
Pablo Picasso, Portret

Priprava za nastavu
Razredni odjel: četvrti Red. broj sata: 19. Datum
Naziv nastavne jedinice STEPSKI VUK, H. HESSE

književnost
Nastavna cjelina:
avangarda
Operacionalizirani cilj • Učenici će problematizirati početnu tvrdnju da je život igra,
(-evi) uvodno se upoznati s cijelim romanom, a pomoću zadanih
odlomaka uočiti čovjekovu podvojenost na njegovu nagonsku i
ljudsku prirodu, navesti i komentirati obilježja čovjekove vučje
(nagonske) i ljudske prirode, objasniti obilježja navedenih
odlomaka i pokazati razumijevanje naslova romana,
prokomentirati termin intertekstualnost i primijeniti ga na
navedeni odlomak, obrazložiti smisao drugoga odlomka
tumačeći: poduke o izgradnji osobnosti, alegoričnost šahovske
igre, značenje pojma homo ludens u kontekstu romana.
Ključni pojmovi • podvojenost ljudskoga bića, esejističko pismo,
intertekstualnost, homo ludens
Ishodi učenja
a) kognitivni Objasniti univerzalnost teme romana i objasniti značenje ljudske
podvojenosti, objasniti naslov i temu romana, oprimjeriti stilska
obilježja djela, navesti specifičnost Hesseova stvaralaštva.
b) afektivni
Uvod
Učenici se podsjećaju dosadašnjih tvrdnji o čovjekovoj podvojenosti na duhovno i tjelesno:
tvrdnje antičkih mislilaca o podjeli čovjekova tijela na glavu kojoj odgovara razum; prsa,
kojima odgovara odvažnost i trbuh, kojemu odgovara požuda i naslada ili Baudelaireove
podjele na čovjekovo neuništivi duh i propadljivo tijelo, najava je to za Hesseov roman
Stepski vuk.
Razrada
Upoznati učenike s temom i glavnim likom romana, upozoriti na podvojenost htijenja
glavnoga lika.
Čitanje prvoga odlomka romana i odgovaranje na zadana pitanja (svaki odgovor oprimjeriti
dijelom teksta).
Nakon prokomentiranih odgovora učenici čitaju drugi odlomaka sa zadatcima da izdvoje i
komentiraju dijelove teksta koji govore o:
a)čovjeku koji se sastoji od više ličnosti,
b) o shvaćanju života kao igre (homo ludens) - objasniti metaforiku pomicanja šahovskih
figura.
Završetak
Učenici će objasniti ponoviti saznanja o naslovu djela, obilježjima romana koji ga čine
modernim romanom.
Prokomentirati vlastiti doživljaj romana.
H. Hesse
Stepski vuk
Svijest o čovjekovoj podvojenosti
Harry Haller – stepski vuk (čovjekova težnja za samoćom i ostvarenje u ljudskom društvu
život kao igra – homo ludens)
esejističko pismo
Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice PROZA U RAZDOBLJU AVANGARDE

područje/područja: sat obrade novoga individualni
književnost gradiva
Nastavna cjelina:
avangarda
Operacionalizirani Učenici će se podsjetiti svojih spoznaja o avangardnoj
cilj(-evi): prozi pomoću teksta u čitanci, rješavajući zadatak
stvaralačke radionice, usustaviti svoje spoznaje o
književnosti avangarde, pokazati svoje razumijevanje i
pročitanost lektirnih djela.
Ključni pojmovi • proza u razdoblju avangarde, književne vrste,
predstavnici i djela, teme
Ishodi učenja
a) kognitivni Na konkretnim zadatcima pokazati znanje o prozi u
razdoblju avangarde, pokazati razumijevanje i
pročitanost zadanih lektirnih djela.
b) afektivni
Uvod
Na početku sata učenici će izabrati jednu od tri navedene tvrdnje koju će
prokomentirati:
1. proza avangarde nam nudi prikaz čovjekovih traženja i (ne)nalaženja smisla u
svijetu koji ga okružuje
2. proza avangarde analizom čovjekove podsvijesti i njegovih vraćanja u prošlost
pokušava objasniti sadašnjost
3. proza avangarde uvijek je šok za čitatelja; bilo da se radi o njenom sadržaju ili
načinu pripovijedanja.
Razrada
Nakon što su učenici prokomentirali neku od tvrdnji , dobivaju zadatke odnosno
tablice koje moraju ispuniti, u tablicu upisuju podatke o najznačajnijim
predstavnicima avangardne proze, njihovim djelima i najznačajnijim odlikama stila i
posebnostima svakog autora.
Završetak
Učenici se upoznaju s tekstom Stvaralačke radionice i s obzirom na spoznaju
avangardnoga odnosa prema tradiciji i komentiraju predloženu podjelu avangardne
književnosti.
PLAN PLOČE
PROZA U RAZDOBLJU AVANGARDE
1. proza avangarde nam nudi prikaz čovjekovih traženja i (ne)nalaženja

smisla u svijetu koji ga okružuje
2. proza avangarde analizom čovjekove podsvijesti i njegovih vraćanja u
prošlost pokušava objasniti sadašnjost
3. proza avangarde je uvijek šok za čitatelja; bilo da se radi o njenom
sadržaju ili načinu pripovijedanja
PREDSTAVNICI DJELO/A TEMA/E POETIKA STILSKE
POSEBNOSTI
M. Proust
F. Kafka
W. Faulkner
H. Hesse
Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice ŠEST LICA TRAŽI AUTORA, L. PIRANDELLO
Nastavno Tip nastavnoga sata: Nastavni oblici: rad u

područje/područja: sat obrade novoga skupinama
književnost gradiva / sat lektire
Nastavna cjelina:
avangarda
Operacionalizirani Prokomentirati vlastiti doživljaj kazališta i pozornice
cilj(-evi) kao iluzije stvarnosti, povezati svoj odnos prema
kazalištu s doživljajem i razumijevanjem Pirandellova
teksta, analizirati dramu pomoću smjernica za čitanje
drame u cijelosti, pročitati zadani tekst u čitanci,
citirati i komentirati dijelove koji govore o dramskoj
umjetnosti, objasniti ulogu didaskalija, objasniti
povezanost didaskalija s autorovim nastojanjem
pokazivanja odnosa stvarnosti i iluzije, pomoću
sekundarnih tekstova u čitanci objediniti spoznaje o
stilskim odlikama Pirandellova stvaralaštva.
Ključni pojmovi • drama, odnos kazališta i stvarnosti, pirandelovski
relativizam
Ishodi učenja
a) kognitivni Navesti i objasniti temu drame, odnose među likovima
i kompoziciju drame, navesti i objasniti odnos među
likovima, objasniti postavku na kojoj se temelji
dramski tekst: umjetnost je stvarnija od zbilje.
b) afektivni

Uvod
Učenici će pogledati i prokomentirati slike René Megritta, Neodlučnost Dobro
povjerenje, i uz njih autorovu izjavu: „ Što vidiš kroz ogledalo - lulu? Ne, sliku lule“ i
„Jasno je, naslikana lula nije lula.“ Usporedit će ove izjave sa Pirandellovom
tvrdnjom: „Moj je lik umjetničko biće, postoji…“ i na taj način doći do dvojbe koju
pred nas postavlja Pirandellova drama: Je li umjetnost stvarnija od zbilje?
Razrada
Podrazumijeva se da su učenici pročitali dramu, stoga čitaju i komentiraju uvodne
didaskalije i opisuju atmosferu svijeta kazališta, potom se dijele u skupine i rješavaju
zadatke Smjernica za čitanje djela u cijelosti.
Zadatci za rad u skupinama
1. objasni i prokomentiraj dramu šest lica: Oca, Majke Pastorke, Sina, Dječaka i
Djevojčice
2. Objasni susret lica i glumaca koji pripremaju kazališnu predstavu, odnosno
pojam predstave u predstavi
3. Citiraj i objasni dio teksta koji govorio tome da su dramska lica stvarnija od
redatelja i glumaca
4. Prokomentiraj završetak drame
Završetak
Učenici će u čitanci pročitati tekst S. Husić, Odnosi među glumcima i licima i zapisati
svoj doživljaj Pirandellove drame pod nazivom: Koji je odraz dvaju zrcala u
Pirandellovoj drami stvarniji: onaj u kojemu se ogleda stvarni život ili kazališna iluzija
o životu?
PLAN PLOČE
L. Pirandello
Šest lica traži autora
Lica glumci
----------------- -----------------
------------------ ------------------
----------------- -----------------
------------------ ----------------
------------------ -----------------
.------------------ -----------------
Kompozicija
Pirandelovski relativizam
Kaotičnost radnje
Predstava u predstavi ukidanje kazališne iluzije
Dupliciranje scenskog prostora
Nastavni materijal
René Magritte, Neodlučnost
„ Jasno je, naslikana lula nije lula.“
R. Magritte, Dobro povjerenje (Good faith)
„ Što vidiš kroz ogledalo - lulu? Ne, sliku lule.“

Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice PONAVLJANJE I PROVJERAVANJE ZNANJA O

AVANGARDNOJ KNJIŽEVNOSTI
područje/područja: sat ponavljanja i individualni
književnost provjeravanja znanja
Nastavna cjelina:
avangarda
Operacionalizirani Pokazati znanje rješavajući zadatke u radnoj bilježnici
cilj(-evi) (str. 17., 18.), uočiti najvažnije smjerove, predstavnike
i djela avangardne književnosti.
Ključni pojmovi • avangarda, predstavnici avangardne književnosti,
poetika, književne vrste, djela i teme djela
Ishodi učenja
a) kognitivni Navesti i objasniti obilježja avangardne književnosti,

navesti avangardne pravce, pisce i njihova djela,
obrazložiti i pokazati razumijevanje avangardne
poetike i njenog odnosa prema tradiciji.
b) afektivni

Uvod
Učenici su ponovili znanje o avangardnoj umjetnosti.
Razrada
Učenici rješavaju zadatke u radnoj bilježnici (str 17. i 18.) ili rješavaju zadatke nekog
drugog tipa i pokazuju znanje o avangardnoj lirici.
Završetak
Analiza odgovora i ocjenjivanje znanja.
PLAN PLOČE (prijenosnika)
Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Razredni odjel: Red. broj sata: 23. Datum:
Naziv nastavne jedinice EKSPRESIONIZAM U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI

područje/područja: sat ponavljanja individualni
književnost
Nastavna cjelina:
ekspresionizam u hrvatskoj
književnosti
Operacionalizirani Ponoviti vrijeme i trajanje ekspresionizma u
cilj(-evi) europskoj književnosti, pokazati poznavanje povijesnih
i društvenih prilika u kojima su nastala
ekspresionistička djela, ponoviti obilježja
ekspresionizma, pročitati komentirati i izdvojiti ključne
riječi iz sekundarnih tekstova u čitanci – a, b, c.
Ključni pojmovi • ekspresionizam, ekspresionizam u europskoj
književnosti, vrijeme i trajanje, povijesne i društvene
prilike u kojima nastaju ekspresionistička djela
Ishodi učenja
a) kognitivni Navesti i objasniti povijesne okolnosti u kojima se
javlja ekspresionizam, objasniti poetiku i vrste
ekspresionizma.
b) afektivni
Uvod
Učenici će poslušati odlomak i Schonbergove skladbe Erwartung, pogledati slike u
čitanci na str 72. i 73. i izraziti svoj doživljaj ekspresionizma kao avangardnog smjera,
podsjetit će se stilskih obilježja ekspresionističkih književnih tekstova.
Razrada
Učenici će pročitati zadane tekstove u čitanci i odgovoriti na postavljena pitanja.
Završetak
Učenici će se podsjetiti povijesnih i društvenih prilika u kojima nastaju
ekspresionistička djela u hrvatskoj književnosti.
PLAN PLOČE
Ekspresionizam u hrvatskoj književnosti
prva desetljeća 20. stoljeća
Janko Polić Kamov - prvi avangardni pjesnik
Ulderiko Donadini - duševno oko
A.B. Šimić – rušenje kao stvaranje; stvaranje kao rušenje
Nastavni materijal
Priprave za nastavu
Razredni odjel: četvrti Red. broj sata: 24., 25., Datum:
26.
Naziv nastavne jedinice POEZIJA ANTUNA BRANKA ŠIMIĆA
Nastavno Tip nastavnoga sata: sati Nastavni oblici: frontalni,

područje/područja: obrade novoga gradiva individualni, rad u
književnost /sati interpretacije skupinama
pjesama
Nastavna cjelina:
ekspresionizam u hrvatskoj
književnosti
Operacionalizirani Učenici rade u skupinama i interpretiraju određenu
cilj(-evi) Šimićevu pjesmu, objava rezultata, rasprava,
objašnjenje stilskih obilježja Šimićeva pjesništva i
tematskih osobitosti njegovih pjesama.
Ključni pojmovi • zbirka Preobraženja, tematski krugovi Šimićeve
poezije, stilske odlike Šimićeve poezije, slobodan stih
Ishodi učenja
a) kognitivni Interpretirati Šimićeve pjesme, navesti tematske
krugove Šimićeva stvaralaštva, usporediti
karakteristike ekspresionizma u Šimićevu stvaralaštvu,
navesti i objasniti stilske odlike njegova pjesništva,
prokomentirati i objasniti grafički izgled njegovih
pjesama i vrstu stiha, objediniti svoje spoznaje o zbirci
Preobraženja, oblikovati Šimićevu stvaralačku
biografiju i navesti značaj Šimićeva pjesništva.
b) afektivni
Uvod
Učenici dobivaju nastavne listiće na kojima su pjesme ili stihovi raznih autora koji
govore o pjesnicima značenju pjesničkoga stvaralaštva i potom zapisuju svoja
promišljanja o navedenim tekstovima te bilježe najvažnije vlastite misli na temu
Pjesnici, čitaju i obrazlažu svoje stavove.
Razrada
Učenici slušaju tekst Šimićeve pjesme PJESNICI i izdvajaju riječi koje im ukazuju na
autorov specifičan doživljaj pjesništva, pomoću kratke prezentacije upoznat će se sa
Šimićevim stvaralaštvom i njegovom osebujnom pojavom u hrvatskome
ekspresionizmu te značenjem zbirke Preobraženja.
Učenici slušaju i čitaju pjesmu Moja preobraženja, riješivši zadatke nakon pjesme,
dovršavaju rečenicu koja započinje tvrdnjom: „U pjesmama Pjesnici i Moja
Preobraženja A. B Šimić ukazuje na osobnu i opću razinu snage umjetnika, pjesnika i
umjetnosti općenito tako što…“
Učenici su podijeljeni u 3 skupine:
I. skupina će interpretativno pročitati i analizirati pjesme Hercegovina (str. 76. i 77.)
tako da svi članovi skupine rješavaju određeni zadatak, a zadatci su: pjesmu
interpretativno pročitati, iznijeti doživljaj pjesme i usporediti taj doživljaj sa slikom V.
Kandinskog, Pogled na krajolik, riješiti zadatke nakon pjesme i na kraju uobličiti
doživljaj pjesme obrazlaganjem tvrdnje: u Šimićevoj poeziji boja je slika duševnoga
stanja, a duševno stanje otkriva boje u pejzažu…
II. skupina će interpretativno pročitati pjesme Smrt i ja i Smrt, odgovoriti na pitanja i

zadatke uz pjesme, prokomentirati odgovore i pomoću dobivenih odgovora
obrazložiti Šimićevu tvrdnju: „… ja pjevam o smrti, ali ne rješavam problem smrti“.
III. skupina će interpretativno pročitati pjesmu Ručak siromaha, usporedit će svoj

doživljaj pjesme s fotografijom Toše Dapca, odgovorit će na postavljena pitanja i
zadatke uz pjesmu i uobličiti svoj doživljaj pjesme odgovorivši na pitanje: „Koliko su
nam pjesnikove oči velike i nijeme… ukazale na bijedu tu pored nas?“
Učenicima će se najaviti slušanje pjesme Povratak, nakon što su pjesmu čuli, kratko
zapisuju i komentiraju svoje objašnjenje naslova pjesme (otkuda se vraća lirski
subjekt, vraća li se uopće, zašto baš Povratak kao naslov pjesme…).
Nakon dobivenih odgovora upućuje se na prvu riječ pjesme – ti- , tko bi mogao biti
taj ti, pomoću pitanja uz pjesmu doći do značenja naslova pjesme kao duhovnoga
povratka ili pojma o vječnom životu onih kojih se sjećamo (ja koracam uspravan i
svečan kao pored tebe…) i prokomentirati tvrdnju da je ova pjesma misaona pjesma
kojoj je namjera biti velika utjeha (može se učenike uputiti na podatak da je pjesma
posvećena pjesnikov zaručnici – rubnica).
Završetak
Ponoviti spoznaje o Šimićevu stvaralaštvu i njegovoj poetici nakon obrađenih
pjesama, pročitati i prokomentirati Šimićevu pjesmu Opomena.
PLAN PLOČE
B. Šimić
Pjesnici Moja preobraženja
Misaona pjesma Misaona pjesma
Motivi - pjesnici: čuđenje, treptanje pjevam sebe, umrem bezbroj puta,
Uho: ćutanje što ih muči bezbroj puta uskrsnem
Oči: velike, nijeme, rastu pored stvari umor od mijena nada
utjeha
preobrazba
slobodan stih
eliptičan oblik pjesama
Hercegovina I Hercegovina II Smrt i ja Smrt
Pejzažne lirske pjesme – ekspresionistička pjesme izvan zbirke
Pjesme o tijelu i smrti
simbolika boja prihvaćanje smrti kao
Ručak siromaha dijela života
Socijalna lirska pjesma
Estetika ružnoće – bijeda koja izobličuje
čovjeka i fizički i psihički
POVRATAK
Misaona pjesma
Ekspresionistička uloga boja
Krik mog srca
Život sjećanje
ČOVJEČE PAZI
DA NE IDEŠ MALEN
ISPOD ZVIJEZDA
Nastavni materijal
Digoh spomenik svoj, od mjedi trajniji,
Od piramida svih viši i sjajniji…
I kad me stigne smrt. Moja će slava rast…
(Horacije, Moja besmrtnost, 65. - 68.)
Oj pjesniče nesretniče!
Suh si listak ti na gori…
Nebo vjetrom uzdiže te,
A zemlja ti letjet ne da;
Među zemljom tako i nebom
Tvoja duša vijek preda.
(P. Preradović, Pjesnik)
Pred smrću ja se skrih ( koliko mogoh)

U stihove. U žaru sam ih kovo.
Al zatvoriš li za njih svoje srce,
Oni su samo sjen i mrtvo slovo.
(D. Cesarić, Pjesma mrtvog pjesnika)
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice EKSPRESIONISTIČKA LIRIKA – SNIJEG, M. KRLEŽA; JADNI

NEMIR, EPILOG – I. ANDRIĆ
književnost
Nastavna cjelina:
ekspresionizam u
Operacionalizirani cilj • Pročitati pjesmu Snijeg, uočiti temu pjesme i odrediti odlike
(-evi) ekspresionizma u pjesmi, prokomentirati prisutnost estetike
ružnoće u pjesmi, navesti stihove koji se odnose na ljudski život
i njegovu egzistenciju; pročitati pjesme Jadni nemir i Epilog,
usporediti vrstu i teme pjesama te njihov oblik, riješiti zadatak iz
stvaralačke radionice.
Ključni pojmovi • ekspresionistička lirika, Knjiga lirike, Ex Ponto, Nemiri,
Hrvatska mlada lirika, misaona lirika, pjesma u prozi
Ishodi učenja
a) kognitivni • Navesti i objasniti odlike ekspresionizma u Krležinim i
Andrićevim pjesmama, odrediti im temu i vrstu, prokomentirati
i objasniti tematska i stilska određenja ekspresionističke lirike.
b) afektivni

Uvod
Razgovor o Krležinoj misli s rubnice: „Sve što se danas zove hrvatska književnost, jadna je
ornamentalna tapeta. Ti su ljudi koji drapiraju prostorije svojih duša takvim uzorcima,
dekorateri i tapetari dekorativni i bolesni i slaboumni. Oni su svoje crteže kopirali i pribili ih
na zid hrvatske potleušice, čađave i ruševne, koja još nema niti dimnjaka koja po svom
uređaju stoji još na nivou hotentotske kolibe.“ Komentar Krležina odnosa prema hrvatskoj
književnosti. Učenici izražavaju i komentiraju svoj odnos prema hrvatskoj književnosti i
uspoređuju ga s Krležinim.
Razrada
- najava i lokalizacija Krležine pjesme, čitanje pjesme
- interpretacija: učenici komentiraju kako se pojave iz vanjske stvarnosti odražavaju u
unutarnjoj bjelini (pojave, maske i stvari čine se prljavima, lijepe žene postaju voštano sive, a
crvene usne su im ranjave i trule, a zubi žuti kao stare nule domina, glasovi postaju tupi, silno
i prazno zvone, naglašena je ljudska bijeda), komentiranje zvučne pozadine unutarnje
stvarnosti (glasovi postaju tupi i prazno odjekuju), ulogu boja (boje prikrivaju stvarno stanje
stvari, u biti sve je ledeno i sivo), komentiranje raspoloženja u pjesmi (razočaranje, tuga).
Učenici pronalaze stih/ove koji smatraju poetskom porukom pjesme: „… još hitrije nego
snijeg moje stope│zamest će se moj trag u svemu.│I nitko ne će znati da sam i ja bio tu i
prošao.“
- učenici prepoznaju polisindeton („I lijepe, tečne žene voštano su sive… │ i zubi žuti…; I nitko
ne će znati da sam i ja bio tu i prošao…“ kojim se naglašava ružna i otužna slika stvarnosti te
svijest o ljudskoj prolaznosti, metafore (bijeli transparent snijega, umna tišina snijega),
poredbu („kao stare nule domina…“)
- komentiranje izraza: umna tišina snijega (unutarnja praznina, snijeg kao psihička,
unutarnja, a ne vanjska pojava) i jalova bol (bol koja neće uroditi nikakvim plodom, plodom u
smislu umjetničkoga djela)
- komentiranje izraza lirika rezignacije (izraz koji se povezuje s Krležinom zbirkom Lirika, lirika
koja nastaje kao posljedica nesklada između želja, ideala i mračne stvarnosti u kojoj se
pojedinac nalazi)
- ekspresionistički motivi u Krležinim pjesmama su: krv, noć i smrt (komentiranje motiva
smrti, odnosno prolaznosti u pjesmi Snijeg)
- čitanje i komentiranje misli Pavla Pavličića, učenici komentiraju u kojem smislu snijeg
mijenja perspektivu na ono što okružuje čovjeka, uspoređuju svoje misli s mišlju P. Pavličića
– mišlju kako tek snijeg (fizička i psihička pojava) otkriva krhkost čovjekove egzistencije.
Završetak
- usporedba Krležina doživljaja snijega s Nazorovim (V. Nazor, Čempresi), za Nazora snijeg je
vanjska pojava koja uljepšava stvari i svijet u cijelosti, s tim da i Nazor u posljednjoj strofi
donosi metaforu kojom povezuje književnost i stvarnost: zemlja poput nevjeste, sjever kao
ženik, a čempresi kao djeveri; učenici komentiraju izraze: nevjesta, ženik, djever
- d. z. interpretirati Andrićeve pjesme: Jadni nemir i Epilog

Miroslav Krleža, Snijeg
- misaona lirska pjesma
- vanjska pojavnost unutarnja pojavnost
◦ stvarnost prljava
◦ lijepe žene ružne
◦ boje sivilo
- spoznaja o kratkotrajnosti i krhkosti čovjekove egzistencije
Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice PONAVLJANJE I PROŠIRIVANJE ZNANJA O EKSPRESIONISTIČKOJ

LIRICI
područje/područja: novoga gradiva individualni, rad u skupinama
književnost
Nastavna cjelina:
ekspresionizam u
Operacionalizirani cilj • Pročitati sekundarne tekstove u čitanci, samostalno sastaviti
(-evi) tablicu, unijeti podatke o imenima najznačajnijih
ekspresionističkih pjesnika, nazive njihovih zbirki, unijeti imena
pisaca programskih tekstova o ekspresionizmu, imena
pokretača i nazive časopisa koje su pokrenuli.
Ključni pojmovi • ekspresionizam, predstavnici, tematske i stilske odlike
ekspresionističkih pjesama, programi i časopisi
Ishodi učenja
a) kognitivni • Navesti predstavnike ekspresionizma u hrvatskoj književnosti,
navesti i objasniti teme i stilska obilježja njihova pjesništva,
navesti autore i programske tekstove, navesti nazive časopisa
koje su pokretali pojedini pjesnici u ovome razdoblju.
b) afektivni • Poticati zanimanje za književnost i povijest književnosti.
Uvod
Učenici izražavaju što im je najzanimljivije u hrvatskoj književnosti ekspresionizma i kako s
njihove perspektive izgledaju problemi na koje se u tim djelima ukazuje. Učenici dobivaju
zadatak pročitati sekundarne tekstove u čitanci, samostalno sastaviti tablicu, unijeti podatke
o imenima najznačajnijih ekspresionističkih pjesnika, nazive njihovih zbirki, unijeti imena
pisaca programskih tekstova o ekspresionizmu, imena pokretača i nazive časopisa koje su
pokrenuli.
Razrada
Samostalni rad učenika.
Objava i korekcija rezultata.
Završetak
- čitanje teksta s rubnice na str. 99. – komentiranje: koji su ekspresionistički pisci, osim
Krleže, „prikazali čovjeka u totalitetu njegova djelovanja, ne samo kao biološko-socijalno-
nacionalno-internacionalnog fenomena, nego njega na globusu, u kozmosu kao ukleto biće
ispod zvijezda“
A. B. Šimić, I. Andrić i M. Krleža te kako su to izražavali (komentiranje Šimićevih Pjesnika,
komentiranje Kraljeva, komentiranje Epiloga i Jadnoga nemira).
Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Miroslav Krleža, Baraka Pet Be

područje/područja: novoga gradiva, sat lektire individualni
književnost
Nastavna cjelina:
ekspresionizam u
Operacionalizirani cilj • Heurističkim razgovorom, prepoznavanjem i komentiranjem
(-evi) citata, komentiranjem novele i njene fabule iznijeti obilježja
novele (tema, mjesto i vrijeme radnje, simbolika, stilske
osobitosti), u nastavnom listiću izraziti razlike između grofa
Axelrodea i studenta Vidovića.
Ključni pojmovi • zbirka antiratnih novela Hrvatski bog Mars
Ishodi učenja
a) kognitivni Navesti mjesto i vrijeme radnje te povijesnu podlogu novele,
navesti i argumentirati trodijelnu kompoziciju novele,
prepoznati i prokomentirati razliku između grofa Axelrodea i
studenta Vidovića s obzirom na podrijetlo, funkciju, odnos
prema ratu, odnos prema drugim ljudima i prema povijesnim
okolnostima u kojima žive, uočiti, prokomentirati i izraziti
simboliku Vidovićevih razmišljanja o okolnostima u kojima živi i
prema tragediji hrvatskoga naroda; prepoznati i izraziti
simboliku naslova zbirke novela, prepoznati i objasniti stilska
obilježja novele (ironiju, sarkazam, groteskne slike,
ekspresionističke, realističke i naturalističke elemente).
b) afektivni Prokomentirati Krležin antiratni stav.
Uvod
Kako je započeo I. svjetski rat? Na čijoj su se strani borili hrvatski vojnici?
Zašto smo započeli razgovor o Baraci Pet Be s pitanjem o prvom svjetskom ratu? (Jer
tematizira I. svjetski rat, vrijeme radnje je kolovoz 1916.). Učenici izražavaju dojmove o
pročitanoj knjizi.
Razrada
Kompozicija novele
Navedite kompozicijske dijelove novele.
(Kompozicija: 1. grof Axelrode, njegova genealogija i njegova funkcija upravitelja ratne
bolnice, „malteškog špitala“, Vidovićev dolazak u baraku; 2. noć pijanstva, silovanja – noć
Axelrodeovoga bijega; 3. povorka; Vidovićevo bunilo i smrt)
Usporedba grofa Axelrodea i studenta Vidovića – tablica, nastavni listić
(Usporedba na osnovi podrijetla, funkcije, moći i nemoći, stranca i Hrvata, odnosa prema
ratu, odnosa prema drugom čovjeku, povijesne okolnosti u kojima žive).
Objasni Vidovićev odnos prema smislu vlastitoga postojanja i prema nacionalnoj tragediji
hrvatskoga naroda.
(Učenici citiraju dio teksta koji govori o Vidovićevom nihilizmu vezanom uz njegov život u
lažnoj, operetnoj civilizaciji u kojoj ljudski život nema nikakvu vrijednost niti smisao te citat u
kojem on razmišlja o raspetom „Kristušu“ koji simbolizira žrtvu hrvatskoga naroda –
ispaćenog, ranjenog, nemoćnog, ali i uzvišenog u toj svojoj muci; Vidovićeva želja za
pobunom ukazuje na postojanje svijesti o pobuni, ali i nemoć da bi se ona izvršila.)
Odnos prema ratu
- povezivanje misli Branimira Donata sa str. 93. s odnosom prema ratu koji se može iščitati u
noveli
- objašnjenje naslova Hrvatski bog Mars
Završetak
Stilska obilježja novele
- uočavanje piščeve ironije (npr. u predstavljanju Maksimilijana Axelrodea), sarkazma
(„Dekorativni gradski špital s gospodskim kurvama.“ ukazuje na humanost i moral liječnika i
medicinskoga osoblja s perspektive ranjenoga Vidovića), groteskne slike (mimohod
ranjenika, slika porculanske posude, blata i bijeloga stolnjaka kao oblika pobune)
- simbolika (povorke – pogrebna povorka državi na izdisaju; noćne posude i blata –
obezvrjeđivanje rata i civilizacije koja ga dopušta, Vidović kao simbol pasivnoga hrvatskoga
intelektualca, Axelrode kao simbol stranog karijerista)
- komentiranje ekspresionističkih, naturalističkih i realističkih elemenata (str. 94.)
Miroslav Krleža (1893. – 1981.), Baraka Pet Be

- novela
- tema: I. svjetski rat; vrijeme radnje: kolovoz 1916.
- trodijelna kompozicija
- zbirka novela: Hrvatski bog Mars
- ironija, sarkazam
- groteskne slike
- ekspresionistički, naturalistički, realistički elementi
Nastavni materijal: nastavni listić

Nastavni listić
Okarakteriziraj likove.
Maksimilijan Axelrode Student Vidović
podrijetlo
funkcija
odnos prema
ljudima
odnos prema
ratu
karakterne
osobine
Rješenje nastavnoga listića
Plemićko podrijetlo grofa Axelrodea, njegova impresivna genealogija i njegova želja da se dokaže
svojim humanitarnim radom; funkcija: upravitelj „malteškog špitala“; u njegovom odnosu prema
drugima nije uočljiva osobita humanost niti posebna briga za drugoga, za njega je (današnjim
rječnikom rečeno, ratna bolnica projekt i on je tako vodi; odnos prema ratu, odnosno ratnim
zbivanjima: grof Axerode bježi pod isprikom da će s „majura“ uspostaviti kontakt s nadređenima i
protestirati zbog činjenice da su njega i bolnicu zaboravili, bježi iz kukavičluka i želje da zaštiti sebe i
skupu bolničku opremu; povratak u bolnicu te pobjeda Austro-Ugarske znači i njegovu potrebu da
zbog grižnje savjesti organizira mimohod u čast pobjede Austro-Ugarske, umjesto slavljeničkog
mimohoda, to je pogrebna povorka državi na izdisaju, on slavi dok Vidović umire – nedostatak
ljudskog suosjećanja; karakterne osobine: ponos, egoizam, strogoća, kukavičluk, grizodušje kao
polazište za naglašeno domoljublje, iskrene osjećajnosti prema patnji drugih nema.
O Vidovićevom podrijetlu ne saznajemo ništa, saznajemo da je on student i da je ranjen u eksploziji

baruta na željezničkoj postaji; ne izražava se odnos prema drugima, kao ranjenik orijentiran je na
sebe; odnos prema ratu: besmislenost ratovanja, beznačajnost ljudskoga života, nemoć pojedinca da
ostvari nejelementarniju želju za životom, spoznaja o patnji hrvatskoga naroda, želja za pobunom;
karakterne osobine: pasivan, nemoćan, u sebi nosi želju za pobunom, ali je ne može ostvariti.
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Miroslav Krleža, Kraljevo

područje/područja: novoga gradiva / sat lektire individualni
književnost
Nastavna cjelina:
ekspresionizam u
Operacionalizirani cilj • Usmjerenim čitanjem učenici će izdvojiti tražena obilježja koja
(-evi) će prokomentirati na nastavnome satu.
Ključni pojmovi • didaskalije, konotativne didaskalije, simultanizam, totalni

teatar
Ishodi učenja
a) kognitivni Objasniti pojam konotativnih didaskalija (razlikovati ih od
denotativnih), odrediti i oprimjeriti funkcionalnost didaskalija
(ukazuju na ritam, ističu dramatičnost događanja, najavljuju
dramske likove i događaje, naglašavaju simboliku), objasniti
pojam totalnoga teatra, ukazati na utjecaj pučkoga kazališta na
Krležino Kraljevo, analizirati odnose među glavnim likovima,
protumačiti dramske dijaloge i njihovo ukazivanje na društveno-
političku situaciju u tadašnjoj Hrvatskoj i u svijetu, objasniti
dramsku kompoziciju i funkcionalnost preplitanja stvarnog i
nestvarnog.
b) afektivni Iščitati iz djela raspoloženje pred I. svjetski rat.

Uvod
Učenici dobivaju zadatak u pet redaka (1. redak – jedna riječ, 2. redak – dvije riječi, 3. redak –
tri riječi, 4. redak – četiri riječi, 5. redak – pet riječi) napisati riječi i izraze koji se odnose na
Kraljevo, npr.
Kraljevo
Drama
Na Kraljevo
Kaos i buka
Zastrašujuća prijetnja smrti
Kurve i mrtvaci na pozornici
Razrada
Analiza drame - prema Smjernicama za čitanje djela u cijelosti
Didaskalije
Polazište je tekst na rubnici (Slobodan Prosperov Novak o razlici između denotativnih i
konotativnih didaskalija; pitanje učenicima o načinima uprizorenja Kraljeva, o primjerima
didaskalija koje je gotovo nemoguće preoblikovati u scenski izraz), str. 97.
• didaskalije koje ukazuju na ritam, npr. uvodna didaskalija koja ukazuje da je ritam Kraljeva,
ritam kozmičkih okvira, toliko napet „te se čini da sve to pleše negdje na jednom strašno
visoko napetom užetu. I sve će to pući. I pasti u Crno.“ A čovječanstvo divlja u kolu koje
„trese zemljom i vašarom i gradom i scenom ko potres. Neobuzdana, kanibalska,
pretpotopna vika.“ – sve to ukazuje na slutnju kaosa u globalnim (gotovo kozmičkim)
okvirima koja ne može dovesti ni do čega dobroga
• didaskalijama se do kraja drame ističe dinamika zbivanja – „Sve se jače uskomeša. Zavrije.
Sve je to jedan golemi kotao u kome se puše i vriju čudne varave pare, divlji zvuci, čarobne
boje, bolesna lica. Sve se to talasa, propinje ko podivljali pastuh – pa protutnji, juri, frče, rže,
pada ko val, ritmički se cjeliva, ubija, živi, ždere, pije, urla.“
• didaskalije najavljuju Janezovu pojavu („Negdje daleko užasno tužno zavija pseto.“; „U
onom hipu kad su se scenom pognala crna pseta, talas je kaotične vašarske lude forme
dostigao vrhunac. A onda je nastala sablasno tiha pauza. Samo na jedan hip.“)
• najavljuje požar („Fantastična orgija, pijana i divlja, opet se kovitla dalje. Onda zaore
prestrašeni, divlji, životinjski glasovi: Vatra! Vatra! Vatra!“), požar najavljuje Štijefa
• najavljuje smrt („JEDAN GLAS: Ubilo čovjeka! Krv!“ I didaskalije najavljuju smrt: „Čuje se
negdje ptica smrti; ne zna se da li je to u onoj buci doista ptica smrti, ili se pak tako čini.“)
• groteskna slika ljubavi („Čuju se melodije razbludne ciganske glazbe. Zrak je prezasićen
erotičkim snovima – komedijama. Polunage Ciganke cjelivaju se sa soldatima. Sluškinje
bijele, nabubrele, momcima, seljaci, gospe, pseta, komedijaši, sve se cjeliva. Gomila sa
raznobojnim lampionima piruje, polivena vatrom, razigrana vinom – razdraženo meso gori,
žene vrište, bubnjevi, činele, praporci, trube, strune, pa se u mrtvacu budi želja za ženom.“)
• ukazuju na odnos lika prema životu i prema drugim likovima („Anka je tip ružne prostitutke
koja je ipak već osjetila veliku neviđenu Ženu. Neki njeni nagoni poimlju tu Ženu. Zbog toga
je već i pregazila toliko glava. Zbog toga je i survala jadnog Janeza. A i oplela se oko
Herkulesa. Pa ga sad pije.“)
• naglašavaju simboliku (npr. mističnoga noćnog vjetra – događaji koji će uskovitlati svijet
prije nego što svane jutro:“ Javlja se mistični noćni vjetar koji raste do ciklonskih dimenzija
na hipove.“; kolo – koje ukazuje na ludilo kozmičkih razmjera, na nevinost i djetinjstvo (kolo
bijele djece), ali i ništavilo – to potvrđuje kasnija Janezova replika: „Da izađemo iz svega toga
van. Iz ove krvi, groblja, sajma, ludila, tamo – u bijelo, Anka, u bijelo.“, potom kolo postaje
pred kraj „životno apsolutno ludilo“ i rasplesani kor mrtvaca koji ukazuje na katastrofu
globalnih razmjera i na kraju mrtvačka kola koja prolaze ukazuju na to da svijetu otkucava
smrtni čas:“A mrtvačka kola tutnje, kao da se kotači valjaju po lubanjama popločenoj
kaldrmi. Pijevci pjevaju. I opet se čuje gdje pleše kolo. Tutnji, igra, poskakuje, živi. Lije se
vino. Smije se. Slavi se Kraljevo.“)
Čitanje i komentiranje teksta Borisa Senkera o totalnom teatru, str. 97.
Kompozicija drame
Pitanje učenicima o dijelovima dramske kompozicije.
• uvod - kumek Šestinčanin i Dacar, malograđani i njihov razgovor, gostioničar Japica), zaplet
– prostitutke i obješeniku, kulminacija – dolazak Janeza, peripetija – Janez i Anka, rasplet –
mrtvac Janez i mrtvačka kola
Pitanje učenicima o smislenosti povezivanja života i smrti u drami, u smislu da mrtvaci
hodaju pozornicom.
• može se povezati sa situacijom prije I. svjetskoga rata, smrt je tako izgledna i prisutna da se
čini kao da su mrtvaci živi
Završetak
Komentiranje ekspresionističkih obilježja drame (str. 99., polazište komentiranje teksta na
rubnici – Nikola Ivanšin)
2. sat
Uvod
Pitanje učenicima što povezuje Krležinu novelu Baraka Pet Be i dramu Kraljevo
(ekspresionistički elementi i simbolika).
Likovi
• kumek Šestinčanin i Dacar ukazuju na socijalne razlike unutar hrvatskoga puka (seljak i
gradski službenik), završava fizičkim sukobom, tu se upliće kožar koji njihov sukob diže na
opću društvenu razinu – ideja socijalne demokracije; društvene se razlike sugeriraju i jezikom
- Dacarov njemački i kumekova kajkavština
• malograđani i purgeri – želja za obnovom staroga hrvatskoga kraljevstva, nada o
nacionalnoj slobodi, domoljublje je poantirano intoniranjem Lijepe naše
• gostioničar Japica i njegov materijalistički svjetonazor – lamentacija o dobrim starim
vremenima kad se s jednim krajcarom moglo lijepo živjeti
• Stella i Margit – slobodne prostitutke, madam, Hajnal i Lola (jad, tragika ljudskoga
postojanja, groteskna slika:“Jedu s velikim tekom pečenu svinjetinu, a suze im kaplju u
špricere.“; „Kako je to sve jadno! O, kako je užasno jadno prodavati svoje vlastito meso.“)
• Janez i Štijef (razgovor o životu i smrti, o ljubavi), Janez postaje simbol osobe koja je za
ljubav spremna umrijeti, uviđa besmislenost svoga postupka; Štijef je utopljenik koji je
shvatio sve životne odnose, besmisao i nemoć pojedinca, Anka je ružna, kozičava prostitutka
koja je u suludom vremenu arhetip Žene i ženskoga, a Herkules simbol sirove snage koja ima
samo prikazivačku ulogu; odnosi se vraćaju u svoje okvire nakon što se mrtvi vraćaju svijetu
mrtvih, a živi svijetu živih
Utjecaj pučkoga kazališta

Čitanje i komentiranje teksta Marijane Togonal (str. 98.) te skice o jezičnim obilježjima djela
(str. 95.)
Završetak
Komentiranje slikovnih priloga, oblikovanje nove činkvine koja će sadržavati bitne spoznaje o
djelu nakon interpretacije
Kraljevo
Globalni sajam
Rasplesano divlje kolo
Ljudstvo pred svjetski rat
Mrtvačka kola prolaze umirućim svijetom

Miroslav Krleža (1893. – 1981.), Kraljevo
- drama
- sugestivnost didaskalija (ukazuju na ritam, dramatičnost zbivanja, najavljuju dramske likove
i događaje, naglašavaju simboliku)
- dramska kompozicija (uvod – zaplet – kulminacija – radnja – rasplet)
- preplitanje života i smrti (svijet pred prvi svjetski rat)
- simbolika
Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Razredni odjel: četvrti Red. broj sata: 31., 32. Datum
Naziv nastavne jedinice Školski esej

područje/područja: pismenoga izražavanja individualni
književnost
Nastavna cjelina:
ekspresionizam u
Operacionalizirani cilj • Učenici pomoću zadanih smjernica pišu esej.
(-evi)
Ključni pojmovi • esej, smjernice, struktura, kompozicija, broj riječi, pisanje u
skladu s normom hrvatskoga standardnog jezika
Ishodi učenja
a) kognitivni Učenik će pokazati svoje razumijevanje zadanoga teksta,
(zadani tekst u radnoj bilježnici str. 21.) pokazat će čitateljsku i
stvaralačku pismenosti. Pokazat će poznavanje pravopisne i
gramatičke norme standardnoga jezika.
b) afektivni

Uvod
Objašnjenje zadatka, upozorenje na trajanje pisanja, strukturu eseja, broj riječi.
Razrada
Pisanje eseja.
Završetak
Komentiranje zadatka i težine eseja.
Nastavni materijal
Očekivani odgovori na smjernice:
1. Učenici trebaju prepoznati da je ulomak iz djela Baraka Pet Be, novele iz zbirke Hrvatski
bog Mars autora Miroslava Krleže.
2. Djelo je nastalo u razdoblju ekspresionizma u hrvatskoj književnosti čiji su glavni
predstavnici Antun Branko Šimić, Miroslav Krleža i Ivo Andrić. U razdoblju između 1914. i
1930. u lirici, epici i drami pojavljuju se ekspresionistička obilježja. Miroslav Krleža je autor
zbirke novela sa snažnom antiratnom porukom – rat je negacija ljudskosti. Ekspresionistički
autori u svojim djelima iznose svoju unutarnju zbilju: strah, nemir, slutnju nesreće.
3. Citirani ulomak prikazuje mimohod ranjenika u čast pobjede Austro-Ugarske. Naime, grof
Axelrode je u trenutcima odlučujuće bitke napustio svoju ratnu bolnicu s isprikom da mora
skloniti vrijedne aparate, a zapravo je kukavički čekao ishod bitke. Kad se pokazalo da je
Austro-Ugarska pobijedila on organizira mimohod koji izgleda sablasno: „… svi sakati, šepavi,
iznakaženi, povezani, amputirani, na štakama, kolicima, nosiljkama, guraju se, nose i
turaju…“ Simbolička je to slika države na izdisaju.
4. Tema zbirke novela je vezana uz I. svjetski rat, a tema Barake Pet Be uz stradanje i smrt
studenta Vidovića.
5. Navedeni ulomak objašnjava smisao cijeloga djela jer daju snažnu antiratnu poruku: rat
donosi stradanje, smrt i nesreću, pobjednici slave pobjedu, a sudionici stradaju i gine.
Predstavnici mnogih naroda daju svoje živote za tuđe ideale.
6. Učenici iznose svoj doživljaj teme i stilskoga razdoblja kojemu pripada djelo.
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Esej – ispravak

književnost
Nastavna cjelina:
ekspresionizam u
Operacionalizirani cilj • Objasniti točnost odgovora, objasniti kriterije ocjenjivanja,
(-evi) objasniti moguće nejasnoće u odgovorima na zadane smjernice,
pokazati razumijevanje zadanoga teksta – ulomka i teksta u
cijelosti, objasniti stilska obilježja djela, smjestiti autora u
književnopovijesni kontekst.
Ključni pojmovi • tema, stil, pravopisne i gramatičke greške
Ishodi učenja
c) kognitivni Učenik će prepoznati svoje pogreške i objasniti odgovore.
d) afektivni Objasniti svoju ocjenu.

Uvod
Rezultati eseja.
Razrada
Učenici pregledavaju svoje eseje. U bilježnici pišu tablicu s dva stupca, u jednom je stupcu
oznaka +, a u drugom -. U prvi stupac bilježe ono što je u eseju bilo dobro, a u drugi stupac
ono što nije bilo dobro, tu unose i pravopisne i gramatičke pogreške – pogrešan i ispravan
oblik.
Zaključak
Učenici objašnjavaju svoju ocjenu na osnovi bilježaka iz tablice.
Ispravak eseja
+ -
Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Uvod u književno razdoblje kasnoga modernizma
Nastavno Tip nastavnoga sata: sat obrade Nastavni oblici:

područje/područja: novoga gradiva frontalni,
književnost individualni, rad u skupinama
Nastavna cjelina: kasni
modernizam
Operacionalizirani cilj • Pomoću teksta i tablice uočiti vremensko trajanje razdoblja,
(-evi) izdvojiti i prokomentirati najvažnije odlike razdoblja (povijesne,
društvene, znanstvene i književnoumjetničke).
Ključni pojmovi • kasni modernizam, vrijeme početka i završetka razdoblja,

najznačajniji predstavnici, povijesne i društvene prilike
Ishodi učenja
a) kognitivni Učenik će: objasniti naziv razdoblja, navesti obilježja razdoblja
(uz pojavu avangarde i esteticizma oslanjanje na cjelinu vlastite
tradicije, objasniti shvaćanje tradicije, navesti najvažnije
povijesne i društvene odlike razdoblja).
b) afektivni Učenik će moći iznijeti vlastita promišljanja u odnosu na

filozofiju općenito i filozofiju egzistencijalizma.
Uvod
„Sa njegovim posljednjim udarcima tišina postaje još veća. Dopire do onih koji su u dva
svjetska rata prijevremeno žrtvovani. Jednostavno je postalo još jednostavnije. Vječno isti
začuđuje i razrješava. Riječi staze sada su sasvim jasne. Govori li to duša? Govori li svijet?
Govori li bog?“
Martin Heidegger
Poljska staza
O čemu autor govori u ovom tekstu? Kako biste okarakterizirali ovaj tekst? Koji događaj
ističe autor? Koja pitanja postavlja autor?
(Očekivani odgovori: tekst – filozofski; događaj koji ističe autor: rat; osnovna životna pitanja:
pitanja egzistencije i pojedinca u suvremenoj civilizaciji.)
Znate li tko je bio Martin Heidegger? Znate li koja su njegova najznačajnija filozofska djela?
Kojem filozofskom pravcu pripada? Kakav je odnos toga pravca i književnosti?
(Ukoliko se učenici ne mogu prisjetiti, treba ih podsjetiti na filozofiju egzistencijalizma,
odnosno egzistencijalnu filozofiju, čiji je predstavnik upravo Martin Heidegger. Popularnost
ovog filozofskog pravca počiva upravo na njegovoj vezi s književnošću, što je i jedno od
najvažnijih obilježja ovog razdoblja.)
Razrada
Usmeno izlaganje: učenicima se objašnjava vremensko trajanje razdoblja, izdvajaju se
najvažnije odlike razdoblja: povijesne, društvene, znanstvene i književnoumjetničke)
Vrijeme je to:
- velike ekonomske krize u SAD-u
- uspon nacizma (Adolf Hitler postaje kancelar)
- Španjolski građanski rat, koji završava pobjedom diktatora Franca
- Frankisti ubijaju Federica Garcíju Lorcu
- Završetak Drugog svjetskog rata
- Vrijeme komunističkih vlada
- Javlja se prvo računalo
- Žene dobivaju pravo glasa
- Staljinova smrt
- Početak pop-arta
- The Beatles
Kasni modernizam
Književnopovijesno razdoblje koje traje od 1930. do 1968.
Obilježja
- valja ga razumjeti kao opreku prema avangardi (tu spadaju djela koja pomiruju s jedne
strane esteticizam, a s druge avangardu)
- obnavlja se dijalog s tradicijom: književnici se vraćaju velikim književnim temama (odnos

pojedinca i društva – pojedinac u suvremenoj civilizaciji, smisao postojanja književnosti,
smisao ljudske povijesti)
- književnost se isprepliće s filozofijom, primjećuje se utjecaj različitih svjetonazora i

zahtjevna književne kritike
Podjela učenika u skupine. Zadatci:
Svaki učenik mora nacrtati vremensku lentu. Na njoj obilježiti vrijeme kasnog modernizma.
Učenici pomoću teksta na stranicama 103. - 105. i po skupinama trebaju sami izdvojiti
najvažnija obilježja iz tablice:
1. skupina: povijesne događaje
2. skupina: predstavnike u književnosti
3. skupina: znanost
4. skupina: paralelizam u hrvatskoj književnosti: II. razdoblje u hrvatskoj književnosti.
Završetak
Predstavnik grupe čita najvažnija obilježja.
„S njegovim posljednjim udarcima tišina postaje još veća. Dopire do onih koji su u dva svjetska rata
prijevremeno žrtvovani. Jednostavno je postalo još jednostavnije. Vječno isti začuđuje i razrješava.
Riječi staze sada su sasvim jasne. Govori li to duša? Govori li svijet? Govori li bog?“
Martin Heidegger
Poljska staza
kasni modernizam (1930.-1968.)

predstavnici: Bulgakov, Sartre,
Brecht, E. Ionesco, E. Hemingway
S. Beckett, Meša Selimović
Ivo Andrić
II. razdoblje u hrvatskoj književnosti
M. Krleža, D. Tadijanović, D. Cesarić
I. G. Kovačić, Mate Balota
povijesni događaji druga moderna u hrvatskoj knjiž.
uspon nacizma (Adolf Hitler postaje kancelar) (1952-1969.) V.Parun, J. Kaštelan,
Španjolski građanski rat, koji završava pobjedom diktatora J. Pupačić,V. Desnica, A. Šoljan
Frankisti ubijaju Federica Garcíju Lorcu znanost
Završetak Drugog svjetskog rata pojava zvučnog filma
Vrijeme komunističkih vlada prva nuklearna bomba
Praško proljeće Gagarin u svemirskoj letjelici kruži
oko Zemlje
Američki astronauti slijeću na
mjesec
Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Razredni odjel: četvrti Red. broj sata: 58. Datum
Naziv nastavne jedinice Mučnina, J. P. Sartre

područje/područja: novoga gradiva individualni, frontalni
književnost
modernizam
Operacionalizirani cilj • Usmjerenim čitanjem i analizom odlomka romana u čitanci
(-evi) ukazati na vrstu romana (filozofski roman), temu romana
(apsurdnost čovjekova života), analizirati glavni lik romana,
objasniti i oprimjeriti tekstom iz navedenoga odlomka naziv
romana, objasniti tematske i filozofske postavke
egistencijalističke proze, istražiti i oblikovati Sartreovu
stvaralačku biografiju.
Ključni pojmovi • apsurd ljudskog postojanja, egzistencijalistička tema
Ishodi učenja
a) kognitivni Učenik će: navesti egzistencijalističku temu romana, analizirati
glavni lik romana, objasniti naziv romana, povezati ga sa
spoznajom o apsurdnosti ljudske egzistencije, oblikovati
Sartreovu stvaralačku biografiju.
b) afektivni Učenik će moći: iznijeti vlastita promišljanja u odnosu na
filozofiju, filozofiju egzistencijalizma i njezinu povezanost s
književnošću.
Uvod
https://www.youtube.com/watch?v=ijmpTlN3HRI
Poslušajte pjesmu Sophie Tucker Some of these days. Razumijete li o čemu pjesma pjeva!
Evo prijevoda!
Jednoga dana
Nedostajat ću ti dušo
Jednoga dana
Ti ćeš biti osamljen
Nedostajat će ti moji zagrljaji

Nedostajat će ti moji poljupci
Nedostajat ću ti ja, dušo
Kada odeš
Usamljena sam
Samo za tebe
Jer znaš i sam, dušo
Da je bilo po tvom
A kada me ostaviš
Znam da ćeš tugovati za mnom
Nedostajat će ti tvoja dušica
Jednoga dana
Koji je osnovni osjećaj u pjesmi? Osjećaj osamljenosti! Takvi još mnogo teži osjećaji tište
junaka romana Mučnina, koji inače obožava tu pjesmu.
Razrada
Najava teksta i lokalizacija
Sin je mornaričkog časnika Jean-Baptistea Sartrea i njegove supruge Anne-Marie
Schweitzer. Kada je imao samo petnaest mjeseci, umro mu je otac. Otad ga je odgajao djed
po majci, CHARLES SCHWEITZER, profesor njemačkog jezika, koji ga je podučavao matematici
i upoznao ga s klasičnom književnošću u vrlo ranoj dobi. Još kao mladić se počeo zanimati za
filozofiju, nakon što je pročitao Bergsonov esej o trenutnim podatcima svijesti.
Studirao je u Parizu na École Normale Supérieure, institutu višeg školstva, koji je bio
ishodište svih francuskih mislilaca i intelektualaca toga doba. Ondje upoznaje SIMONE DE
BEAUVOIR, istaknutu književnicu i feministicu. Njih su dvoje zajedno doveli u pitanje kulturne
i socijalne pretpostavke svojega odgoja, koji su smatrali buržujskim.
Objašnjenje filozofije egzistencije
Filozofija egzistencije jedna je od najutjecajnijih i najinteresantnijih orijentacija suvremene

filozofije, javlja se u više varijanti, a jedna od njih je egzistencijalizam čiji je glavni predstavnik
J. P. Sartre. Ona ponovno stavlja čovjeka u središte interesa, polazi od pojedinačne
egzistencije i iskustva, ali napose ističe primat mogućnosti, koji uključuje aspekt nesigurnosti.
Egzistencijalizam je književni i filozofski pravac u 20. st. Njegovi su osnovni pojmovi:

egzistencija, ljudsko postojanje, esencija, ljudska priroda. Polazišna je misao da se ljudsko
postojanje razlikuje od postojanja ostalih živih bića.
„Egzistencijalizam – kaže Sartre - čini ljudski život mogućim - štoviše, to je optimistička nauka
akcije, ona upravo zato i zastrašuje što čovjeku ostavlja mogućnost izbora. Kod čovjeka
egzistencija prethodi esenciji. Čovjek je ono što od sebe čini, ukupnost svojih čina.“
Mučnina
Na osnovi Heideggerove filozofije koja razvija učenje o čovjekovoj bačenosti u svijet
nastaje djelo „Mučnina“ (1938.), djelo prvog razdoblja njegove karijere. Radnja romana prati
istraživača Antoinea Roquentina u jednom gradiću, dok on polako postaje svjestan da su
neživi predmeti i situacije posve ravnodušni spram njegova postojanja. Kao takvi, pokazuju
se otpornima na svaki smisao koji im ljudska svijest može pridati.
Ova ravnodušnost ima za posljedicu sve veće isticanje slobode s kojom glavni lik može
osjećati i djelovati u svijetu. Kamo god se okrenuo, on pronalazi situacije prožete značenjima
koja nose pečat njegova postojanja: sve što on susreće u svakodnevnom životu prožeto je
užasnom slobodom. Koliko god čeznuo za nečim drugačijim ili nečim različitim, on ne može
pobjeći od bolnih dokaza svoje povezanosti sa svijetom. Koristi ideju autonomije volje kako
bi pokazao ravnodušnost svijeta prema pojedincu.
Sloboda ovdje predstavlja velik teret, jer sloboda da djelujemo na predmete krajnje je
uzaludna.
Interpretacija
Usmjerenim čitanjem pronađite i izdvojite odgovore na sljedeća pitanja:
1. Tko je glavni lik romana?

2. Što ga to muči? (Mučnina.)
3. Gdje ga je uhvatila? („...uhvatilo me u kavani“)
4. Kako glavni lik opisuje to u što je uhvaćen? („... kovitlac... Lebdio sam.“)
5. Kako opisuje Mučninu? („Tada me je spopala Mučnina. Klonuo sam ... otada me
Mučnina više ne pušta.“)
6. Gdje sve nalazi Mučninu? („Njegova plava pamučna košulja... Ona je nedjeljiva od
kavane. Ja sam zapravo u njoj.“)
7. Što jedino može promijeniti glavnoga lika? (Glazba.)
8. Kako ona djeluje na njega? (Mučnina nestaje.)
9. A što je glazba? (Umjetnost.)
10. Gdje je onda izlaz iz Mučnine? (U umjetnosti, ali za Antoinea u umjetnosti pisanja.)
11. Kakvom je pripovijednom tehnikom napisan ovaj roman? (Unutrašnjim monologom.)
12. Od čega pisac polazi? (Od deskripcije.)
13. Što se u romanu povezuje i izrečenim rečenicama?
14. Prati li se u romanu samo izlaganje životne priče junaka?
15. Kako unutrašnji svijet doživljava?
16. Što oni izazivaju?
17. Je li junaku romana sve oko njega smisleno, povezano i staloženo?
18. Što je zajedničko filozofiji i književnosti?
19. Objasni ulogu jazza kod Sartrea. (Tekst na rubnici.)
Završetak
Ovo djelo predstavlja jedan od vrhunaca francuske književnosti. To je dnevnik junaka koji se
bavi pisanjem o osobi 18. stoljeća. Tijekom posla zahvaća ga osjećaj mučnine, besmislenosti.
Taj osjećaj postaje stvaran jer mu se čini kao da se odvaja od svoga tijela. Roman iskazuje
percepciju egzistencije junaka Antoinea Roquentina i govori o njegovoj neuspješnoj borbi
protiv mučnine. Domaći uradak: Napišite Sartreovu stvaralačku biografiju.

Mučnina, 1938.
- vrsta: roman, filozofski roman, pisan u obliku dnevnika
- filozofija egzistencijalizma
- postupak deskripcije, opisa stanja u kojem se nalazi glavni junak romana
- povezanost pripovijedanja i filozofskog načina razmišljanja
U romanu se ne prati samo izlaganje životne priče junaka, nego i izlaganje samog misaonog
procesa, nastajanje jedne filozofije.
Snažni unutrašnji doživljaji svijeta, koji izazivaju osjećaje mučnine, tjeskobe, besmisla.
Junaku romana sve oko njega nije smisleno, povezano i staloženo.
Filozofiji i umjetnosti zajedničko je traganje za spoznajom.
Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Stranac, A. Camus

područje/područja: novoga gradiva individualni, frontalni, rad u
književnost skupinama
modernizam
Operacionalizirani cilj • ponoviti saznanja o problemu čovjekove otuđenosti u
(-evi) pojedinim književnim djelima, povezati ta saznanja s uvodnim
pitanjem, objasniti značenje riječi stranac u kontekstu romana,
pročitati odlomke iz romana, uočiti vrstu pripovjedača i stilske
osobitosti djela, objasniti postupak redukcije, pomoću smjernica
za čitanje djela u cijelosti prokomentirati temu romana, odnose
među likovima, odnos glavnog lika prema drugim ljudima, uočiti
dio romana koji ukazuje na trenutak u kojemu glavni lik postaje
svjestan apsurdnosti čovjekova života (pročitati sekundarne
tekstove u čitanci i povezati ih s filozofijom apsurda i
Camusjevim esejom Mit o Sizifu), oblikovati Camusjevu
stvaralačku biografiju, riješiti zadatke stvaralačke radionice
Ključni pojmovi • roman lika, moderni roman, filozofija apsurda, kompozicija

romana, tehnika redukcije
Ishodi učenja
a) kognitivni Navesti i objasniti književnu vrstu djela, objasniti temu romana,
prokomentirati međusobne odnose likova u romanu, objasniti i
povezati filozofiju apsurda s načinom života i krajnjim
spoznajama glavnog lika, navesti i objasniti stilske osobitosti
djela, navesti obilježja i značaj Camusjeva stvaralaštva.
b) afektivni Učenik će:iznijeti vlastita promišljanja u odnosu na filozofiju,
filozofiju egzistencijalizma i povezanosti s književnošću.
Uvod
„Kakvog bi čovjeka nazvao strancem u svijetu u kojem živi?“
Očekivani učenički odgovori: onaj koji je nepoznat u svijetu u kojem živi, onaj koji se ne
prilagođava tom svijetu, onaj koji se ne uklapa u taj svijet, koji ne pripada tome svijetu.
Vaši odgovori asociraju li vas na neki književni lik?
Očekivani učenički odgovori: na Gregora Samsu, koji je beskrajno otuđen od svoga svijeta,
beskrajno sam i stran svijetu u kojem je rođen.
M. Proust- u Combrayu u kojem pripovjedač svoju samoću, duhovnu i fizičku osamljenost
pokušava riješiti u prošlosti. Stolice?
Razrada
Najava teksta i lokalizacija.
Podaci o Albertu Camusu i njegovu djelu.
To je jednostavno i mirno ispričana priča o životu koji je niz apsurda, a čovjek je
bespomoćan, može ostvariti svoju slobodu samo ako to stanje apsurda prihvati kao životnu
filozofiju.
Kompozicija romana?
Roman ima dva dijela:1. dio – slobodan/ 2. dio – u zatvoru)
1. dio: realni neposredni događaj – Meursault (spontan, ravnodušan, puši kraj odra, pije
bijelu kavu, na pogrebu mučnina i znoj). Meursaultov život kao život slobodnog čovjeka.
2. dio: Meurasaultov život u zatvoru. Posljedice događaja i njegova iskrivljena percepcija –
sud (društveni mehanizam, Meursault je po njihovom mišljenju monstrum koji se dan nakon
pogreba upušta u nedozvoljenu vezu i odlazi u kino gledati komičan film. Sud sve želi podvrći
društvenoj normi; U sukobu je sa svijetom jer ne prihvaća pravila društvene igre.
Zašto je Albert Camus svoj roman nazvao Stranac i tko je stranac?
Pročitaj objašnjenje u sekundarnom tekstu na 113. stranici! Citiraj!
Meursaut je stranac jer se ne uklapa u svijet koji ga okružuje, jer ne plače na majčinu
pogrebu, „... jer ne pristaje sudjelovati u igri.“ A. Camus
Ljudi žive apsurd i teže nekim općeprihvaćenim normama, a Meursault pak živi život kako
treba i zapravo se on osjeća kao stranac. Ljudsko je postojanje u temelju apsurdno, nema
konačnog smisla, stalno je u rasponu želja i onoga što se može ostvariti – u životu koji nema
iluzija čovjek je zapravo stranac.
Učenici su podijeljeni u dvije skupine.

1. skupina čita 1.dio I. poglavlje
2. skupina čita 2.dio V. poglavlje
Zadatci za obje skupine:

- uoči vrstu pripovjedača
- prikaži stilske osobitosti djela
- odredi motive ulomaka
- odrediti temu romana
Osim ovih pitanja učenici odgovaraju i na pitanja u čitanci postavljena ispod ulomaka.
Odgovarajući trebali bi doći do sljedećih odgovora:
Pripovjedač u 1. licu jer time nam želi ukazati samo na ono što on misli, bez vanjskih
utjecaja i onoga „što drugi misle”.
Uočljivo posebno u prvom ulomku u kojem se iznose događaji bez piščevih komentara,
potpuno objektivno, bez psihološke karakterizacije – što predstavlja postupak redukcije.
Tipični moderni roman – pisan u monološkoj formi u kojoj je glavni lik ujedno i pripovjedač.
Fabula je linearna i obuhvaća isključivo sadašnjost pa sve izgleda kao da se zbiva
neposredno.
Mogući odgovori na Smjernice za čitanje djela u cijelosti.

Meursaultov odnos prema ljudima
a) ljubavi i Marie: zapravo ju ne voli, ne poznaje ljubav, „Malo zatim upitala me je volim li.
Odgovorih joj da to ništa ne znači, ali da mi se čini da je ne volim.“, razgovor o braku i ženidbi
b) nasilju: ne odobrava
c) obitelj: majka hladan odnos
d) posao: ravnodušnost
Sud: prestrog.
U ulomku uočavamo da Meursault prezire sve uobičajene društvene i moralne vrijednosti
koje prihvaća današnji čovjek kao nešto normalno, on je spoznao istinu i smatra da je time
osmislio vlastiti život. Ne pristaje na ono što društvo od njega traži – lažnu dvoličnost.
Filozofija apsurda temelji se na besmislenosti ljudskog života.
Meursaultu je sličan Sizif (koji je osuđen na guranje kamena) jer: stalno rade iste poslove,
prihvaćaju to što im se događa, ne pokazuju emocije.
Obojica su sretni u svom apsurdu.
Sizif je „osvijestio apsurd koji živi, time je nadvladao apsurd, doživio duhovno oslobođenje i
sreću.“
Meursault
(II. dio, V. poglavlje)
Meursault je čovjek koji ne pokušava objasniti događaje iz vlastitog života, on ništa u životu
ne pokušava promijeniti jer ga okružuje laž, svjestan je apsurda vlastitoga postojanja i zato je
stranac u svijetu u kojem živi.
U noći prije smrti, tijekom razgovora sa svećenikom, odnosno prije izvršenja smrtne kazne,
kod Meursaulta apsurd dolazi do potpunog izražaja, oslobođenja. Meursault ne prihvaća
vjeru i nadu jer za njega nada ne postoji, za njega je stvarna i jasna jedino smrt kojoj se
besmisleno opirati jer je ona jedina izvjesna u ljudskom životu.
„Svijest o apsurdu oslobađa čovjeka i čini ga sretnim, u tom su smislu i Sizif i Meursault sretni
ljudi (Sizif bez obzira na činjenicu da mu je život sveden na guranje kamena uzbrdo, a
Meursault bez obzira na činjenicu da ga očekuje smrtna kazna)“
Završetak
Domaći uradak na temu: Jesam li stranac?
Albert Camus
1913. – 1960.
Stranac
- roman, 1942.
- tema: prikaz života kao besmislenog i apsurdnog, čovjek je stranac, on je otuđen u svijetu
- pripovjedač u 1. licu
- postupak redukcije
- Meursault – ne želi lagati

- ne pristaje na ono što društvo od njega traži – lažnu dvoličnost
- voli istinu
- gol pred društvom
- umire za istinu – usporedba s Kristom
piščeva ironija,
umiranje za istinu, ne donosi spas čovječanstvu,
uviđa bit života i miri se s tim, po tome je uzvišen i
gotovo svet
Marie/ljubav
zapravo ju ne
voli , ne
poznaje ljubav
apsurd
prihvaćanje Meursault majka
apsurda hladan odnos
posao i vlastita
stvarnost
ravnodušnost
- sud: prestrog
- Meurasult krši sve društene konvencije.
- filozof apsurda
- Meursault i Sizif
- djela:
Eseji: Lice i naličje, Pirovanje, Ljeto, Mit o Sizifu, Pobunjeni čovjek
Romani: Stranac, Kuga, Pad
Novele: Progonstvo i kraljevstvo
Drame: Nesporazum, Kaligula, Opsadno stanje, Pravednici
Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Starac i more, E. Hemingway

područje/područja: novoga gradiva Individualni, frontalni
književnost
modernizam
Operacionalizirani cilj • Podsjetiti se Hektorovićeva opisa ribarenja, prokomentirati
(-evi) poruke njegova spjeva, pročitati zadani odlomak iz romana,
analizirati glavni lik romana, navesti temu romana, pronaći dio
teksta koji iskazuje ideju romana, objasniti autorov stoicizam,
navesti stilske odlike romana i autorove narativne postupke,
ukazati na odlike tvrdo kuhane proze, istražiti autorovu
stvaralačku biografiju i pripadnost izgubljenoj generaciji.
Ključni pojmovi • alegorijsko značenje, odnos čovjeka i prirode
Ishodi učenja
a) kognitivni Navesti temu i ideju romana, objasniti stilske odlike romana i
povezati ih s karakteristikama tvrdo kuhane proze, oblikovati
autorovu stvaralačku biografiju i smjestiti ga u kontekst
stvaralaštva izgubljene generacije.
b) afektivni Učenik će iznijeti vlastita promišljanja u odnosu izgubljenu
generaciju.
Uvod
Znate li što prikazuje ova slika?

Jeste li kada čuli za big fishing game?
Koje se djelo iz starije hrvatske književnosti bavilo temom ribarenja?
Koje su bile njegove poruke?
Razrada
Najava teksta i lokalizacija.
Iz kratkog video isječka preuzetog s interneta učenici trebaju preuzeti osnovne podatke za
stvaralačku biografiju E. Hemingwaya.
https://www.youtube.com/watch?v=juYrm8jaW6I
Interpretacija
Odredi književnu vrstu! Koja je tema romana?
Na temelju pitanja iz čitanke (str.119) i vlastitih pitanja nastavlja se interpretacija djela i
ulomka.
Na kakvu vas priču podsjeća ovaj roman?
Tko je glavni lik u romanu i u ulomku?
Kako ste ga doživjeli?
Što je sve učinio na moru?
S kim razgovara?
O čemu Santiago razgovara? O kojim moralnim dvojbama razmišlja starac?
Navedite kompoziciju djela!
Što biste istaknuli u tekstu kao ideju romana? Zašto? Jeste li ikada čuli za pojam stoicizam?
Filozofski pojam koji se odnosi na stoike i stocizam, a prenesenom značenju: koji sve strpljivo
podnosi, koji je postojan u nedaćama. (Hrvatski enciklopedijski rječnik, Sim- Tap. 2002., 2004.
Novi Liber. Zagreb.)
Tvrdo kuhana proza, jeste li ikada čuli za taj pojam? Kako biste je opisali?
A za pojam izgubljena generacija?
„U Parizu je upoznao dvoje američkih književnika... a druga je bila spisateljica Gertrude
Stein, koja je pisala eksperimentalnu prozu (bez velikih slova primjerice) i okuplja oko sebe
mlade Amerikance koji su se zanimali za književnost i umjetnost. Poslije ih je ona sama
proglasila „izgubljenom generacijom“ jer su se ti mladi ljudi doista tako nekako osjećali
nakon svih razočarenja doživljenih u Prvom svjetskom ratu. Bili su to zapravo dobrovoljni
prognanici koji nisu bili zadovoljni životom u svojoj domovini i koji su tražili (uglavnom
uzaludno) smisao života u novoj sredini.“ (Ernest Hemingway. 2000. Starac i more. ABC
naklada. Zagreb.)
Završetak
Sve izrečeno učenici u natuknicama sastavljaju u bilježnice.
Domaći uradak: Dopuna autorove stvaralačke biografije. Literatura: Ernest Hemingway.
2000. Starac i more. ABC naklada. Zagreb.

Ernest Hemingway
(1899. - 1961.)
- književna vrsta: kratki roman
- tema romana: borba čovjeka i prirode
- sličnost biblijskim pričama, parabolama o vječnoj borbi čovjeka i prirode
- glavni lik: starac Santiago, siromašni kubanski ribar
- narativni postupak: tehnika struje svijesti
- kompozicija djela:
uvod: prikaz likova Santiaga i Manola
zaplet: odlazak na more
vrhunac: ulov i borba s ribom
rasplet: povratak u lučicu
Ideja romana; sažeta je u rečenici: „Čovjek može propasti, ali ne može biti poražen.“
Stilska obilježja: jednostavne, kratke rečenice, poput novinarskih pa se njegova djela nazivaju
„tvrdo kuhanom prozom“.
- pisac izgubljene generacije
Nastavni materijal

Priprave, 4. Gimnazije, I. Polugodište

Uploaded by

Document Informationclick to expand document information

Copyright:

Available Formats

Priprave, 4. Gimnazije, I. Polugodište

Uploaded by

Document Information

Original Description:

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Priprave, 4. Gimnazije, I. Polugodište

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Priprave za 4. razred gimnazije, I.

Snježana Zrinjan, prof. (12., 13. Preobražaj, Franz Kafka; 14.

Naziv nastavne jedinice Moja kulturna riznica

Nastavno Tip nastavnoga sata: sat Nastavni oblici: frontalni,

Nastavna cjelina: povijest

b) afektivni ◦ poticati zanimanje za čitanje

Tijek nastavnoga sata (artikulacija)

Naziv nastavne jedinice UVOD U AVANGARDNU KNJIŽEVNOST

Nastavno Tip nastavnoga sata: sat obrade Nastavni oblici: frontalni,

Tijek nastavnoga sata (artikulacija)

KNJIŽEVNOST U XX. STOLJEĆU

avant – garde modernizam - postmodernizam

esteticizam – avangarda - kasni modernizam

Sve iznova započeti – odnos prema tradiciji – osporavanje tradicije

Naziv nastavne jedinice AVANGARDNA LIRIKA – FUTURIZAM, EKSPRESIONIZAM, DADAIZAM

Nastavno Tip nastavnoga sata: sat obrade Nastavni oblici: frontalni,

b) afektivni ◦ izraziti svoje poimanje estetike ružnoće

Tijek nastavnoga sata (artikulacija)

Plan ploče (prijenosnika)

talijanska književnost ruska književnost

F. T Marinetti V. V. Majakovski, A vi, da li biste mogli?

G. Trakl, Sunce ( -----------------------------) A. Stramm, Sjeta (-----------------------------)

T. Tzara, Parabola ( --------------------------)

Naziv nastavne jedinice IMAŽINIZAM – JESENJINOVA POEZIJA

Tijek nastavnoga sata (artikulacija)

Naziv nastavne jedinice NADREALISTIČKA POEZIJA – STVARALAŠTVO P. ELUARDA, F. G.

Nastavno Tip nastavnoga sata: sat obrade Nastavni oblici: frontalni,

Učenici će poslušati odlomak neke od tradicionalnih španjolskih narodnih pjesama u izvedbi

Povezati Lorcinu poeziju s tradicijom španjolske narodne pjesme, interpretirati pjesme,

francuska književnost španjolska književnost

A. Breton, Manifest nadrealizma F. G. Lorca, Konjikova pjema, Oproštaj

P. Eluard, Zaljubljena Buñel Dalí M. De Falla

L. Aragon filmska umjetnost slikarstvo glazbena u.

P. Neruda, Ljubavna pjesma

Naziv nastavne jedinice PONAVLJANJE ZNANJA O AVANGARDNOJ LIRICI

Nastavno Tip nastavnoga sata: sat obrade Nastavni oblici: frontalni,

b) afektivni ◦ poticati zanimanje za umjetnost

Tijek nastavnoga sata (artikulacija)

Laka i teška književnost

avangardni pravci - „izmi“

G Trakl, G. Benn, F Werfel

Francuska Španjolska Čile

A. Breton, P. Eluard F. G. Lorca P. Neruda

Čime to avangardna umjetnost može uništiti sama sebe?

Naziv nastavne jedinice COMBRAY, MARCEL PROUST

Kada bih morao/morala izabrati događaj kojega se najčešće sjetim bio bi to ….

U TRAGANJU ZA IZGUBLJENIM VREMENOM

kolačić madeleine martinvilleski zvonici

lipov čaj oblici zvonika

mala madeleine oblik zvonika- oblik lijepe rečenice

tražiti – stvoriti želja za pisanjem

uspomena- davni trenutak tri zvonika- tri cvijeta-tri djevojke

Combray – nedjeljno ujutro zapisati – zaustaviti vrijeme

njena soba, kuća, vrt

predmeti ( kolačić, čaj, zvonici) → sjećanja → asocijacije → pripovjedačev

- monološko - asocijativna metoda pripovijedanja

Naziv nastavne jedinice Franz Kafka, Preobrazba

Tijek nastavnoga sata (artikulacija)