Summaries in English Resumenes en Español
2022
ISSN 1330-3724
HRVATSKI
iseljenički
ZBORNIK
Nakladnik / Publisher / Editorial
Hrvatska matica iseljenika / Croatian Heritage Foundation / Fundación para la Emigración Croata
Zagreb, Trg Stjepana Radića 3
E-mail: zbornik@matis.hr
www.matis.hr
Za nakladnika / For the publisher / Por la editorial
Mijo Marić
Urednica / Editor / Editora en jefe
Vesna Kukavica
Uredništvo / Editorial Bord / Consejo Editorial
Mijo Marić, Vesna Kukavica, Diana Šimurina Šoufek
Prevoditelji / Translators / Traductores
Neven Ferenčić - za engleski / for English / croata - inglés
Darko Mažuranić - za španjolski / for Spanish / para espańol
Lektori / Language Editors / Correctores de estilo
Sandra Ćudina - za hrvatski / for Croatian / croata
Željka Somun - za engleski / for English / inglés
Željka Somun - za španjolski / for Spanish / para espańol
Design
Luka Gusić
DTP
Vjesnik d.d. Zagreb
Tiskara / Printing house / Imprenta
Vjesnik d.d. Zagreb
Naklada / Print run / Edición
1000
https://matis.hr/hrvatski-iseljenicki-zbornik/
MILAN PUH
BUDUĆNOST HRVATSKOGA JEZIKA U BRAZILU IZMEĐU STAROGA I NOVOGA
Tradicionalni hrvatski jezični tečajevi u Brazilu, koji su se održavali u domovima Croatiji Sacri Paulistani i Društvu
SULMDWHOMD'DOPDFLMH u São Paulu, obogaćeni su novim mogućnostima kojima se veseli hrvatska zajednica u tamošnjemu portugalskome govornom području. Naime, u međuvremenu je počeo sveučilišni tečaj hrvatskoga jezika i
kulture, uveden 2020. godine kao slobodni kolegij na Sveučilištu u São Paulu, jednom od najprestižnijih južnoameričkih sveučilišta. Taj bi tečaj mogao biti početak razvoja nastave hrvatskoga jezika na višoj razini. Kolegij s 30
mjesta - koja su namijenjena svim studijima tog sveučilišta - koje ima više od 100.000 studenata preddiplomske,
diplomske i poslijediplomske razine - mogao bi ojačati interes za hrvatsku tematiku u toj jedanaest milijunskoj
metropoli. Širenje studentske baze s vremenom bi moglo dovesti i do osnivanja prve katedre hrvatskoga jezika u
tom dijelu svijeta. Usto, lani je potpisan ugovor o razmjeni studenata i profesora između Sveučilišta u São Paulu i
Sveučilišta u Zagrebu. Mobilnost akademske zajednice i poslovnih ljudi mogla bi osnažiti ovu međukontinentalnu
suradnju budući da je hrvatska iseljenička zajednica katalizator što boljih odnosa dviju spomenutih udaljenih
zemalja.
oučavanje hrvatskoga jezika u Brazilu uvijek je bio većinski pothvat naše iseljeničke
zajednice, kao što je već navedeno u tekstu „Poučavanje hrvatskog jezika u Brazilu“,
objavljenom u Hrvatskome iseljeničkom zborniku 2019. Tada sam već naveo kako
je rijetko bilo prilike dobiti službene podrške (od države) kako bi postojala stalna
ponuda tečajeva i kako bi se poučavanje jezika moglo razvijati kao samostalno područje nastave i znanosti. U spomenutom tekstu, ali i u znanstvenome članku „Hrvati u Brazilu kao
nevidljivo iseljeništvo“ također 2019. godine u Časopisu za suvremenu povijesti, sažeto je
objašnjena povijest i razlozi relativnog nepoznavanja situacije naših ljudi u ovoj zemlji, a time
i jezične situacije. Imajući navedeno u vidu, ovdje će biti riječi o budućnosti hrvatskoga jezika
u najmnogoljudnijoj zemlji Latinske Amerike i jednoj od vodećih ekonomija svijeta pa će se
tako predstaviti sada postojeće aktivnosti i rezultati te mogućnosti razvoja i napretka za koje
se nadam(o) da će biti sluha i suradnje. Time će se govoriti o nastavi i tečajevima hrvatskoga
jezika, njihovoj transformaciji za vrijeme pandemije bolesti COVID-19, pripremi i objavljivanju prvog (multimedijalnog) udžbenika za govornike portugalskoga jezika te ostalim popratnim aktivnostima kojima je cilj njegovati i razvijati pisanu i govorenu hrvatsku riječ u Brazilu.
P
Važno je napomenuti da je u Brazilu na žalost učinak svjetske pandemije bio pogoršan neodgovornim političkim odlukama dijela brazilske vlasti koje su ostavile iznimno negativni
trag na cjelokupno stanovništvo, onemogućivši mnoge projekte koji su se pomno planirali za
2020. godinu. Tako smo bili prisiljeni na mnoge prilagodbe i mijenjanje načina rada, što će se
svakako uzeti u obzir u izlaganju svih elemenata kako bi čitatelj bolje razumio sve okolnosti.
154
2022
M. PUH
Panorama São Paula. Među studijskim programima u ovoj jedanaest milijunskoj brazilskoj metropoli
portugalskoga govornog područja odnedavno je uveden tečaj hrvatskoga jezika i kulture i to kao slobodni
kolegij na Sveučilištu u São Paulu, jednom od najprestižnijih južnoameričkih visokoškolskih ustanova.
Foto: Arhiva HMI-ja.
Ipak, unatoč svemu nepoželjnome što je ova sanitarna kriza donijela, ima dosta toga pozitivnog što ćemo moći „ponijeti“ u postpandemijsko razdoblje, ma kako god ono izgledalo.
Postojeći jezični tečajevi koji su se održavali u dvama domovima Croatiji Sacri Paulistani i
Društvu prijatelja Dalmacije većinom u analognome obliku, od travnja 2020. pretvoreni su u
potpunosti u online tečajeve koji su se s vremenom polako ustalili uz korištenje online digitalnog
repozitorija gdje polaznici mogu uvijek provjeriti što se radilo, koji su sadržaji obrađeni i što će
se raditi na sljedećem satu. Također mogu učiti uz videosatove u kojima se određeni gramatički
sadržaji izlažu na što jednostavniji i primjerima potpomognut način, s posebnim online satovima
o padežima (pojedinačno i skupno), glagolskim vremenima i načinima s posebnim naglaskom
na razlike kao što je, na primjer, glagolski vid, ali pripremljeni su i videozapisi u kojima je moguće učiti određene tematske cjeline posvećene svakidašnjici, posebnim izrazima, izgovoru i pisanju. Time se željelo pružiti mogućnost učenicima da ponavljaju i provjeravaju svoje znanje na
što samostalniji način, a uz to postoji središnji dokument u kojem stoji sažetak i glavni elementi
svakog odrađenog sata te razne aplikacije kojima je moguće vježbati i upamtiti nove jezične
sadržaje. Na ovaj način je, uistinu, zaživjela metoda aktivnog učenja gdje svaka osoba može na
HRVATSKI ISELJENIČKI ZBORNIK
2022
155
svoj način i u svom ritmu pripremati se za nastavu kako bi onda sinkrona online nastava bila što
produktivnija budući da su satovi morali biti donekle skraćeni jer većina polaznika je navela u
početnome internom istraživanju da previše vremena provodi pred ekranom, jednoj od svima
poznatih nužnosti i zatim problemu u novim pandemijskim okolnostima. Online nastava također
se pokazala kao iznimno pozitivna strategija koja će se dobrim dijelom i nastaviti, nadamo se, u
hibridnom obliku u 2022. godini, imajući u vidu veličinu grada São Paula i vrijeme koje se troši
na kretanje u gradu pa je tako više učenika moglo pohađati nastavu u više od jedne grupe, kada
su za to iskazali želju. Još jedna pogodnost ovog oblika održavanja nastave je mogućnost sudjelovanja osoba koje nisu imale priliku pohađati nastavu zbog udaljenosti od domova, tj. od grada
São Paula, pa tako sad u novim grupama imamo polaznike iz svih regija same zemlje što je,
pak, utjecalo na dodatno povećanje učenika te je danas osam grupa od 6 do 13 polaznika. Tako
će u budućnosti morati postojati u potpunosti online skupine polaznika i one hibridnog oblika s
fizičkim i virtualnim učionicama, a ta činjenica iziskuje pojačanu pripremu i različite strategije i
načine realizacije nastavnih procesa.
Ugovor o suradnji između akademskih zajednica iz São Paula i Zagreba
U međuvremenu je počeo s funkcioniranjem sveučilišni tečaj hrvatskoga jezika i kulture uveden
2020. godine kao slobodni kolegij na Sveučilištu u São Paulu, najvećem i najboljem sveučilištu
cijele Južne Amerike, a koji bi svakako mogao biti početak razvoja nastave hrvatskoga jezika na
jednoj drugoj razini ne toliko vezanoj uz same zajednice i potomke Hrvata. Kolegij s 30 mjesta
koja su namijenjena svim studijima ovog sveučilišta, koje ima više od 100 tisuća studenata
preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, mogao bi biti ponuđen češće s više grupa
jer interesa ne nedostaje, no u ovom slučaju bi svakako bila potrebna potpora svih mjerodavnih
institucija kako bi jednom mogla nastati i katedra, prva takva u ovome dijelu svijeta. Ovome
treba pridodati da je 2020. godine potpisan ugovor o suradnji i razmjeni studenata i profesora
između samog Sveučilišta u São Paulu i Sveučilišta u Zagrebu pa bi tako međunarodna suradnja
idućih godina mogla dodatno poticati interes studenata koji bi mogli imati priliku nastaviti izučavati hrvatski jezik, povijest i kulturu u Hrvatskoj, a studenti iz Hrvatske portugalski jezik i kulturu, kao i mnoge druge jezike i znanstvena područja te na taj način kasnije pridonijeti daljnjem
povezivanju dviju visokoškolskih institucija, a i samih zemalja. Povezanost nastave u zajednici
i na sveučilištu te akademske suradnje i istraživačkih projekata može biti jamstvo održivu i kvalitetnome razvoju hrvatskoga jezika kao sredstva ne samo jačanja i njegovanja hrvatske kulture
u Brazilu, nego i povezivanja Hrvata, njihovih potomaka i brazilskih prijatelja i simpatizera.
U tu svrhu poticanja i jačanja veza 2020. godine započet je i Natječaj za najbolju kratku priču
i znanstveni rad koji podržava i realizira Društvo prijatelja Dalmacije. Iako pandemijski, ovaj
natječaj naglasio je velik interes hrvatske zajednice, ali i ostalih osoba koje su željele napisati
književni ili znanstveni rad vezan uz Hrvatsku i njezinu kulturu u novoj domovini pa je tako
nagrađeno pet kratkih priča, četiri znanstvena članka, a petnaest drugih priča, zbog svoje
kvalitete, također je uključeno u knjižno dvojezično izdanje koje je objavljeno 2021. godine.
156
2022
M. PUH
Osim toga, ove druge pandemijske godine održano je četiri online predavanja, tj. predstavljanja rezultata istraživanja koje je rezultiralo znanstvenim člancima koji su objavljeni u knjizi
pa je tako očigledno kako jedna aktivnost (pisana) može biti pretvorena u drugu (govorenu) i
tako doseći osobe koje možda nisu u prilici pročitati e-knjigu ili tiskanu knjigu. Smatram(o)
da ovaj projekt ima potencijal da bude važan stimulans pisanju na hrvatskome jeziku i o kulturi u Brazilu, a što u sprezi s navedenim aktivnostima i mogućnostima može ponuditi prostor
i priliku svima koji već nešto znaju da pridonesu proširenju postojećih znanja i promociji zemlje te istodobno identificirati i približiti nove zainteresirane koji će se onda na druge načine
bolje povezati sa svime što se danas nudi u ovom pogledu u Brazilu.
Kad je riječ o promociji i njegovanju jezika pisanom riječi, jedna važna publikacija koja je nastala u 2021. godini je „Hrvatski za sve!: hrvatski jezik i kultura početničke i srednje razine za
govornike brazilskog portugalskog“ (Croata para tod@s!: Ensino de língua e cultura croata para
falantes do português brasileiro; Iniciante a intermediário), rezultat desetogodišnjeg rada i istraživanja najboljeg načina poučavanja hrvatskoga jezika govornicima brazilskoga portugalskog,
posebno onima koji uče hrvatski kao nasljedni jezik, ali i onima koji ga zbog drugih razloga
žele naučiti. Zato se u ovoj knjizi polazi od stajališta da je riječ ne o „stranome jeziku“, nego o
„jeziku izbora“ budući da, neovisno o izvornim pobudama, svi koji namjeravaju učiti hrvatski u
jednom trenutku moraju se za to odlučiti i posvetiti se kako bi došli do željenih rezultata, a cilj
knjige je pomoći kako bi izbor bio i dalje prisutan u budućnosti. Cilj je učiniti jezik i kulturu
manje stranima, poštujući i vrednujući odabir osobe da uči jezik koji nije obvezan u obrazovanju
ili u javnome životu u Brazilu. Udžbenik je nastao između 2020. i 2021. godine kao projekt „Nastavni materijali hrvatskog jezika i kulture u Brazilu“ uz potporu Središnjega državnog ureda
za Hrvate izvan Hrvatske u suradnji s brazilskim stručnjacima: Ericom Lovrićem (uredničko i
obrazovno savjetovanje), Viníciusom Alvesom (ilustriranje) i Natasom Mottom (dizajn). Možemo reći da je to jedna vrsta vodiča u kojem se kroz priču o Ani i njezinu otkrivanju hrvatskoga
identiteta u svakoj epizodi/cjelini obrađuju razne teme gdje je korisnik pozvan da stvara vlastiti
put učenja i približavanja jeziku i zemlji. Isto tako, snažno je prisutna interkulturalnost te pedagogija projektne nastave i zadataka jer je glavni cilj pružiti načine kako pristupiti Hrvatskoj i njezinu jeziku na autonomniji i kulturno osjetljiviji način. To je tako jer se gleda na komunikaciju
kao ljudski fenomen obilježen kulturom te je zato potrebno interkulturno razumijevanje kako bi
se jezik mogao koristiti na odgovarajući način u određenoj situaciji i u skladu s posebnim ciljevima. Višegodišnje iskustvo izučavanja i poučavanja jezika umetnutog u migracijske procese u
brazilskome kontekstu pokazalo je da su učinkovitost učenja i trajnost veze s hrvatskim jezikom
i ljudima bile znatno veće kada su studenti bili u mogućnosti pronaći način da svoje osobne interese povežu s objektom svog proučavanja. To znači da su učenici koji su u svom učenju jezika
i kulture u Hrvatskoj vidjeli priliku za rast - osobno i/ili profesionalno – postizali bolje rezultate
i ostali bliski zajednici i državi, čak i nakon završetka tečaja.
Navedeno znači da, osim nastavnih materijala, treba djelovati i na drugim poljima gdje je
jezik nužan, kao što je to književnost. Tako bi u budućnosti hrvatski bio prisutniji kao jezik
HRVATSKI ISELJENIČKI ZBORNIK
2022
157
prevođenja, no do danas nije postojala niti jedna publikacija na portugalskome jeziku u kojoj
bi se imalo prilike upoznati hrvatsko pjesništvo i(li) prozu u jednome širem obliku. Zato je
nastala „Panorama suvremenog hrvatskog pjesništva: dodiri triju jezika“ (Literatura contemporânea croata: contato em três línguas) u kojoj je preveden odabir sedamnaestero pjesnikinja
i pjesnika raznih generacija i umjetničkih provenijencija u namjeri da se napravi određeni
presjek poetskih dosega na hrvatskome jeziku, a koji su prevedeni na španjolski (prijevod
Željke Lovrenčić) i portugalski (prijevod Tomislava Correie-Deura i moj) te tako čine prvo
ovakvo izdanje u zemlji.
Nove publikacije i nastavni materijali
Knjiga će biti tiskana iduće godine te će predstavljati svojevrsni početak profesionalnijeg prevoditeljstva hrvatskoga jezika u Brazilu i također začetak njegova možebitnog istraživanja u
sklopu traduktologije, kulturologije, strane književnosti i drugih znanstvenih polja, a moći će
se koristiti u nastavi hrvatskoga jezika na razne načine. Znanstveno promišljanje knjige već je
djelomično i obrađeno u poglavlju „Suvremena hrvatska književnost: teme i staze“ (Literatura
contemporânea croata: temas e caminhos) koje čini dio knjige „Književne subote: između
klasika i ponovnih iščitavanja“ (Sábados literários: entre clássicos e releituras), književnom
događaju Sveučilišta Savezne države Paraná (UNICENTRO) na kojem je uvijek moguće čuti
hrvatsku riječ s obzirom na to da je ova institucija partner mnogim aktivnostima koje se tiču
naše zemlje i jezika, jer se blizu nje nalazi i kolonija podunavskih Nijemaca koji su se krajem
Drugoga svjetskog rata iselili većinom iz Slavonije, a čiji potomci iskazuju želju razumjeti
domovinu svojih predaka.
Međusprega raznih oblika učenja i proučavanja hrvatskoga jezika te mogućnosti njegova korištenja u novoj postojbini i samoj domovini je nužna kako bi on opstao te je u tome i posljednji
element koji bi mogao pridonijeti boljoj budućnosti hrvatskoga jezika u Brazilu. Riječ je o
institucionalnoj suradnji o kojoj je već bilo riječi u ovome tekstu, a osim suradnje Veleposlanstva RH u Brazilu, Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, Hrvatske matice
iseljenika, sveučilišta, instituta, ministarstava i ostalih hrvatskih institucija iziskuje partnerstvo s brazilskim institucijama, sveučilištima, institutima, domovima itd. Uz Sveučilište u
São Paulu na kojem već postoji kolegij, samo Sveučilište Savezne države Paraná moglo bi
biti mjesto gdje bi, možemo reći prirodno, hrvatski jezik imao priliku biti uključen, kao i na
Federalnome sveučilištu u državi Paraná (UFPR) s kojim već postoji određena akademska
suradnja jer se nalazi u gradu Curitibi gdje postoji konzulat i zajednica Hrvata, ali isto tako
i veća zajednica Poljaka i Ukrajinaca, što pak čini Hrvatsku manje egzotičnom i udaljenom.
Također postoje određeni razgovori i želja da se otvori i slobodni kolegij na trećem sveučilištu
u saveznoj državi Paraná (UEL) u gradu Londrina, gdje također postoji zajednica i interes da
se uče nestandardni jezici. Izvan ove savezne države mogao bi se otvoriti i tečaj hrvatskoga
jezika na Pontificijskome katoličkom sveučilištu u Rio de Janeiru (PUC Rio) gdje je svojedobno djelovao fra Dinko Mravak, a na kojem danas radi profesorica Renata Summa koja se u
svojim istraživanjima bavi i položajem Hrvata u Bosni. I za kraj možemo istaknuti da hrvatski
158
2022
M. PUH
jezik ne mora nužno biti ograničen na sveučilišni i komunitarni kontekst, nego da bi mogao
biti i dio obveznoga školskog obrazovanja u Brazilu pa je ovdje potrebno navesti i državnu
školu „Olga Marinović Doro“, poznate, tragično preminule profesorice u naselju Vila Matilde
čija važnost i doprinos obrazovanju u ovome dijelu São Paula su priznati imenovanjem ove
škole koja je također iskazala interes za razvojem nastave na hrvatskome jeziku.
Dakle, prema svemu navedenome, postoji niz mogućnosti poučavanja hrvatskoga jezika u
Brazilu u sklopu i izvan konteksta grada São Paula, a koje bi bilo potrebno koordinirati i voditi
kako bi činile smislenu cjelinu i pridonijele boljitku naše zajednice u ovoj velikoj i bogatoj
zemlji te većoj prepoznatljivosti same Hrvatske.
SUMMARY
THE FUTURE OF CROATIAN IN BRAZIL - BETWEEN THE
OLD AND THE NEW
he established Croatian language courses offered in the Brazilian city of São Paulo at the premises of the Croatia Sacra Paulistana association and the Sociedade
Amigos da Dalmácia (Society of the Friends of Dalmatia), have been broadened
with new content to the delight of people of Croatian ethnic background in this
Portuguese-speaking land. In 2020 the University of São Paulo, the largest and most highly
regarded university in South America, began offering an elective university course in Croatian language and culture. This course could be a first step in the development of Croatian
language instruction at a higher level. The course offers thirty places open to all programmes
offered at this university, which has over 100 thousand students attending pre-graduate, graduate and post-graduate education, and may bolster interest for Croatian topics. The broadening
of the student base may over time lead to the establishment of the first full course of Croatian
language studies in this part of the world. It is also worth noting that in 2020 the University
of São Paulo and the University of Zagreb signed an agreement on the exchange of students
and professors. Intercontinental cooperation will in the future strengthen the mobility of the
academic community and business people from Croatia and Brazil, with people of ethnic Croatian background in Brazil serving as an excellent catalyst for even better relations between
these two far-removed but friendly countries.
T