JU MSŠ DOBOJ ISTOK

ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA

TEMA:Pametne elektroenergetske mreže

Predmet:Električne mreže
Datum:22.10.2019
Profesor:Mustafa Mešić
Učenik:Hasan Bradarić
 SADRŽAJ

1. UVOD .......................................................................................................................... 3
2. DANAŠNJA MREŽA U ODNOSU NA NAPREDNU MREŽU............................... 4
3. PREDNOSTI I KORISTI PAMETNE MREŽE ......................................................... 7
3.1. SIGURNOST......................................................................................................... 7
3.2. STANDARDIZACIJA .......................................................................................... 8
3.3. INTEGRACIJA ..................................................................................................... 8
3.4. PRIJELAZ IZ ANALOGNOG U DIGITALNI SISTEM ..................................... 9
3.5. KOTISTI PAMETNE MREŽE ............................................................................. 9
 1. UVOD

Kao jedan od najsloženijih sistema načinjenih od strane ljudske vrste, elektroenergetski sistem nalazi se
pred velikim promjenama. Elektroenergetska mreža, bazirana na elektranama sa neobnovljivim
izvorima električne energije, stvara neodrživo stanje kao i negativan uticaj na okolinu što zahtjeva
navedene promjene. Prema pojedinim projekcijama, potrošnja električne energije bi se do 2030. godine
trebala povećati za 50%. Uključenje obnovljivih izvora električne energije kao što su vjetroelektrane ili
solarne elektrane, električnih vozila PHEV (eng. Plug-in Hybrid Electric Vehicle) i PEV (eng. Plug-in
Electric Vehicle) tipa, veoma brze tehnološke promjene te različite uloge potrošača i korisnika tržišta
električne energije iziskuju nove tehnologije i unaprijeđenje elektroenergetskog sistema. Tehnologije
kao što su distribuirana proizvodnja električne energije, unaprijeđene mjerne infrastrukture, sistemi za
skladištenje električne energije, V2G (eng. Vehicle-to-grid) tehnologije elektromobila, nove
informacione i komunikacione tehnologije i niz drugih daju pozitivne rezultate. Takve tehnologije, koje
će dodatno biti obrađene u nastavku rada, donose zahtijevane promjene i postavljaju temelje pametnih
elektroenergetskih mreža (PEEM). Evropska tehnološka platforma (eng. The European Technology
Platform) 2006. godine predlaže koncept pametnih elektroenergetskih mreža i definiše ih na sljedeći
način [3]: „Pametna elektroenergetska mreža je elektroenergetska mreža koja inteligentno integrira rad
svih korisnika koji su spojeni na tu mrežu – generatora, potrošača i onih koji rade oboje – da bi efikasno
dostavila održive, ekonomične i sigurne zalihe električne energije.“ Ministarstvo za energiju
Sjedinjenih Američkih država definiše PEEM kao Pametna elektroenergetska mreža koristi digitalnu
tehnologiju za poboljšanje pouzdanosti, sigurnosti i efikasnosti (i ekonomske i energetske)
elektroenergetskog sistema od krupne proizvodnje kroz distributivne sisteme do potrošača električne
energije i sve većeg broja distribuiranih izvora električne energije i resursa skladištenja električne
energije.“ Kao što se može zaključiti iz prethodnih definicija PEEM integrira sve korisnike koji su
spojeni na tu mrežu i novu tehnologiju koja te korisnike povezuje. Također, poseban akcenat je stavljen
na ekonomično, održivo i sigurno snabdjevanje električnom energijom. Kao takva, PEEM omogućava
bolju distribuciju električne energije te oslobađa potrošača da donosi više odluka o sopstvenoj potrošnji
električne energije. Koncept PEEM predstavlja skup senzora, komunikacija, upravljanja i novih
filozofija vođenja postojeće elektroenergetske mreže srednjeg i niskog napona. Osnovni cilj ovog rada
jeste indirektno postaviti određen probleme po pitanju koncepta PEEM i analize elektroenergetskih
sistema. Jasno je da je većina problema posvećenja srednjenaponskoj i niskonaponskoj mreži.
2. DANAŠNJA MREŽA U ODNOSU NA NAPREDNU MREŽU

Infrastruktura današnje mreže slabo se mijenjala otkako je izgrađena. Današnja je distribucijska mreža
jako složena i nije spremna za potrebe 21. stoljeća. Loša je vidljivost sistema, ne postoji automatska
analiza, mehaničke sklopke uzrokuju sporo vrijeme odziva itd. Sve je to pridonijelo ispadima sistema.
Dodatni otežavajući faktor su rast populacije i potražnje za energijom, globalne klimatske promjene,
česti kvarovi opreme, problemi sa skladištenjem energije, ograničenje proizvodnih kapaciteta električne
energije, jednosmjerna komunikacija, smanjenje korištenja fosilnih goriva i problemi sa elastičnošću
mreže.Kao rješenje tih problemima pojavio se novi koncept, sljedeća generacija elektroenergetske
mreže, odnosno napredna mreža (u daljnjem tekstu pametna mreža). Napredne elektroenergetske mreže
predstavljaju skup tehnologija koje omogućavaju bolju integraciju obnovljivih izvora u
elektroenergetsku mrežu te uvode nove tehnologije i tehnološke inovacije koje omogućuju da klasična
mreža funkcionira na nešto drugačiji, stabilniji i precizniji način nego sada. Nadalje, napredne pametne
mreže mogu razviti nove usluge i servise kao što je primjerice elektrifikacija cestovnog transporta.
Obnovljivi izvori energije su glavna tehnologija za smanjenje potrošnje goriva i emisije stakleničkih
plinova. Pametna mreža omogućuje novu strategiju mrežnog upravljanja, pruža učinkovitu mrežnu
integraciju sa distribuiranom proizvodnjom i skladištenje energije za ravnotežu opterećenja
distribuirane proizvodnje. Integracije obnovljivih izvora energije, smanjenje gubitaka u sistemu i
povećanje pouzdanosti, učinkovitosti i sigurnosti opskrbe električnom energijom kupcima su neki od
napredaka koje će pametna mreža omogućiti. Postojeća elektroenergetska mreža ima manjak
komunikacijskih mogućnosti, dok je napredna mrežna infrastruktura puna senzora i naprednih
komunikacijskih mogućnosti. Utjecaji kvarovi opreme, ograničenja kapaciteta i prirodnih nesreća tj.
katastrofa, koji uzrokuju poremećaje i prekide napajanja, mogu se u velikoj mjeri izbjeći online
nadzorom stanja elektroenergetskog sustava. Dizajn današnje elektroenergetske mreže je takav da ona
funkcionira kao vertikalna struktura koja se sastoji od proizvodnje, prijenosa i distribucije. Električnu
snagu proizvodi mali broj velikih elektrana. Snaga se dalje prenosi putem prijenosnih vodova do
područja sa niskim naponom i predaje krajnjim korisnicima. Tokovi snaga u današnjoj mreži su
jednosmjerni od 3 visokonaponskog prijenosnog sistema prema korisnicima. Pametna mreža mora biti
opremljena komunikacijskom podrškom i tehnikama mjerenja, u stvarnom vremenu, kako bi se
poboljšala njena otpornost i predviđanje, kao i za zaštitu od unutarnjih i vanjskih prijetnji. Dizajn
pametne mreže temelji se na razdvajanju i restrukturiranju elektroenergetskog sektora i optimiziranju
njenih resursa. Nova će mreža biti sposobna:

 rukovati nepouzdanostima u predviđanju i prijenosima energije

 prilagođavati obnovljive izvore energije
 optimizirati prijenosne sposobnosti prijenosnih i distribucijskih mreža
 upravljati i rješavati nepredvidive događaje i nesigurnosti u radu
Prikaz današnjeg elektroenergetskog sistema

Prikaz pametne mreže

Usporedba trenutne elektroenergetske mreže i pametne mreže
 3. PREDNOSTI I KORISTI PAMETNE MREŽE

Pametna mreža je neophodna kako bi se omogućila održiva budućnost. Potrebna je obostrana

vizija svih sudionika za potpuno moderniziranje ove mreže. Novi skup pravila i pretpostavki će
se razviti u tri ključna područja a to su; sigurnost, standardizacija i integracija. U umreženoj
ekonomiji sve mrežne komponente utječu jedna na drugu sa različitim razinama suprotnosti i
ograničenja. Integracija pametne mreže je složen proces zbog starog dizajna koji odvaja
dijelove elektroenergetskog sistema jednog od drugog.

3.1. SIGURNOST

Rast pametne mreže zavisi od razvoja sigurnosne tehnologije. Kao temeljna infrastruktura,
pametna mreža si ne može dopustiti da ostane nesigurna. Ekonomski učinak, kao i javno i
osobno zdravlje, sigurnost i opće dobro ovisi o održavanju pametne mreže sigurnom i
pouzdanom u elektroenergetskom sistemu. Izazov je osigurati da mreža ostane sigurna ali opet
elastična, koja je sposobna pružiti pouzdanu i pristupačnu energiju čak i prilikom prelaska u
novu vrstu infrastrukture. Iako je industrija ostvarila značajan napredak u osiguravanju pametne
mreže, također je prepoznala značajne izazove koji ostaju čak i prilikom razvijanja robusnijeg
pristupa zasnovanog na standardima. Obrana od velikog broja prijetnji mora se razvijati kako se
i same prijetnje budu prilagođavale i mijenjale prema obrani. Izazov koji stoji ispred industrije
je osigurati da promicanje i napredovanje cyber sigurnosti postane integralni element mrežne
transformacije. Sigurnost zasnovana na standardima mora biti osmišljena i implementirana u
svakom aspektu pametne mreže, pri tome podržavajući vladina i regulatorna sigurnosna načela.
Da bi pametna mreža bila sigurna, sigurnosni standardi moraju zadovoljiti četiri minimalna
zahtjeva:

1. Granularnost na razini uređaja. Sigurnosni standardi moraju osigurati identifikaciju i

izolaciju ugroženih ili hakiranih uređaja kako bi se spriječilo širenje štete u mreži.
2. Sigurnost na temelju standarda. Sigurnosni standardi moraju se temeljiti na najboljim
protokolima i zahtjevima za razvijanje bržih, jednostavnijih nadogradnji za proizvodnju
održive sigurnosti.
3. Višeslojna, višerazinska sigurnost. Sigurnosni standardi moraju osigurati više zaštite u
rubnim uređajima, ugrađenim aplikacijama, mrežnoj infrastrukturi, mrežnim
operacijskim sistemima, podacima i sistema elektroprivrede.
4. Održiva sigurnost. Sigurnosni standardi moraju održati ulaganja u sigurnosnu kontrolu,
nadogradnje softvera i poboljšanje procesa te biti sposobni za rutinska automatska
ažuriranja.
3.2. STANDARDIZACIJA

U tehnološkom razdoblju temelj napretka je bio strateški fokus prema standardima, pri tome
okupljajući predstavnike korporacija kako bi stvorili industrijski sporazum za dizajn,
proizvodnju i operativne smjernice. Takva industrijska standardizacija brzo pomiče cijelu
industrija kroz ciklus usvajanja proizvoda i smanjuje troškove proizvodnje budući da su
postignute uštede na troškovima. Standardi su igrali ulogu na nacionalnoj razini u ranim
danima električne energije. Kućanski aparati su imali koristi od industrijskih ugovora o
zajedničkim električnim dizajnima i standardima za utičnice i prekidače. Globalne skupine kao
što su NIST, ANSI, IEC i IEEE nastoje pokrenuti globalnu interoperabilnost standarda za
pametnu mrežu. Međutim, iako je standardizacija stekla svoje mjesto u gotovo svim
industrijama, dajući poticaj za masovno usvajanje i niže troškove, zagovornici vlasničkog
pristupa promiču pogodnosti kao što su inovacija i kontrola kvalitete. Izgradnjom
ekskluzivnosti u dizajn proizvoda i poslovne procese, vlasnički pristup stvara „amortizer“
između tvrtke i vanjskog svijeta koji omogućuje ne samo kontrolu, nego i tok prihoda za
financiranje inovacije uz održavanje kvalitete. Sprječavanje međudjelovanja je moguće
ostvariti ako inovacija i kontrola kvalitete rezultiraju superiornim proizvodima i daju više
vrijednosti kupcima za poticanje usvajanja takvog tržišta. Što se tiče pametne mreže,
elektroenergetska industrija je ušla u doba standardizacije te se može se očekivati da će projekti
pametnih mreža iskoristiti taj zamah.

3.3. INTEGRACIJA

Električne organizacije su podijeljene u silose na temelju njihove funkcionalnosti (proizvodnja,

prijenos, distribucija, mjerenje i maloprodajne usluge). Silosi rade zajedno kako bi osigurali
pouzdanu opskrbu u ovom lancu ali ovakva struktura počinje raditi protiv korisnosti kada je u
pitanju integracija aplikacija i operacija preko mreže. Glavna prepreka za provedbu pametne
mreže je postala standardna praksa nabave sustava koji komuniciraju različitim fizičkim
mrežama, pohranjuju podatke u zasebne baze podataka i zahtijevaju odvojene sisteme podrške.
Takvo funkcionalno razdvajanje sada radi protiv kopanija koje nastoje integrirati operacije i
utjecati na zajedničku mrežu i zajedničku bazu podataka kako bi se osigurala poboljšana
interoperabilnost uz smanjenje troškova. Sa sve više i više granuliranog odlučivanja, vodstvo
komunalnih poduzeća mora upravljati složenim i rastućim bazama podataka i trebaju pristup
univerzalnom skupu pravodobnih podataka i vidljivosti operacija cijele organizacije. Podaci
mogu protjecati u i iz zajedničke baze podataka kako bi se pojedinačnim aplikacijama moglo
privući sveobuhvatan skup pravodobnih podataka. Kada se gleda kao integrirani ekosustav, a
ne kao zbirka djelomično povezanih silosnih organizacija, sustav dobiva ogromnu učinkovitost.
Za postizanje ovih i drugih ciljeva potrebno se usredotočiti na IP mrežu i prateću mrežu
upravljanja sistemom. Za stvaranje nove arhitekture i operacijskog sistema te omogućavanje
nesmetanog postavljanja i upravljanja raznim aplikacijama, elektroprivrede moraju započeti s
upravljanom mrežom.
3.4. PRIJELAZ IZ ANALOGNOG U DIGITALNI SISTEM

Ključni pokretač promjena je prijelazni proces koji je u trenutno u tijeku. Analogni uređaji i
procesi se zamjenjuju za digitalne verzije koje rade istu stvar ali bolje, efikasnije i jeftinije.
Ljudi koji koriste analognu opremu za prikupljanje informacija i donošenje poslovnih odluka
bivaju zamijenjeni automatiziranim procesima digitalne opreme i digitalnih komunikacijskih
sistema. Dobar dio ovog prijelaza, daleko od analognih instrumenata, temelji se na napretku
interneta i komunikacijskih sistema. Promjene se ne pojavljuju samo na mrežnoj razini, ali će
se možda najviše osjetiti s nadogradnjom krajnjih uređaja i senzora te kroz prilagodbu
poslovnih procesa.

3.5. KOTISTI PAMETNE MREŽE

Poboljšanje pouzdanosti mreže je moguće ostvariti korištenjem više pametnih uređaja za

praćenje tokova snaga u stvarnom vremenu u razdjelnoj mreži i poboljšanjem kontrole napona
za optimiziranje dostavne učinkovitosti. Ovo dovodi do smanjenja ukupne potrošnje električne
energije, uz očuvanje resursa i smanjenje cijene električne energije. Softverske aplikacije,
pametni uređaji, kućni automatizirani sustavi koji upravljaju opterećenjem i distribuiranom
potražnjom, pomažu potrošačima u upravljanju potrošnjom električne energije, te time štede
novac bez ugrožavanja svog načina života. Na ovaj se način pomaže u poboljšavanju dostave
električne energije u ukupnom sistemu i smanjuje se broj potrebnih elektrana i prijenosnih
vodova. Brzo implementiranje tehnologija pametne mreže za rezultat će dati višestruke
operativne koristi i veću pouzdanost cijelog sistema, uštede na troškovima rada i održavanja, te
će dovesti do ukupnog smanjenja ispadanja sistema.Dobro dizajnirana pametna mreža bi
trebala isplatiti početno ulaganje višestruko. Potrošači će moći koristiti električnu energiju kada
je najjeftinija, a proizvoditi je i prodavati kada su cijena i potražnja visoki. Zbog oslanjanja na
distribuirane resurse, postići će se veća energetska sigurnost. Dajući korisnicima informacije i
cijene električne energije u stvarnom vremenu te korištenjem distribuiranih energetskih resursa,
pametna će mreža značajno smanjiti ukupnu potrošnju i potrošnju električne energije pri
vršnom opterećenju, dovesti će do povećanja kapaciteta postojećih prijenosnih vodova i
smanjenja gubitaka na prijenosnim i distributivnim vodovima. Trenutna se elektroenergetska
mreža jako oslanja na smanjenje korištenja energije iz fosilnih goriva. Cijene prirodnog plina,
ugljena a posebno nafte konstantno rastu. Prema cijena nafte je skočila za 800% od 1998. do
2008. godine. Korištenje fosilnih goriva značajno doprinosi rastu problema sa klimatskim
promjenama, te je zbog toga potrebna čistija alternativa. Jedna od alternativa je korištenje već
dostupnih obnovljivih izvora energije. Mjesta za proizvodnju energije iz vjetra i sunca se već
postavljaju na udaljenim lokacijama i u blizini obale ali problem je prijenos električne energije
na velike udaljenosti i njeno skladištenje. Pametne mreže bi trebale efikasno prenositi
električnu energiju preko velikih udaljenosti i iskoristiti obnovljive izvore.