Naziv studija: Komparativna književnost

Naziv kolegija: KNJIŽEVNOST I PSIHOANALIZA

Nastavnik: Dr. sc. Željka Matijašević
ECTS- bodovi: 6
Jezik: Hrvatski
Trajanje: Zimski semestar 2019/2020
Status: Izborni kolegij za studente druge i treće godine preddiplomskog studija
Oblik nastave: Predavanja (2 sata) i seminar (1 sat)
Uvjeti za upis kolegija: Nema
Cilj kolegija: Cilj je ovoga kolegija razjasniti odnos književnosti i psihoanalize
imajući u vidu utemeljenje psihoanalitičke doktrine u čitanju književnosti, kao i
uputiti na raznolikost psihoanalitičkih tumačenja književnosti.
Studentske obveze: Redovito pohađanje nastave (najviše tri izostanka od 15 termina
kolegija), aktivnost na nastavi, redovito izvršavanje tjednih obaveza (čitanje
predviđenih tekstova); izborni zadaci: izrada jednog pisanog rada tijekom trajanja
kolegija (ukupno 7-10 kartica teksta), pojedinačna ili grupna prezentacija teme,
problema ili teksta u samom kolegiju.
Način polaganja ispita: Ispit na kraju semestra – test
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Evaluacija na kraju
semestra
Sadržaj kolegija: Kolegij uključuje predavanja (2 sata) posvećena uvodu u Freudovu
misao, uvodu u temeljne psihoanalitičke pojmove - nesvjesno, otpor, potiskivanje te
razjašnjenju mita o Edipu u psihoanalizi. Na seminaru (1 sat) čitat će se i
psihoanalitički tumačiti Sofoklove tragedije Kralj Edip i Edip na Kolonu, Hamlet
Williama Shakespearea te Neobičan slučaj dr. Jekylla i g. Hydea R. L. Stevensona.

Raspored rada (po tjednima):

1. Uvodno predavanje

2. Uvod u psihoanalitičku teoriju: Sigmund Freud - nesvjesno, potiskivanje, otpor,

teorija libida; tumačenje snova

Sigmund Freud, Otpor i potiskivanje, Prijenos, Analitička terapija

3. Frojdovska psihoanaliza: id – ego - super-ego; Eros i Thanatos; nagonski temelji

Freudove kulturalne teorije

Sigmund Freud, Raščlamba psihičke ličnosti

Matijašević, Sigmund Freud

4. Freudova «kulturalna» djela i Nelagoda u kulturi

5. Freudovi spisi o književnosti i umjetnosti; mehanizmi dosjetke

Sigmund Freud, Psihopatološki karakteri na pozornici

Sigmund Freud, Tendencija dosjetke (Dosjetka i njezin odnos prema nesvjesnom)
 2

6. Aristotelova teorija katarze i psihoanaliza; antičko „nesvjesno“ i empatička

identifikacija

Martha Nussbaum, Kralj Edip i antičko nesvjesno

Martha Nussbaum, Suosjećanje-temeljna socijalna emocija
James Earl, Identifikacija i katarza

7. Sofoklov Kralj Edip i Freudov mit o Edipu

Sofoklo, Kralj Edip

Solar, Freudovo shvaćanje i tumačenje mitova
Jean Starobinski, Edip i Hamlet

8. Psihoanaliza onkraj Edipa i Sofoklov Edip na Kolonu

Sofoklo, Edip na Kolonu

Jean-Joseph Goux, Edipova oporuka

9. Hamlet: pregled psihoanalitičkih osvrta

William Shakespeare, Hamlet

Harold Bloom, Freud - A Shakespearean Reading

10. Žalovanje i melankolija u Hamletu; Derridaova 'sablastologija'

Nicholas Rand, Možemo li – poslije Freuda – još čitati Hamleta?

11. Ofelijino „kliničko ludilo“ i Hamletov „metafizički jad“

T.S. Eliot, Hamlet

Jacqueline Rose, Sexuality in the Reading of Shakespeare

12.–13. Književnost «dvojnika» i psihoanaliza; Stevensonova novela kao gotski žanr

Stevenson, Neobičan slučaj dr. Jekylla i g. Hydea

Showalter, Dr Jekyll's Closet
Freud, Pojam jeze u književnosti i psihologiji

14. Dr Jekyll i g. Hyde: psihoanalitička tumačenja duševnog cijepanja

Stiles, Anne, „Robert Louis Stevenson's 'Jekyll and Hyde' and the Double Brain“

15. Zaključna razmatranja

 3

Literatura

Shakespeare, William, Hamlet

Sofoklo, Kralj Edip
Edip na Kolonu
Stevenson, Robert Louis, Neobičan slučaj dr. Jekylla i g. Hydea

Sekundarna literatura

Bloom, Harold, 1995, „Freud: A Shakespearean Reading“, u The Western Canon,

London: Macmillan.
Earl, James, 1997, „Identifikacija i katarza“, T & T, 7-8.
Eliot, T. S., 1999, „Hamlet“, u Tradicija, vrijednosti i književna kritika, Zagreb:
Matica hrvatska.
Freud, Sigmund, 1970, „Raščlamba psihičke ličnosti“, u Nova predavanja (Odabrana
dela S. Freuda, Knjiga VII), Beograd: Matica srpska.
Freud, Sigmund, 1979, „Tendencija dosetke“, u Dosetka i njezin odnos prema
nesvjesnom (Odabrana dela S. Freuda, knjiga III), Beograd: Matica srpska, str. 91-
120.
Freud, Sigmund, 2000, „Otpor i potiskivanje“, „Prijenos“, „Analitička terapija“, u
Predavanja za uvod u psihoanalizu, Zagreb: Stari Grad.
Freud, Sigmund, 2005, „Psihopatološki karakteri na pozornici“, u Freud i Mojsije,
Zagreb: Prosvjeta.
Freud, Sigmund, 2010, Pojam jeze u književnosti i psihologiji, Zagreb: Scarabeus.
Goux, Jean-Joseph, 2001, „Edipova oporuka“, Tvrđa, 1-2.
Matijašević, Željka, 2006, „Sigmund Freud“, u Strukturiranje nesvjesnog: Freud i
Lacan, Zagreb: AGM.
Matijašević, Željka, 2011, Uvod u psihoanalizu: Edip, Hamlet, Jekyll/Hyde, Zagreb:
Leykam.
Nussbaum, Martha, 2000, „Suosjećanje - temeljna socijalna emocija“, Zbornik Trećeg
programa hrvatskog radija, 57.
Nussbaum, Martha, 2001, „Kralj Edip i antičko nesvjesno“, Tvrđa, 1-2.
Rand, Nicholas, 1997, „Možemo li – poslije Freuda - još čitati Hamleta?“, T & T, 7-8.
 4

Rose, Jacqueline, 1985, „Sexuality in the Reading of Shakespeare“, u Alternative

Shakespeares (ur. John Drakakis), London: Methuen.
Showalter, Elaine, 2001, „Dr Jekyll's Closet“, u Sexual Anarchy, London: Virago.
Solar Milivoj, 1992, „Freudovo shvaćanje i tumačenje mitova“, u Edipova braća i
sinovi, Zagreb: Naprijed, str. 67-99.
Starobinski, Jean, 1990, „Edip i Hamlet“, u Kritički odnos, Izdavačka knjižarnica
Zorana Stojanovića.
Stiles, Anne, 2006, „Robert Louis Stevenson's 'Jekyll and Hyde' and the Double
Brain“, Studies in English Literature, br. 46.