Aorist, Pluskvamperfekat
Aorist, Pluskvamperfekat
Aorist, Pluskvamperfekat
Aorist je prost i ličan glagolski oblik koji označava radnju koja se desila u prošlosti i to radnju koja se
desila nakon neke druge radnje u prošlosti i radnju koja se desila "skoro", odnosno neposredno pre
trenutka govorenja.
Primeri:
On je ustao sa klupe, a oni odmah ustadoše za njim. (Radnja koja se desila nakon druge radnje)
Gle, prestade kiša, ali dunu vetar. (Radnja koja se desila neposredno pre trenutka govorenja)
Građenje aorista
Aorist se gradi uglavnom od glagola svršenog vida i to tako što se na infinitivnu osnovu dodaju
odgovarajući nastavci za lica u jednini i množini.
Infinitivna (aoristna) osnova se dobije kada se glagol stavi u infinitiv i odbije se nastavak -TI. Ovo
važi samo za glagole kod kojih se infinitiv završava na - TI.
Kod glagola kod kojih se infinitiv završava na -ĆI (otići, izreći, ispeći, isteći...) i na -STI (pasti, sesti,
plesti), kao i kod nekih glagola kod kojih se infinitiv završava na -TI (hteti, smeti) infinitivna osnova se
dobija upravo preko aorista, tako što se glagol stavi u 1. lice jednine aorista i odbije se nastavak -
OH.
Nastavci za lica koji se koriste za građenje aorista su:
Kod nekih glagola 3.lice jednine aorista i 3.liste jednine prezenta se isto pišu (učiniti, upitati, ući,
pročitati, ohladiti, doći..). Jedino kad izgovorimo ove oblike znamo da li je u pitanju aorist ili prezent,
jer imaju različit akcenat.
Primer: Glagol OHLADITI
Pita nije lepa kada se ohladi. (Prezent)
Dođite deco! Ohladi se pita. (Aorist)
Primeri...
NACRTATI (nacrta- )
1. nacrtah 1. nacrtasmo
2. nacrta 2. nacrtaste
3. nacrta 3. nacrtaše
IZDRŽATI (izdrža- )
1. izdržah 1. izdržasmo
2. izdrža 2. izdržaste
3. izdrža 3. izdržaše
OTPLESATI (otplesa- )
1. otplesah 1. otplesasmo
2. otplesa 2. otplesaste
3. otplesa 3. otplesaše
ODIGRATI (odigra- )
1. odigrah 1. odigrasmo
2. odigra 2. odigraste
3. odigra 3. odigraše
ISTEĆI (istek- )
1. isekoh 1. istekosmo
2. isteče 2. istekoste
3. isteče 3. istekoše
PEĆI (peče- )
1. ispekoh 1. ispekosmo
2. ispeče 2. ispekoste
3. ispeče 3. ispekoše
SESTI (sed- )
1. sedoh 1. sedosmo
2. sede 2. sedoste
3. sede 3. sedoše
ISEĆI (seče- )
1. isekoh 1. isekosmo
2. iseče 2. isekoste
3. iseče 3. isekoše
OBUĆI (obuk- )
1. obukoh 1. obukosmo
2. obuče 2.obukoste
3. obuče 3. obukoše
Rečenice sa glagolima u aoristu
Učini mi se da pade sneg.
Juče me on upita koliko je sati.
Miloš uđe u kuću.
Mirko malopre ode na posao.
Na ruku mi slete ptice.
Ispade mi olavka iz ruke.
Rekoh ti da završiš to.
Sinoć Ana pojede sve slatkiše.
Ne videsmo juče Anu.
On je hteo, ali mi ne htedosmo.
Marko malopre prođe tuda.
Opet mi padoše kapci od umora.
Pazi, iscepa mi majicu!
IMPERFEKAT
Opšte obrazovanje
Primeri...
ZASPATI (zasp -)
1. zaspah 1. zaspasmo
2. zaspaše 2. zaspaste
3. zaspaše 3. zaspahu
PLESATI (ples -)
1. plesah 1. plesasmo
2. plesaše 2. plesaste
3. plesaše 3. plesahu
ZNATI (zn -)
1. znah 1. znasmo
2. znaše 2. znaste
3. znaše 3. znahu
ČUTI (ču -)
1.čujah 1. čujasmo
2. čujaše 2. čujaste
3. čujaše 3. čujahu
NOSITI (nos -)
1. nošah 1. nošasmo
2. nošaše 2. nošaste
3. nošaše 3. nošahu
UČINITI (učin -)
1. učinjah 1. učinjasmo
2. učinjaše 2. učinjaste
3. učinjaše 3. učinjahu
VOZITI (voz - )
1. vožah 1. vožasmo
2. vožaše 2. vožaste
3. vožaše 3. vožahu
VOLETI (vole -)
1. voljah 1. voljasmo
2. voljaše 2. voljaste
3. voljaše 3. voljahu
SEDETI (sed - )
1. seđah 1. seđasmo
2. seđaše 2. seđaste
3. seđaše 3. seđahu
IĆI (id - )
1. iđah 1. iđasmo
2. iđaše 2. iđaste
3. iđaše 3. iđahu
TEĆI (tek - )
1. tecijah 1. tecijasmo
2. tecijaše 2. tecijaste
3. tecijaše 3. tecijahu
MOĆI (mog - )
1. mogah 1. mogasmo
2. mogaše 2. mogaste
3. mogaše 3. mogahu
IMPERFEKAT U REČENICAMA
Kako se zvaše Anina sestra?
Nazivahu ih raznim imenima.
Mi bejasmo letos u Grčkoj.
Jel' Marko iđaše na posao juče?
Šta to beše tronožac?
Tresaste li vi tepihe u subotu?
Znahu li oni njegovog oca?
On nekad dolažaše stalno.
Nekad i ja bejah popularan.
PLUSKVAMPERFEKAT
Pluskvamperfekat je složen i ličan glagolski oblik koji označava radnju koja se desila u prošlosti pre neke
druge prošle radnje.
Primer:
Kad je ponovo otišao u veliki grad on već beše naviknuo na ogromnu gužvu.
Građenje pluskvamperfekta
Ovaj oblik pluskvamperfekta se retko upotrebljava u govoru i uglavnom se javlja u kjniževnim delima.
Primeri...