Academia.eduAcademia.edu

Nastava hrvatskog jezika u Brazilu-sadašnjost i budućnost

2022, Hrvatski iseljenički zbornik

Poučavanje hrvatskoga jezika u Brazilu uvijek je bio većinski pothvat naše iseljeničke zajednice, kao što je već navedeno u tekstu „Poučavanje hrvatskog jezika u Brazilu“, objavljenom u Hrvatskome iseljeničkom zborniku 2019. Tada sam već naveo kako je rijetko bilo prilike dobiti službene podrške (od države) kako bi postojala stalna ponuda tečajeva i kako bi se poučavanje jezika moglo razvijati kao samostalno područje nastave i znanosti. U spomenutom tekstu, ali i u znanstvenome članku „Hrvati u Brazilu kao nevidljivo iseljeništvo“ također 2019. godine u Časopisu za suvremenu povijesti, sažeto je objašnjena povijest i razlozi relativnog nepoznavanja situacije naših ljudi u ovoj zemlji, a time i jezične situacije. Imajući navedeno u vidu, ovdje će biti riječi o budućnosti hrvatskoga jezika u najmnogoljudnijoj zemlji Latinske Amerike i jednoj od vodećih ekonomija svijeta pa će se tako predstaviti sada postojeće aktivnosti i rezultati te mogućnosti razvoja i napretka za koje se nadam(o) da će biti sluha i suradnje. Time će se govoriti o nastavi i tečajevima hrvatskoga jezika, njihovoj transformaciji za vrijeme pandemije bolesti COVID-19, pripremi i objavljivanju prvog (multimedijalnog) udžbenika za govornike portugalskoga jezika te ostalim popratnim aktivnostima kojima je cilj njegovati i razvijati pisanu i govorenu hrvatsku riječ u Brazilu.

Summaries in English Resumenes en Español 2022 ISSN 1330-3724 HRVATSKI iseljenički ZBORNIK Nakladnik / Publisher / Editorial Hrvatska matica iseljenika / Croatian Heritage Foundation / Fundación para la Emigración Croata Zagreb, Trg Stjepana Radića 3 E-mail: zbornik@matis.hr www.matis.hr Za nakladnika / For the publisher / Por la editorial Mijo Marić Urednica / Editor / Editora en jefe Vesna Kukavica Uredništvo / Editorial Bord / Consejo Editorial Mijo Marić, Vesna Kukavica, Diana Šimurina Šoufek Prevoditelji / Translators / Traductores Neven Ferenčić - za engleski / for English / croata - inglés Darko Mažuranić - za španjolski / for Spanish / para espańol Lektori / Language Editors / Correctores de estilo Sandra Ćudina - za hrvatski / for Croatian / croata Željka Somun - za engleski / for English / inglés Željka Somun - za španjolski / for Spanish / para espańol Design Luka Gusić DTP Vjesnik d.d. Zagreb Tiskara / Printing house / Imprenta Vjesnik d.d. Zagreb Naklada / Print run / Edición 1000 https://matis.hr/hrvatski-iseljenicki-zbornik/ MILAN PUH BUDUĆNOST HRVATSKOGA JEZIKA U BRAZILU IZMEĐU STAROGA I NOVOGA Tradicionalni hrvatski jezični tečajevi u Brazilu, koji su se održavali u domovima Croatiji Sacri Paulistani i Društvu SULMDWHOMD'DOPDFLMH u São Paulu, obogaćeni su novim mogućnostima kojima se veseli hrvatska zajednica u tamošnjemu portugalskome govornom području. Naime, u međuvremenu je počeo sveučilišni tečaj hrvatskoga jezika i kulture, uveden 2020. godine kao slobodni kolegij na Sveučilištu u São Paulu, jednom od najprestižnijih južnoameričkih sveučilišta. Taj bi tečaj mogao biti početak razvoja nastave hrvatskoga jezika na višoj razini. Kolegij s 30 mjesta - koja su namijenjena svim studijima tog sveučilišta - koje ima više od 100.000 studenata preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine - mogao bi ojačati interes za hrvatsku tematiku u toj jedanaest milijunskoj metropoli. Širenje studentske baze s vremenom bi moglo dovesti i do osnivanja prve katedre hrvatskoga jezika u tom dijelu svijeta. Usto, lani je potpisan ugovor o razmjeni studenata i profesora između Sveučilišta u São Paulu i Sveučilišta u Zagrebu. Mobilnost akademske zajednice i poslovnih ljudi mogla bi osnažiti ovu međukontinentalnu suradnju budući da je hrvatska iseljenička zajednica katalizator što boljih odnosa dviju spomenutih udaljenih zemalja. oučavanje hrvatskoga jezika u Brazilu uvijek je bio većinski pothvat naše iseljeničke zajednice, kao što je već navedeno u tekstu „Poučavanje hrvatskog jezika u Brazilu“, objavljenom u Hrvatskome iseljeničkom zborniku 2019. Tada sam već naveo kako je rijetko bilo prilike dobiti službene podrške (od države) kako bi postojala stalna ponuda tečajeva i kako bi se poučavanje jezika moglo razvijati kao samostalno područje nastave i znanosti. U spomenutom tekstu, ali i u znanstvenome članku „Hrvati u Brazilu kao nevidljivo iseljeništvo“ također 2019. godine u Časopisu za suvremenu povijesti, sažeto je objašnjena povijest i razlozi relativnog nepoznavanja situacije naših ljudi u ovoj zemlji, a time i jezične situacije. Imajući navedeno u vidu, ovdje će biti riječi o budućnosti hrvatskoga jezika u najmnogoljudnijoj zemlji Latinske Amerike i jednoj od vodećih ekonomija svijeta pa će se tako predstaviti sada postojeće aktivnosti i rezultati te mogućnosti razvoja i napretka za koje se nadam(o) da će biti sluha i suradnje. Time će se govoriti o nastavi i tečajevima hrvatskoga jezika, njihovoj transformaciji za vrijeme pandemije bolesti COVID-19, pripremi i objavljivanju prvog (multimedijalnog) udžbenika za govornike portugalskoga jezika te ostalim popratnim aktivnostima kojima je cilj njegovati i razvijati pisanu i govorenu hrvatsku riječ u Brazilu. P Važno je napomenuti da je u Brazilu na žalost učinak svjetske pandemije bio pogoršan neodgovornim političkim odlukama dijela brazilske vlasti koje su ostavile iznimno negativni trag na cjelokupno stanovništvo, onemogućivši mnoge projekte koji su se pomno planirali za 2020. godinu. Tako smo bili prisiljeni na mnoge prilagodbe i mijenjanje načina rada, što će se svakako uzeti u obzir u izlaganju svih elemenata kako bi čitatelj bolje razumio sve okolnosti. 154 2022 M. PUH Panorama São Paula. Među studijskim programima u ovoj jedanaest milijunskoj brazilskoj metropoli portugalskoga govornog područja odnedavno je uveden tečaj hrvatskoga jezika i kulture i to kao slobodni kolegij na Sveučilištu u São Paulu, jednom od najprestižnijih južnoameričkih visokoškolskih ustanova. Foto: Arhiva HMI-ja. Ipak, unatoč svemu nepoželjnome što je ova sanitarna kriza donijela, ima dosta toga pozitivnog što ćemo moći „ponijeti“ u postpandemijsko razdoblje, ma kako god ono izgledalo. Postojeći jezični tečajevi koji su se održavali u dvama domovima Croatiji Sacri Paulistani i Društvu prijatelja Dalmacije većinom u analognome obliku, od travnja 2020. pretvoreni su u potpunosti u online tečajeve koji su se s vremenom polako ustalili uz korištenje online digitalnog repozitorija gdje polaznici mogu uvijek provjeriti što se radilo, koji su sadržaji obrađeni i što će se raditi na sljedećem satu. Također mogu učiti uz videosatove u kojima se određeni gramatički sadržaji izlažu na što jednostavniji i primjerima potpomognut način, s posebnim online satovima o padežima (pojedinačno i skupno), glagolskim vremenima i načinima s posebnim naglaskom na razlike kao što je, na primjer, glagolski vid, ali pripremljeni su i videozapisi u kojima je moguće učiti određene tematske cjeline posvećene svakidašnjici, posebnim izrazima, izgovoru i pisanju. Time se željelo pružiti mogućnost učenicima da ponavljaju i provjeravaju svoje znanje na što samostalniji način, a uz to postoji središnji dokument u kojem stoji sažetak i glavni elementi svakog odrađenog sata te razne aplikacije kojima je moguće vježbati i upamtiti nove jezične sadržaje. Na ovaj način je, uistinu, zaživjela metoda aktivnog učenja gdje svaka osoba može na HRVATSKI ISELJENIČKI ZBORNIK 2022 155 svoj način i u svom ritmu pripremati se za nastavu kako bi onda sinkrona online nastava bila što produktivnija budući da su satovi morali biti donekle skraćeni jer većina polaznika je navela u početnome internom istraživanju da previše vremena provodi pred ekranom, jednoj od svima poznatih nužnosti i zatim problemu u novim pandemijskim okolnostima. Online nastava također se pokazala kao iznimno pozitivna strategija koja će se dobrim dijelom i nastaviti, nadamo se, u hibridnom obliku u 2022. godini, imajući u vidu veličinu grada São Paula i vrijeme koje se troši na kretanje u gradu pa je tako više učenika moglo pohađati nastavu u više od jedne grupe, kada su za to iskazali želju. Još jedna pogodnost ovog oblika održavanja nastave je mogućnost sudjelovanja osoba koje nisu imale priliku pohađati nastavu zbog udaljenosti od domova, tj. od grada São Paula, pa tako sad u novim grupama imamo polaznike iz svih regija same zemlje što je, pak, utjecalo na dodatno povećanje učenika te je danas osam grupa od 6 do 13 polaznika. Tako će u budućnosti morati postojati u potpunosti online skupine polaznika i one hibridnog oblika s fizičkim i virtualnim učionicama, a ta činjenica iziskuje pojačanu pripremu i različite strategije i načine realizacije nastavnih procesa. Ugovor o suradnji između akademskih zajednica iz São Paula i Zagreba U međuvremenu je počeo s funkcioniranjem sveučilišni tečaj hrvatskoga jezika i kulture uveden 2020. godine kao slobodni kolegij na Sveučilištu u São Paulu, najvećem i najboljem sveučilištu cijele Južne Amerike, a koji bi svakako mogao biti početak razvoja nastave hrvatskoga jezika na jednoj drugoj razini ne toliko vezanoj uz same zajednice i potomke Hrvata. Kolegij s 30 mjesta koja su namijenjena svim studijima ovog sveučilišta, koje ima više od 100 tisuća studenata preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, mogao bi biti ponuđen češće s više grupa jer interesa ne nedostaje, no u ovom slučaju bi svakako bila potrebna potpora svih mjerodavnih institucija kako bi jednom mogla nastati i katedra, prva takva u ovome dijelu svijeta. Ovome treba pridodati da je 2020. godine potpisan ugovor o suradnji i razmjeni studenata i profesora između samog Sveučilišta u São Paulu i Sveučilišta u Zagrebu pa bi tako međunarodna suradnja idućih godina mogla dodatno poticati interes studenata koji bi mogli imati priliku nastaviti izučavati hrvatski jezik, povijest i kulturu u Hrvatskoj, a studenti iz Hrvatske portugalski jezik i kulturu, kao i mnoge druge jezike i znanstvena područja te na taj način kasnije pridonijeti daljnjem povezivanju dviju visokoškolskih institucija, a i samih zemalja. Povezanost nastave u zajednici i na sveučilištu te akademske suradnje i istraživačkih projekata može biti jamstvo održivu i kvalitetnome razvoju hrvatskoga jezika kao sredstva ne samo jačanja i njegovanja hrvatske kulture u Brazilu, nego i povezivanja Hrvata, njihovih potomaka i brazilskih prijatelja i simpatizera. U tu svrhu poticanja i jačanja veza 2020. godine započet je i Natječaj za najbolju kratku priču i znanstveni rad koji podržava i realizira Društvo prijatelja Dalmacije. Iako pandemijski, ovaj natječaj naglasio je velik interes hrvatske zajednice, ali i ostalih osoba koje su željele napisati književni ili znanstveni rad vezan uz Hrvatsku i njezinu kulturu u novoj domovini pa je tako nagrađeno pet kratkih priča, četiri znanstvena članka, a petnaest drugih priča, zbog svoje kvalitete, također je uključeno u knjižno dvojezično izdanje koje je objavljeno 2021. godine. 156 2022 M. PUH Osim toga, ove druge pandemijske godine održano je četiri online predavanja, tj. predstavljanja rezultata istraživanja koje je rezultiralo znanstvenim člancima koji su objavljeni u knjizi pa je tako očigledno kako jedna aktivnost (pisana) može biti pretvorena u drugu (govorenu) i tako doseći osobe koje možda nisu u prilici pročitati e-knjigu ili tiskanu knjigu. Smatram(o) da ovaj projekt ima potencijal da bude važan stimulans pisanju na hrvatskome jeziku i o kulturi u Brazilu, a što u sprezi s navedenim aktivnostima i mogućnostima može ponuditi prostor i priliku svima koji već nešto znaju da pridonesu proširenju postojećih znanja i promociji zemlje te istodobno identificirati i približiti nove zainteresirane koji će se onda na druge načine bolje povezati sa svime što se danas nudi u ovom pogledu u Brazilu. Kad je riječ o promociji i njegovanju jezika pisanom riječi, jedna važna publikacija koja je nastala u 2021. godini je „Hrvatski za sve!: hrvatski jezik i kultura početničke i srednje razine za govornike brazilskog portugalskog“ (Croata para tod@s!: Ensino de língua e cultura croata para falantes do português brasileiro; Iniciante a intermediário), rezultat desetogodišnjeg rada i istraživanja najboljeg načina poučavanja hrvatskoga jezika govornicima brazilskoga portugalskog, posebno onima koji uče hrvatski kao nasljedni jezik, ali i onima koji ga zbog drugih razloga žele naučiti. Zato se u ovoj knjizi polazi od stajališta da je riječ ne o „stranome jeziku“, nego o „jeziku izbora“ budući da, neovisno o izvornim pobudama, svi koji namjeravaju učiti hrvatski u jednom trenutku moraju se za to odlučiti i posvetiti se kako bi došli do željenih rezultata, a cilj knjige je pomoći kako bi izbor bio i dalje prisutan u budućnosti. Cilj je učiniti jezik i kulturu manje stranima, poštujući i vrednujući odabir osobe da uči jezik koji nije obvezan u obrazovanju ili u javnome životu u Brazilu. Udžbenik je nastao između 2020. i 2021. godine kao projekt „Nastavni materijali hrvatskog jezika i kulture u Brazilu“ uz potporu Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske u suradnji s brazilskim stručnjacima: Ericom Lovrićem (uredničko i obrazovno savjetovanje), Viníciusom Alvesom (ilustriranje) i Natasom Mottom (dizajn). Možemo reći da je to jedna vrsta vodiča u kojem se kroz priču o Ani i njezinu otkrivanju hrvatskoga identiteta u svakoj epizodi/cjelini obrađuju razne teme gdje je korisnik pozvan da stvara vlastiti put učenja i približavanja jeziku i zemlji. Isto tako, snažno je prisutna interkulturalnost te pedagogija projektne nastave i zadataka jer je glavni cilj pružiti načine kako pristupiti Hrvatskoj i njezinu jeziku na autonomniji i kulturno osjetljiviji način. To je tako jer se gleda na komunikaciju kao ljudski fenomen obilježen kulturom te je zato potrebno interkulturno razumijevanje kako bi se jezik mogao koristiti na odgovarajući način u određenoj situaciji i u skladu s posebnim ciljevima. Višegodišnje iskustvo izučavanja i poučavanja jezika umetnutog u migracijske procese u brazilskome kontekstu pokazalo je da su učinkovitost učenja i trajnost veze s hrvatskim jezikom i ljudima bile znatno veće kada su studenti bili u mogućnosti pronaći način da svoje osobne interese povežu s objektom svog proučavanja. To znači da su učenici koji su u svom učenju jezika i kulture u Hrvatskoj vidjeli priliku za rast - osobno i/ili profesionalno – postizali bolje rezultate i ostali bliski zajednici i državi, čak i nakon završetka tečaja. Navedeno znači da, osim nastavnih materijala, treba djelovati i na drugim poljima gdje je jezik nužan, kao što je to književnost. Tako bi u budućnosti hrvatski bio prisutniji kao jezik HRVATSKI ISELJENIČKI ZBORNIK 2022 157 prevođenja, no do danas nije postojala niti jedna publikacija na portugalskome jeziku u kojoj bi se imalo prilike upoznati hrvatsko pjesništvo i(li) prozu u jednome širem obliku. Zato je nastala „Panorama suvremenog hrvatskog pjesništva: dodiri triju jezika“ (Literatura contemporânea croata: contato em três línguas) u kojoj je preveden odabir sedamnaestero pjesnikinja i pjesnika raznih generacija i umjetničkih provenijencija u namjeri da se napravi određeni presjek poetskih dosega na hrvatskome jeziku, a koji su prevedeni na španjolski (prijevod Željke Lovrenčić) i portugalski (prijevod Tomislava Correie-Deura i moj) te tako čine prvo ovakvo izdanje u zemlji. Nove publikacije i nastavni materijali Knjiga će biti tiskana iduće godine te će predstavljati svojevrsni početak profesionalnijeg prevoditeljstva hrvatskoga jezika u Brazilu i također začetak njegova možebitnog istraživanja u sklopu traduktologije, kulturologije, strane književnosti i drugih znanstvenih polja, a moći će se koristiti u nastavi hrvatskoga jezika na razne načine. Znanstveno promišljanje knjige već je djelomično i obrađeno u poglavlju „Suvremena hrvatska književnost: teme i staze“ (Literatura contemporânea croata: temas e caminhos) koje čini dio knjige „Književne subote: između klasika i ponovnih iščitavanja“ (Sábados literários: entre clássicos e releituras), književnom događaju Sveučilišta Savezne države Paraná (UNICENTRO) na kojem je uvijek moguće čuti hrvatsku riječ s obzirom na to da je ova institucija partner mnogim aktivnostima koje se tiču naše zemlje i jezika, jer se blizu nje nalazi i kolonija podunavskih Nijemaca koji su se krajem Drugoga svjetskog rata iselili većinom iz Slavonije, a čiji potomci iskazuju želju razumjeti domovinu svojih predaka. Međusprega raznih oblika učenja i proučavanja hrvatskoga jezika te mogućnosti njegova korištenja u novoj postojbini i samoj domovini je nužna kako bi on opstao te je u tome i posljednji element koji bi mogao pridonijeti boljoj budućnosti hrvatskoga jezika u Brazilu. Riječ je o institucionalnoj suradnji o kojoj je već bilo riječi u ovome tekstu, a osim suradnje Veleposlanstva RH u Brazilu, Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, Hrvatske matice iseljenika, sveučilišta, instituta, ministarstava i ostalih hrvatskih institucija iziskuje partnerstvo s brazilskim institucijama, sveučilištima, institutima, domovima itd. Uz Sveučilište u São Paulu na kojem već postoji kolegij, samo Sveučilište Savezne države Paraná moglo bi biti mjesto gdje bi, možemo reći prirodno, hrvatski jezik imao priliku biti uključen, kao i na Federalnome sveučilištu u državi Paraná (UFPR) s kojim već postoji određena akademska suradnja jer se nalazi u gradu Curitibi gdje postoji konzulat i zajednica Hrvata, ali isto tako i veća zajednica Poljaka i Ukrajinaca, što pak čini Hrvatsku manje egzotičnom i udaljenom. Također postoje određeni razgovori i želja da se otvori i slobodni kolegij na trećem sveučilištu u saveznoj državi Paraná (UEL) u gradu Londrina, gdje također postoji zajednica i interes da se uče nestandardni jezici. Izvan ove savezne države mogao bi se otvoriti i tečaj hrvatskoga jezika na Pontificijskome katoličkom sveučilištu u Rio de Janeiru (PUC Rio) gdje je svojedobno djelovao fra Dinko Mravak, a na kojem danas radi profesorica Renata Summa koja se u svojim istraživanjima bavi i položajem Hrvata u Bosni. I za kraj možemo istaknuti da hrvatski 158 2022 M. PUH jezik ne mora nužno biti ograničen na sveučilišni i komunitarni kontekst, nego da bi mogao biti i dio obveznoga školskog obrazovanja u Brazilu pa je ovdje potrebno navesti i državnu školu „Olga Marinović Doro“, poznate, tragično preminule profesorice u naselju Vila Matilde čija važnost i doprinos obrazovanju u ovome dijelu São Paula su priznati imenovanjem ove škole koja je također iskazala interes za razvojem nastave na hrvatskome jeziku. Dakle, prema svemu navedenome, postoji niz mogućnosti poučavanja hrvatskoga jezika u Brazilu u sklopu i izvan konteksta grada São Paula, a koje bi bilo potrebno koordinirati i voditi kako bi činile smislenu cjelinu i pridonijele boljitku naše zajednice u ovoj velikoj i bogatoj zemlji te većoj prepoznatljivosti same Hrvatske. SUMMARY THE FUTURE OF CROATIAN IN BRAZIL - BETWEEN THE OLD AND THE NEW he established Croatian language courses offered in the Brazilian city of São Paulo at the premises of the Croatia Sacra Paulistana association and the Sociedade Amigos da Dalmácia (Society of the Friends of Dalmatia), have been broadened with new content to the delight of people of Croatian ethnic background in this Portuguese-speaking land. In 2020 the University of São Paulo, the largest and most highly regarded university in South America, began offering an elective university course in Croatian language and culture. This course could be a first step in the development of Croatian language instruction at a higher level. The course offers thirty places open to all programmes offered at this university, which has over 100 thousand students attending pre-graduate, graduate and post-graduate education, and may bolster interest for Croatian topics. The broadening of the student base may over time lead to the establishment of the first full course of Croatian language studies in this part of the world. It is also worth noting that in 2020 the University of São Paulo and the University of Zagreb signed an agreement on the exchange of students and professors. Intercontinental cooperation will in the future strengthen the mobility of the academic community and business people from Croatia and Brazil, with people of ethnic Croatian background in Brazil serving as an excellent catalyst for even better relations between these two far-removed but friendly countries. T