Papers by Predrag Malbasa
U nastojanju da javnosti i subjektima odlučivanja predoči stanje i potencijale kulturne baštine ... more U nastojanju da javnosti i subjektima odlučivanja predoči stanje i potencijale kulturne baštine u Crnoj Gori, izazove sa kojima se ona u postojećim uslovima suočava, a u cilju definisanja njenog mjesta, uloge, novog načina zaštite i valorizacije primjerenih evropskim standardima, Ministarstvo kulture i medija je od 2003. godine težište svog rada stavilo na ovaj značajni kulturni, društveni i državni segment. S obzirom da je za vođenje svake ozbiljne i kreativne politike i donošenje zakonske regulative neophodna cjelovita analitička osnova, Ministarstvo je pristupilo temeljnom sagledavanju stanja u svim oblastima kulturne baštine i djelatnostima ostvarivanja njene zaštite, i to prvi put poslije više decenija. Obimnost posla i aktuelnost problematike odredili su metodološki i koncepcijski pristup ovom poslu. Prvo je, u toku 2004. i 2005. godine, sagledano stanje nepokretne kulturne baštine, tj. nepokretnih spomenika kulture i arheoloških lokaliteta, a potom, u toku 2006. godine, sagledano je stanje pokretne kulturne baštine, i to kroz pregled ostvarivanja arhivske, bibliotečke, muzejske i kinotečke djelatnosti.
Milorad Bajković, Semir Bučan, Maja Ćetković, Željko Čelebić, Zorica Čubrović, Marina Đerekarac, Milena Filipović, Zdravko Gagović , Slavica Jovanović, Vesna Kilibarda, Dragica Lompar, Lidija Ljesar, Predraga Malbaša, Milica Martić, Zorana Milošević, Slobodan Mitrović, Zorica Mrvaljević, TomoMiljić, Marina Pavićević, Snežana Pejović, Srđan Pejović , Budimir Radović, Pavle Radoman , Smiljana Radusinović, Aleksandar Samardžić , Novica Samardžić , Tijana Samardžić, Ksenija Sekulić, Zoran Šoškić , Tanji Vujović, Zdravko Vukčević, Veronika Varajić, Vladimir Vukmirović , Momiru Vučković , Žana Žunić
Obnovom državne samostalnosti 2006. godine, Crna Gora je prvo kroz ustavne norme, svojim građani... more Obnovom državne samostalnosti 2006. godine, Crna Gora je prvo kroz ustavne norme, svojim građanima garantovala zaštitu intelektualnog stvaralaštva, a zatim Uredbom o obezbjeđivanju primjene prava iz oblasti intelektualne svojine obezbjedila kontinuitet svih prava intelektualne svojine, koja su nosioci stekli u bivšoj državnoj zajednici.
SMATRANJE I Početkom oktobra 2016. godine, Inspekcija za kulturna dobra i kulturnu baštinu, dobil... more SMATRANJE I Početkom oktobra 2016. godine, Inspekcija za kulturna dobra i kulturnu baštinu, dobila je inicijaticivu dramatične sadržine. Naime, u inicijativi za inspekcijski pregled između ostalog stoji: "S obzirom na to da se izvode radovi u neposrednoj blizini kulturnog dobra grad Ulcinj, a u zaštićenoj okolini kulturnog dobra, neophodno je u najhitnijem roku da postupite po ovoj prijavi, a u cilju spriječavanja nastupanja nenadoknadivih posljedica po kulturnu baštinu Crne Gore".
Nije bilo lako Njegošu ovih dana. Da nije ništa drugo, dovoljan je stav Mustafe Cerića, aktuelnog... more Nije bilo lako Njegošu ovih dana. Da nije ništa drugo, dovoljan je stav Mustafe Cerića, aktuelnog predsjednika Svjetskog bošnjačkog kongresa, koji je u Gorskom Vjencu prepoznao "korijene genocida prema Bošnjacima". Nije lako Njegošu, ni zadnjih godina. Neki bi da mu podižu spomenik, drugi bi da ih ruše, opet bi ga sahranjivali, poteže se pa povlači inicijativa za njegovu kanonizaciju, na tren dostojan, da dan njegovog rođenja bude crnogorski praznik kulture, a već sjutra nije, malo svetac, a malo zločinac, Vladika i vladar, kojeg kao usud prate riječi Mule Hasana iz Šćepana Malog: "Zločinci su istina je prava, na zločinstvo mi ih nagonimo, zlo činiti ko se od zla brani, tu zločinstva nije nikakvoga", nije u prilici da nešto kaže u svoju odbranu. Iako su uz Njegoša stali pojedini intelektualci, kao neizbježno postavlja se jedno pitanje: Ko u ovoj državi, treba da "brani" Njegoša i da li uopše neko u ovoj državi treba da brine o Njegoševom liku i djelu. Prije tačno deset godina, Ministarstvo kulture Crne Gore, javnosti je predočilo Elaborat o organizovanju javne ustanove Memorijal Petar II Petrović Njegoš. U elaboratu se posebno naglašava da se izučavanje i prezentovanje Njegoševog lika i djela, stručno i naučno istraživanje, i na kraju zaštita od svake vrste zloupotrebe, ne može ostvariti bez organizovane državne institucije. Kao prilog dobroj praksi ovakvih institucija u Evropi, navedeni su Geteov institut u Njemačkoj, Puškinov dom u Rusiji, Društvo Dante Aligijeri u Italiji i Servantesov centar u Španiji. Elaborat je istini za volju, imao jednu faljinku. Naime pored Njegoševog mauzoleja i Njegoševe rodne kuće u sastav Memorijala Njegoš, trebalo je da uđe i Njegošev muzej. Odmah je reagovalo rukovodstvo Narodnog muzeja sa Cetinja, čime se pitanje Njegoša, pretvorilo u pitanje odbrane cjelovitosti Narodnog muzeja Crne Gore. Ipak negdje na kraju svog mandata Vlada Crne Gore je oktobra 2006. godine donijela odluku o organizovanju Javne ustanove Centar Njegoš. Več u novembru organizuje se okrugli sto "Centar Njegoš strategija budućeg rada i razvoja". Akademici su bili decidni, da CANU kroz "Institut Njegoš" ima kapaciteta da brine o Njegošu, a predstavnici Narodnog muzeja ostali su skoncentrisani samo na pitanje cjelovitosti Narodnog muzeja. Na ovom okruglom stolu postalo je jasno da je samo par ljudi u Ministarstvu kulture i Matici Crnogorskoj, istinski razumjelo šta za Crnu Goru znači osnivanje Centra Njegoš. Nakon toga uslijedila je žalba Narodnog muzeja Ustavnom sudu, koja iako odbijena u konačnom nije bila ni potrebna. Javna ustanova Centar Njegoš ostala je sledećih par godina mrtvo slovo na papiru. Konačno u junu 2011. godine, na predlog ministra Mićunovića, Vlada Crne Gore donosi Odluku o organizovanju Narodnog muzeja Crne Gore, kojom se i formalno gasi Centar Njegoš. I ne samo to. Ovom odlukom u sastav Narodnog muzeja ulaze: Mauzolej na Lovćenu, Mauzolej na Orlovom kršu i Dvorska Crkva na Ćipuru, koji se kasnije svi zajedno sa Biljardom, Njegoševom rodnom kućom i Dvorom kralja Nikole, pakuju u sastav Istorijskog muzeja Crne Gore. Kao ostaci predviđene djelatnosti Centra Njegoš, Narodnom muzeju u zadatak su ovom Odlukom ostavljeni poslovi: izdavanja edicija djela za koje je dodijeljena Njegoševa nagrada i organizovanje manifestacije "Njegoševi dani". Njegoš, ali i svi Petrovići, danas su ostali na vjetrometini, nema Memorijalnog muzeja Dinastije Petrović, nema Mauzoleja na Lovćenu, nema Centra Njegoš. Osim što se uporno prsimo
Feljton Papa je 1462. zabranio rušenje antičkih zgrada Ideja o potrebi zaštite starina i kulturno... more Feljton Papa je 1462. zabranio rušenje antičkih zgrada Ideja o potrebi zaštite starina i kulturnog nasljeđa u Evropi, proširila se i učvrstila tek krajem 19. vijeka. Ali, tragovi ove djelatnosti mogu se pratiti sve do petog vijeka nove ere. Tako se u jednom ediktu iz 458. godine, koji se odnosi na regulisanje ulica u Rimu, izričito zabranjuje rušenje i oštećenje " starinskih građevina " stvorenih za javnu upotrebu ili ukras
Crna Gora već četiri godine pretvorena je u čudnu labaratoriju u kojoj cijeli narod raspreda o po... more Crna Gora već četiri godine pretvorena je u čudnu labaratoriju u kojoj cijeli narod raspreda o poltici.
Istorija strarog svijeta posebno je upamtila persijskog cara Kserksa.
Prostor srednjovjekovne Duklje je prije dolaska Slovena bio izložen brojnim haotičnim događajima ... more Prostor srednjovjekovne Duklje je prije dolaska Slovena bio izložen brojnim haotičnim događajima i migracijama.
Reljefna katra Crne Gore danas spomenik kulture i interesantna turistička atrakcija nastala je u ... more Reljefna katra Crne Gore danas spomenik kulture i interesantna turistička atrakcija nastala je u istorijskom jezgru Cetinja pod specifičnim okolnostima.
Kritička ljubav je smatra on kontraproduktivna pa je treba zanemariti.
Sa evropske političke scene odavno su otišli svi oni, koji su kulturu smatrali kao zgodno ideološ... more Sa evropske političke scene odavno su otišli svi oni, koji su kulturu smatrali kao zgodno ideološko sredstvo za osvajanje ili učvršćivanje vlasti,
Politika je noćna dama, a iskreni i pošteni ljudi u politici nemaju šta da traže. Ko je to smislio?
U Odjeljenju za oružje i vitešku opremu Metropoliten muzeja u Njujorku nalazi i jedan predmet iz... more U Odjeljenju za oružje i vitešku opremu Metropoliten muzeja u Njujorku nalazi i jedan predmet iz Crne Gore.
Svoj autohtoni razvoj Crna Gora, oplemenila je krajem 15-og vijeka osnivanjem prve Državne štampa... more Svoj autohtoni razvoj Crna Gora, oplemenila je krajem 15-og vijeka osnivanjem prve Državne štamparije na Balkanu.
Postavljanje spomen ploče na registrovanom kulturnom dobru zaista je specifično i ujedno predstav... more Postavljanje spomen ploče na registrovanom kulturnom dobru zaista je specifično i ujedno predstavlja kršenje najmanje dva crnogorska zakona.
Crna Gora, jedna od najstarih nezavisnih država na Balkanu, biće posljednja koja će ponovo steći ... more Crna Gora, jedna od najstarih nezavisnih država na Balkanu, biće posljednja koja će ponovo steći državnost.
Crnogorsko kulturno nasljeđe je nakon promjene političkog, društvenog i ekonomskog okvira početko... more Crnogorsko kulturno nasljeđe je nakon promjene političkog, društvenog i ekonomskog okvira početkom 90-ih godina došlo u veoma nepovoljan položaj.
U sklopu ukupnih promjena koje se odvijaju u našem društvu, reformski procesi zahvataju i oblast ... more U sklopu ukupnih promjena koje se odvijaju u našem društvu, reformski procesi zahvataju i oblast kulture pa prema tome i muzejsku djelatnost.
Kada bismo se danas zapitali koja je holivudska zvijezda imala najviše uspjeha i najdužu karijeru... more Kada bismo se danas zapitali koja je holivudska zvijezda imala najviše uspjeha i najdužu karijeru kroz glavu bi nam prošlo nekoliko zvučnih imena.
Uploads
Papers by Predrag Malbasa
Milorad Bajković, Semir Bučan, Maja Ćetković, Željko Čelebić, Zorica Čubrović, Marina Đerekarac, Milena Filipović, Zdravko Gagović , Slavica Jovanović, Vesna Kilibarda, Dragica Lompar, Lidija Ljesar, Predraga Malbaša, Milica Martić, Zorana Milošević, Slobodan Mitrović, Zorica Mrvaljević, TomoMiljić, Marina Pavićević, Snežana Pejović, Srđan Pejović , Budimir Radović, Pavle Radoman , Smiljana Radusinović, Aleksandar Samardžić , Novica Samardžić , Tijana Samardžić, Ksenija Sekulić, Zoran Šoškić , Tanji Vujović, Zdravko Vukčević, Veronika Varajić, Vladimir Vukmirović , Momiru Vučković , Žana Žunić
Milorad Bajković, Semir Bučan, Maja Ćetković, Željko Čelebić, Zorica Čubrović, Marina Đerekarac, Milena Filipović, Zdravko Gagović , Slavica Jovanović, Vesna Kilibarda, Dragica Lompar, Lidija Ljesar, Predraga Malbaša, Milica Martić, Zorana Milošević, Slobodan Mitrović, Zorica Mrvaljević, TomoMiljić, Marina Pavićević, Snežana Pejović, Srđan Pejović , Budimir Radović, Pavle Radoman , Smiljana Radusinović, Aleksandar Samardžić , Novica Samardžić , Tijana Samardžić, Ksenija Sekulić, Zoran Šoškić , Tanji Vujović, Zdravko Vukčević, Veronika Varajić, Vladimir Vukmirović , Momiru Vučković , Žana Žunić
Milorad Bajković, Semir Bučan, Maja Ćetković, Željko Čelebić, Zorica Čubrović, Marina Đerekarac, Milena Filipović, Zdravko Gagović, Slavica Jovanović, Gojko Kastratović , Vesna Kilibarda, Dragica Lompar, Lidija Ljesar, Predrag Malbaša, Milica Martić, Zorana Milošević, Slobodan Mitrović, Zorica Mrvaljević, Tomo Miljić, Marina Pavićević, Snežana Pejović, Srđan Pejović, Budimir Radović, Pavle Radoman, Smiljana Radusinović, Aleksandar Samardžić, Novica Samardžić , Tijana Samardžić, Ksenija Sekulić, Zoran Šoškić, Tanja Vujović, Zdravko Vukčević, Veronika Varajić, Vladimir Vukmirović, Momir Vučković, Žana Žunić