Ultraljubičasto zračenje

Ovaj članak ili dio članka zahtijeva stilsku doradu.

(Rasprava)
Članci na Wikipediji moraju biti pisani enciklopedijskim stilom.

Ultraljubičasto zračenje, ultraljubičasta svjetlost ili

ultravioletno zračenje (oznaka UV prema eng.
ultraviolet) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina
od približno 10 do 400 nanometara, to jest
između rendgenskoga zračenja i ljubičastoga dijela
vidljive svjetlosti, i energiji fotona od 3 eV do 124 eV.
Većina kemijskih tvari jako apsorbira ultraljubičasto
zračenje. Tako se spektar Sunca promatran s površine
Zemlje naglo prekida na valnim duljinama kraćima od
290 nm, jer zračenje ispod 290 nm apsorbira ozon u
atmosferi (u spektru Sunčeva zračenja na ultraljubičasto
zračenje otpada samo 10% energije). Ultraljubičasto
zračenje se može dobiti s pomoću umjetnih izvora, na
primjer električnoga luka, najčešće živina luka. Budući
da su kremen i fluorit propusniji za ultraljubičasto
zračenje od običnoga stakla, leće i prizme za rad u
ultraljubičastom području načinjene su od tih tvari.
Ultraljubičasto zračenje se prema valnim duljinama
dijeli na:

blisko ultraljubičasto područje (400 do 300 nm),

prisutno u Sunčevoj svjetlosti, uzrokuje
biološke učinke; U spektru Sunčeva zračenja na ultraljubičasto
srednje ultraljubičasto područje (300 do zračenje otpada samo 10% energije.
200 nm), koje neki nazivaju i dalekim
ultraljubičastim područjem, svojstvena je
mogućnost gotovo neometana prolaska kroz
zrak i vodu (kisik i vodena para jako
apsorbiraju zračenje valnih duljina manjih od
185 nm, dušik manjih od 100 nm);
ekstremno ultraljubičasto područje (200 do
10 nm), koje se naziva i vakuumskim
ultraljubičastim područjem, jer zračenje tih
valnih duljina zrak gotovo u potpunosti
apsorbira;

Ultraljubičasto zračenje djeluje snažno na kožu i

potkožno tkivo; među ostalim ono ubrzava stvaranje
pigmenta (koža potamni), a djelujući na ergosterol
Crno svjetlo ili UV flourescentna svjetiljka.
proizvodi vitamin D. Primjenjuje se u liječenju nekih
kožnih bolesti, za sprječavanje rahitisa kod djece i tako
dalje. Snažan je izvor ultraljubičastoga zračenja Sunce
(helioterapija). Stalna izloženost Sunčevu ultraljubičastomu zračenju (na primjer u mornara, poljskih
radnika) postupno otvrdnjuje kožu, uzrokuje njezino ubrzano starenje i često različite bolesti, uključujući i
rak kože.

Ultraljubičasto zračenje upotrebljava se i u mikroskopiji. Najmanja čestica koja se može vidjeti

mikroskopom ne može biti manja od jedne trećine valne duljine upotrijebljenoga zračenja. Stoga se
ultraljubičasto zračenje, koje je kraće valne duljine od vidljive svjetlosti, koristi kada je potrebno detaljnije
razlučivanje. Ultraljubičasti mikroskopi akromatizirani su za valnu duljinu od 365 nm (ultraljubičasto
područje) i valnu duljinu 546 nm (vidljivo područje) spektra živina luka. Ultraljubičasto zračenje
primjenjuje se i u fizikalno-kemijskim istraživanjima i kemijskoj analizi (spektroskopija). [1]

Sadržaj
Otkriće
Podjela
Izvori ultraljubičastog zračenja
Prirodni izvori
Crno svjetlo
Antimikrobna fluorescentna svjetiljka
Ultraljubičasta svjetleća diode (UV LED)
Ultraljubičasti laseri
Plinske svjetiljke
Ultraljubičasto zračenje i zdravlje ljudi
Vitamin D
Izlaganje Suncu
Medicinska primjena UV zračenja
Štetno djelovanje UV zračenja
Koža i UV zračenje
Oči i UV zračenje
Propadanje i razgradnja polimera, pigmenata i bojila
Primjena UV zračenja
Osiguranje
Forenzika
Fluorescentne svjetiljke
Astronomija
Biološka promatranja i kontrola epidemija
Spektrometrija
Higijena i UV zračenje
Otkrivanje minerala
Fotolitografija
Provjera električne izolacije
Sterilizacija
Sterilizacija vode za piće
Proizvodnja hrane
Uređaji za otkrivanje plamena
Izvori

Otkriće
Otkriće ultraljubičastog zračenja je povezano sa promatranjem srebrnih soli (AgBr, AgCl i AgI), koje
potamne kad su izložene Sunčevim zrakama. Ultraljubičasto zračenje otkrio je 1801. J. W. Ritter, koji je
opazio da kristali srebrnoga klorida tamne kada se izlože djelovanju zračenja u područje spektra iza
ljubičastoga dijela. Godine 1862. G. G. Stokes je uporabom fluorescentnoga detektora odredio granicu
područja ultraljubičastoga zračenja na 183 nm. Između 1885. i 1903. ustanovljeno je da se ultraljubičasto
zračenje manjih valnih duljina ne zamjećuje, jer ga apsorbiraju zrak, kremene leće i prizme te želatina u
fotografskoj emulziji. Viktor Schumann (1841. – 1913.) konstruirao je prvi vakuumski spektrograf s
fluoritnim prizmama i pomaknuo granicu ultraljubičastoga zračenja do približno 130 nm. Daljnji prodor u
područje ultraljubičastoga zračenja učinio je Theodore Lyman (1874. – 1954.) otkrivši seriju vodika s prvom
linijom na 121,57 nm i krajem serije na 91,17 nm, takozvanu Lymanovu seriju. R. A. Millikan uspio je
postići valnu duljinu od 14 nm. Konačno je 1927. postignuto prekrivanje područja ultraljubičastoga i
rendgenskoga zračenja.

Podjela
Elektromagnetski spektar ultraljubičastog svjetla se može podijeliti na veliki broj načina. Sljedeća podjela je
prema prijedlogu međunarodnog standarda, koji određuje Sunčevo zračenje (ISO-DIS-21348): [2]

Valna duljina područja u Energija po

Naziv Skraćenica
nanometrima fotonu
Ultraljubičasto A ili dugovalno područje, (crno
UVA 400 nm–315 nm 3,10–3,94 eV
svjetlo)
Blisko UV NUV 400 nm–300 nm 3,10–4,13 eV
Ultraljubičasto B ili srednjevalno područje UVB 315 nm–280 nm 3,94–4,43 eV
Srednje UV MUV 300 nm–200 nm 4,13–6,20 eV
Ultraljubičasto C ili kratkovalno područje,
UVC 280 nm–100 nm 4,43–12,4 eV
(antimikrobno svjetlo)
Daleko UV FUV 200 nm–122 nm 6,20–10,2 eV
Vakuumsko UV VUV 200 nm–100 nm 6,20–12,4 eV
Duboko UV LUV 100 nm–88 nm 12,4–14,1 eV
Super UV SUV 150 nm–10 nm 8,28–124 eV
Ekstremno UV EUV 121 nm–10 nm 10,2–124 eV

Izvori ultraljubičastog zračenja

Prirodni izvori

Sunce zrači ultraljubičasto zračenje u području UVA, UVB i UVC. Zemljin ozonski omotač zaustavlja 97 %
– 99 % Sunčevog ultraljubičastog zračenja, u području UVA i UVB, da stigne do površine Zemlje. Od
ultraljubičastog zračenja koje stigne do površine Zemlje, gotovo sve otpada na UVA zračenje. [3]

Obično prozorsko staklo je 90 % prozirno za UVA zrake, ali zaustavlja 90 % manje valne duljine. Silikatno
ili kvarcno staklo je prozirno za sve ultraljubičasto zračenje, pa čak i za vakuumsko UV zračenje. [4] [5] [6]
Vakuumsko UV zračenje označava područje od 100 do
200 nm, u kojem je zrak potpuno neproziran za to
područje. Ta neprozirnost se javlja zbog snažne
apsorpcije ili upijanja kisika u zraku. U proizvodnji
poluvodiča se koristi svjetlost valne duljine manje od
200 nm, pa se mora raditi u plinu koji nema kisika u
sebi.

Ekstremno UV zračenje je karakteristično za snažnu

reakciju sa atomima: valne duljine iznad 30 nm izbacuju
valentne elektrone i ioniziraju atome, dok fotoni valne
duljine manje od 30 nm reagiraju sa elektronima u
unutrašnjim energetskim razinama i sa jezgrom.
Provjera novčanica sa crnim svjetlom.

Crno svjetlo

Crno svjetlo zrači svjetiljka koja emitira u dugovalnom UV svjetlu (dužina

vala oko 360 nm) i vrlo malo vidljive svjetlosti. Naziva se i UV
flourescentna svjetiljka. Koriste se da bi pobudile fluorescenciju, kao da
otkrije UV boje (provjera novčanica) ili recimo da otkrije urin. Koristi se i
kod uređaja za privlačenje komaraca. Neke svjetiljke ne koriste
fluorescentnu tvar, nego vrlo skupo staklo, poznato kao Woodovo staklo,
koje služi kao filter. Crno svjetlo se emitira sa malom snagom i u području
UVA zračenja, te ne uzrokuje opekotine na koži i rak kože. [7]

Antimikrobna fluorescentna svjetiljka

Živa pod niskim pritiskom emitira 65% od ukupnog zračenja, na 254 nm

liniji i 10 – 20% na liniji 185 nm.Ova svjetiljke nemaju florescentni
premaz. Ona zasniva svoje djelovanje na činjenici da UV ultraljubičasto
zračenje ubija većinu mikroorganizama ili mikroba. Takve svjetiljke ne
sadrže uopće fluorescentnu tvar, tako da više liče na tinjalicu. Cijevi se
sastoje od amorfnog (rastopljenog) kvarca, koji propusta UV zrake
dobivene od emisije žive. Takve svjetiljke ne samo da ubijaju Svjetlo antimikrobne svjetiljke.
mikroorganizme, nego pretvaraju dio kisika u ozon. Mogu oštetiti oči i
kožu, pa je obavezna zaštita kod rada sa antimikrobnom fluorescentnom
svjetiljkom. Geolozi ih koriste za otkrivanje nekih vrsta minerala. Koriste se i kod nekih EPROM brisača. Te
svjetiljke imaju oznaku G (engl. germicidal lamps).

Ultraljubičasta svjetleća diode (UV LED)

Svjetleće diode se mogu proizvesti da rade u ultraljubičastom području, iako su ograničene za valne duljine
ispod 365 nm. U industriji se koriste za sušenje i otvdnjavanje, te za digitalne printere.

Ultraljubičasti laseri

UV laserske diode i UV laseri sa čvrstom jezgrom se proizvode za emitiranje UV zračenja, sa valnim

duljinama 262, 266, 349, 351, 355 i 375 nm. UV laseri se koriste u industriji za lasersko graviranje, u
medicini za dermatologiju i očnu kirurgiju (za popravljanje vida) i za sigurne komunikacije. [8]
Plinske svjetiljke

Argon i deuterij svjetiljke sa električnim pražnjenjem, koriste se kao izvor ultraljubičastog zračenja, sa ili
bez otvora. [9]

Ultraljubičasto zračenje i zdravlje ljudi

Vitamin D

Vitamin D ili kalciferol je antirahitični vitamin, a često ga

nazivaju i vitaminom Sunca. Zajedno sa paratireoidnim
hormonom regulira koncentraciju kalcijevih iona u krvnoj
plazmi. Skupina vitamina D obuhvaća 7 vitamina, ali kad se
govori o vitaminu D u užem smislu misli se na smjesu vitamina
D2 (ergokalciferol) i D3 (kolekalciferol). Ergosterol
(provitamin ergokalciferola) je biljnog porijekla, dok je 7 -
dehidrokolesterol (provitamin kolekalciferola). Najčešće su to Riba je izvrstan izvor vitamina D.
bijeli kristali. Vitamin D praktički je netopiv u vodi, ali se otapa
u alkoholu, kloroformu i eteru, te u biljnim uljima. Nije stabilan
u kristaličnom stanju pa ga često nalazimo u uljnim otopinama
koje su stabilne.

Vitamin D se u tijelu može sintetizirati u koži pod utjecajem

Sunčevih ultraljubičastih zraka iz provitamina. Ali se može
unositi i hranom. Najviše ga ima u ribljem ulju i mesu, mlijeku i
mliječnim prozvodima i žumanjku, te gljivama. Dnevni zahtjevi
za vitaminom D relativno su mali i odrasli ga nadoknađuju
izlaganjem Suncu ili hranom. Preporučena dnevna količina
(RDA) iznosi 5 - 10 μg.

Primarna je uloga vitamina D održavanje homeostaze i

konstantne koncentracije kalcija i fosfata u plazmi. Potiče
njihovu apsorpciju iz probavnog trakta. Pridonosi jačim kostima
i zdravim zubima, te je vrlo učinkovit u razvoju djece.
Nedostatak vitamina D očituje se klinički hipokalcijemijom,
hipofosfatemijom ili općom demineralizacijom kosti, bolovima
u kostima, spontanim frakturama i slabošću mišića. To je
uzrokovano nedovoljnom resorpcijom kalcija i fosfata. Tako Opekotine od Sunčevog zračenja.
može doći i do bolesti koja se zove rahitis. To je metabolička
bolest kostiju. Kosti postaju mekane i naginju deformacijama
dok zubi postaju defektni. Najčešća je kod djece pa je njima vitamina D najviše potreban. U odraslih se
javlja rijetko.

Primjenom velikih doza vitamina D dolazi do poremećaja u matabolizmu kalcija te su prvi simptomi
hipervitaminoze vezani uz hiperkalcijemiju. To su umor, probavne smetnje, gubitak težine, anemija pa i
depresija. Dolazi i do dodatnog taloženja kalcija u bubrezima i gušterači. Vrlo je teško predozirati se D
vitaminom.

Izlaganje Suncu
Iako ultraljubičasto zračenje ima važnu korisnu ulogu u
stvaranju vitamina D, nužnog za ravnotežu kalcija u organizmu,
ima i svojih štetnih djelovanja. Pozornost na moguće štetno
djelovanje Sunčeva zračenja na ljudsku kožu valja obratiti kad
je posrijedi ultraljubičasto zračenje tipa UVA i UVB, a UVC
apsorbira ozon u gornjim slojevima atmosfere i uglavnom ne
dopire do površine Zemlje, osim kod bitno oštećenog ozonskog
sloja (tzv. ozonske rupe).

Tako ultraljubičasto zračenje UVB, koje ne prodire u dublje

slojeve kože, izaziva akutno oštećenje kože (eritem - crvenilo)
u obliku opeklina, koje dovodi do degeneracije kože, njezina Ultraljubičasti fotoni oštećuju DNA
starenja, a može izazvati i rak kože zbog oštećenja gena za molekule kod živih organizama, na razne
obnovu stanica kože. načine. Najčešći oblik oštećenja je kada
se baze timina vežu međusobno, umjesto
Ultraljubičasto zračenje tipa UVA stvara spontanu i neposrednu na različite strane lanca. Taj “timin dimer”
pigmentaciju kože povećanom proizvodnjom melanina. Prodire stvara ispupčenja, koja iskrivljuju DNA
u dublje slojeve kože uzrokujući oštećenja i mogući razvoj raka molekulu, pa ona ne može raditi normalno.
kože u kasnijoj fazi života.

Intenzitet ultraljubičastog zračenja i njegova sastava ovisi o

mnogim čimbenicima, koji uključuju i duljinu puta kroz
atmosferu, što je ovisno o godišnjem dobu, dijelu dana,
geografskoj širini, nadmorskoj visini te o oblačnosti i čistoći
zraka. Kako ultraljubičasto zračenje UVB znatno ovisi o kutu
Sunčeva svjetla, znatno je slabije zimi, zatim ujutro i kasno
poslijepodne, a najjače ljeti i u podne. Ultraljubičasto zračenje
UVA zbog veće valne duljine manje je ovisno o položaju Sunca
i drugim utjecajima, pa tako, primjerice, i 83 % oblačnosti
umanjuje UVA zračenje samo za 50 posto. Staklo i neke vrste
plastike potpuno blokiraju UVB zračenje, a uopće ne smetaju
UVA zračenju.

Ne zaboravite:

Nijedna preplanulost nije zdrava ni sigurna.

Prirodno tamnija put ne znači i prirodnu zaštitu od
Psorijaza na leđima.
Sunca, pa takvu kožu treba jednako štititi.
Zabluda je da se treba više izlagati Suncu zbog
stvaranja D vitamina, jer desetominutno izlaganje
Suncu tri puta tjedno dovoljno je za stvaranje vitamina D.
Primjena samo zaštitnih sredstava za kožu nije dovoljna, nego treba upotrebljavati kompletan
program zaštite.
Preplanulost iz solarija jednako je opasna.
Oblačno vrijeme ne znači da zaštita kože nije potrebna, jer UVA zrake lako prolaze kroz
oblake.
Posebno se treba čuvati reflektirajućih zračenja s površine vode ili snijega zimi. [10]

Gotovo 80 posto sredstava za zaštitu kože od UV zračenja su u obliku emulzija na osnovi vodenih,
alkoholnih ili uljnih otopina, a ostala su sredstva u obliku krema i gelova. Zaštitne tvari u tim sredstvima
apsorbiraju, a u nekim slučajevima raspršuju i reflektiraju UV zrake. Najčešće primjenjivane tvari su one
koje apsorbiraju UV zračenje valnih duljina oko 300 nm (tj.
UVB zračenje) radi zaštite od sunčanih opeklina (crvenila), a
dopuštaju prolaz UVA zračenja zbog pigmentacije kože.

Široko primjenjivane kemijske tvari u sredstvima za zaštitu su

organski UVB filtri (esteri cinamične kiseline, metil-benziliden
kamfor i u vodi topiv benzimidazol). One nisu dovoljne za
zaštitu kože od mogućeg kasnijeg razvoja raka, jer ne djeluju na
UVA zračenje, pa treba posebnu pozornost obratiti na zaštitu
kože od UVA zračenja. Kemijsko sredstvo za filtriranje UVA
zračenja je butil-dibenzolmetan, a poznat je i kao fotonestabilan
spoj koji se na Suncu brzo razgrađuje.

Osim kemijskih organskih tvari, koriste se i druge zaštitne tvari,

kao što su titanov i cinkov oksid. Cinkov oksid povoljniji je za
UVA, a titanov za UVB zračenje. Mogu se koristiti u
ograničenim količinama, jer inače ne dopuštaju pigmentaciju
kože, pa ona ostaje bijela. Optimalan zaštitni učinak postiže se Vitiligo.
samo ako su čestice tih oksida iznimno sitne i ako se mogu
potpuno ravnomjerno rasporediti po koži.

Zaštitni faktor - većina sredstava za zaštitu kože od

ultraljubičastog zračenja deklarirana su tzv. zaštitnim faktorom -
SPF. Zaštitni faktor nekog sredstva govori koliko vremenski
dugo izlaganje UVB zračenju izaziva određeni stupanj eritema
(crvenila) kože u usporedbi s vremenom za isti stupanj eritema
na nezaštićenoj koži.

Većina proizvoda na tržištu ima zaštitne faktore između 15 i 25,

a u nekim se zemljama pojavljuju i sredstva s većim zaštitnim
faktorima. Oni iznad 40 nemaju smisla, jer već zaštitni faktor 33 Maligni melanom.
filtrira 97 posto UVB zračenja.

Zaštita od UVA zračenja jednako je važna kao i zaštita od UVB zračenja, ali kako je štetno djelovanje UVA
zračenja neprimjetno (jer ne izaziva crvenilo kože kao UVB), to je opasnost od njega zapravo veća.
Međutim, za tu vrstu ultraljubičastog zračenja (UVA), koja u kasnijoj dobi također izaziva rak kože, ne
postoje metode mjerenja djelotvornosti zaštite. Zasad na tržištu ima vrlo malo testiranih i odobrenih
učinkovitih tvari za zaštitu od UVA zračenja, pa kod izbora treba obratiti pozornost na stupanj zaštite od
UVA zračenja. [11]

Medicinska primjena UV zračenja

UV zračenje se koristi za liječenje kožnih bolesti, kao što je psorijaza i vitiligo. Psorijaza je reativno česta
kožna bolest i od nje boluje od 1-5% populacije. Najčešće ne stvara veće probleme oboljelom. Ono što je
važno u terapiji psorijaze je izlaganje UV zračenju, bilo prirodnim izvorima - Sunčeva svjetlost ili umjetnim
izvorima - UV svjetiljke. Izlaganje suncu je u većini slučajeva učinkovito i poznato je liječilište kod nas u
Velom Lošinju. [12]

PUVA-terapija ili fotokemoterapija podrazumijeva lokalno ili sistemsko nanošenje fotosenzibilizatora

psoralena, a potom obasjavanje kože UVA zrakama. Nakon otkrića uskospektralne fototerapije rjeđe se
primjenjuje u liječenju vitiliga. Naime, smatra da je do postizanja estetski prihvatljivog uspjeha prosječno
potrebno 150-200 seansi obasjavanja, što može biti povezano sa povećanim rizikom od nastanka
prekanceroza i karcinoma kože. Od otkrića uskospektralne
(engl. narrow-band, 311 nm) UVB fototerapije, ona postaje
najčešći oblik liječenja generaliziranog vitiliga te zamjenjuje do
tada najčešće primjenjivanu PUVA-terapiju (fotokemoterapiju.
Trajanje pojedine terapije je vrlo kratko, u početku tek
dvadesetak sekundi, nakon čega se vrijeme obasjavanja
postepeno povisuje do nekoliko minuta. Uskospektralna
fototerapija u liječenju vitiliga provodi se 2 do 3 puta na tjedan,
liječenje traje od 6 mjeseci do godine dana, a ponekad i više.
Ukoliko ne dođe do početne repigmentacije unutar prva 3
mjeseca od početka fototerapije smatra se da fototerapija nije
učinkovita te se sa istom prekida. Za vrijeme obasjavanja
bolesnik nosi zaštitne naočale koje sprječavaju iritaciju oka.
Nakon terapije može se pojaviti blago crvenilo kože što je
pokazatelj da je primijenjena primjerena terapijska doza UVB
zračenja. Ukoliko dođe do jačeg crvenila kože, savjetuje se
smanjenje doze obasjavanja. Kod oko 50% bolesnika dolazi do
ponovnog vraćanja većeg dijela pigmenta, iako je potpuna
repigmentacija rijetka. [13]

Štetno djelovanje UV zračenja Zaštitne naočale za zavarivanje.

Preveliko izlaganje UVB zračenju može izazvati akutno

oštećenje kože (eritem - crvenilo) u obliku opeklina, koje
dovodi do degeneracije kože, njezina starenja, a može izazvati i
rak kože, zbog oštećenja gena za obnovu stanica kože.
Ultraljubičasto zračenje tipa UVA prodire u dublje slojeve kože
uzrokujući oštećenja i mogući razvoj raka kože u kasnijoj fazi
života. UVC zračenje ima najveću energiju i zato je najopasnija
vrsta UV zračenja. Prije se vrlo malo pažnje posvećivalo UVC
zračenju, jer atmosfera upija gotovo sve što nam stigne sa
Sunca. Međutim, neki uređaji (sterilizacija) koriste tu vrstu
zračenja i treba biti vrlo oprezan kod rukovanja s njima. [14]
Zaštitne naočale za Sunce.

Koža i UV zračenje

UV zračenje vrlo brzo djeluje na našu kožu. Tek je nekoliko minuta izlaganja suncu dovoljno za nastanak
neposredne pigmentacije. Isto je tako i za sintezu vitamina D u našoj koži potrebno pet minuta dnevno, dok
je za pojavu solarnog crvenila na koži dovoljno nekoliko sati. Ako su u pitanju mjeseci i godine izlaganja
Suncu, utjecaj UV zračenja je najnepovoljniji – koža stari, gubi elasticitet i može doći do nastanka
karcinoma kože. Štetni učinci UV zračenja ne ovise samo o količini izlaganja Suncu, već i o osjetljivosti
kože pojedinca. "Najosjetljiviji na UV zrake su oni ljudi koji imaju crvenu kosu, koji su pjegavi, sa
svijetlim, zelenim ili plavim očima, svijetle puti. Oni nikad ne dobiju lijepu brončanu boju, a najčešće
"izgore". Osobe bijele kože sa tamnom kosom i smeđim očima, također su osjetljivi, a najmanje osjetljivi su
i nateže dobiju opekline ljudi tamne, smeđe kože i kose, sa smeđim očima.

Kada se govori o štetnim djelovanjima UV zraka, ona mogu biti akutna i kronična. Akutna smo svi iskusili
na svojoj koži; to su sunčane opekline, fototoksične i fotoalergijske reakcije uzrokovane lijekovima ili
biljkama (razni dezodoransi, parfemi), Solarna urtikarija često se javlja baš u vrijeme kad se prvi put
izložimo Suncu,. Može doći do pojave akutnih idiopatskih djelovanja, te aktiničkog svrbeža – pruriga.
U kronična djelovanja UV zračenja ubraja se fotostarenje koje
zapravo počne s našim rođenjem. Zatim su tu kronični aktinični
dermatitis, razne prekanceroze, lentigo solaris, keratosis
actinica, tumori kože (karcinoma basocellulare i spinocellulare),
mezenhimalni tumori kože, limfom kože i najopasniji,
najmaligniji od njih – melanoma.

Maligni melanom je najzloćudniji tumor kože i sluznica.

Nastaje malignom preobrazbom melanocita bazalnog sloja
našeg epiderma i za njegov nastanak najvažniji su okolišni
čimbenici, odnosno UV zračenje i genetska komponenta. U 50
posto slučajeva razvija se na klinički nepromijenjenoj koži, a u
35-50 posto slučajeva zloćudnih melanoma nastaje
preobrazbom madeža na našoj koži. U cijelom svijetu u porastu
je i broj slučajeva oboljelih od melanoma, ali i broj smrtnosti od
melanoma. [15]
Akvarel je vrlo osjetljiv na UV zračenje.

Oči i UV zračenje

UVA zračenje može doprijeti do mrežnice oka, stoga dugotrajno izlaganje može uvelike povećati opasnost
od degeneracije žute pjege. Šteta od UVA-zračenja je kumulativna, pa se preporuča nošenje sunčanih
naočala.

UVB zračenje čini tek 10% od ukupnog ultraljubičastog zračenja koje dolazi do Zemlje, no upravo ono
predstavlja najveću opasnost za zdravlje čovjeka te može uzrokovati najveću štetu vašim očima. Preveliko
izlaganje UVB-zračenju može oštetiti rožnicu i izazvati bolno stanje, vrstu upale rožnice koja se naziva
fotokeratitis.

UVC zračenje blokira ozonski omotač i trenutno ne predstavlja neposrednu prijetnju.

Umjereno ili produženo izlaganje očiju ultraljubičastom zračenju može uzrokovati brojna oštećenja dijelova
oka, te biti glavnim uzrokom nekih od bolesti oka, poput katarakte ili sive mrene (zamagljenja očne leće) ili
degeneracije žute pjege, što eventualno može dovesti i do gubitka vida. Pretpostavlja se da je otprilike 10%
slučajeva katarakte ili sive mrene uzrokovano UVB-zračenjem, koje reagira s bjelančevinom iz leće.
Katarakta predstavlja zamagljenje leće, koja mora biti prozirna za jasan vid.

Stvaranjem mrene, zaustavlja se i reflektira svjetlo koje ulazi u oko, što zablješćuje. Napredovanjem mrene,
vid postaje sve slabiji i zamućeniji, kao da gledate kroz izmaglicu. Mrene predstavljaju glavni uzrok slabijeg
vida u starijoj dobi, no operacijom se u većini slučajeva može povratiti izgubljeni vid. Degeneracija očne
pjege također je jedan od vodećih uzroka gubitka vida, čiji napredak može biti ubrzan prekomjernim
izlaganjem ultraljubičastom zračenju.

Zaštita očiju se možete postići na više načina, primjerice nošenjem šešira sa širokim obodom koji štiti oči od
izravnog sunčevog svjetla, zatim nošenjem sunčanih naočala ili pak kontaktnih leća koje imaju zaštitu od
ultraljubičastog zračenja. Naravno, šeširi ne predstavljaju potpunu zaštitu od UV-zračenja, već mogu
smanjiti izlaganje očiju Suncu za otprilike 50%. Danas su dostupne kontaktne leće koje štetno zračenje
mogu smanjiti i do 90%, dok kvalitetne sunčane naočale mogu garantirati čak i stopostotnu zaštitu od UV-
zraka. Prilikom izbora sunčanih naočala koje mogu kvalitetno i efikasno blokirati štetno ultraljubičasto
zračenje, treba imati na umu nekoliko stvari:

Potražite na naočalama certifikat ili oznaku koja govori o postotku štetnog zračenja koje
naočale blokiraju i vrsti UV zračenja od kojeg štite oči, npr. "blokira 99% ultraljubičastih zraka"
ili "blokira 95% UVB i 60% UVA";
 Oznake na naočalama koje govore o blokiranju infracrvenih zraka ili plavih zraka nemaju
nikakve veze sa zaštitom od UV-zraka i ne mogu spriječiti oštećenje očiju;
Ako na naočalama naiđete na izraz "polarizirane", to znači da leće tih sunčanih naočala
smanjuju odbljesak sunca od drugih površina, poput odbljeska sunca od površine vode. Takve
naočale ne moraju ujedno i štititi od UV zračenja, pa je potrebno potražiti i neku drugu oznaku
ili certifikat;
Zakrivljene naočale koje se "omataju" oko očiju i u potpunosti pokrivaju oči sa svih strana nude
dodatnu zaštitu od UV-zraka jer štite i od zračenja sa strane;
Provjerite da li su leće naočala kvalitetno izrađene i polirane. To ćete učiniti tako da stavite
naočale i jedno oko prekrijete rukom. Sada pogledajte u neku ravnu liniju i polako okrećite
glavu s lijeva nadesno, a zatim i odozgo prema dolje. Leća je kvalitetna ako linija u koju
gledate u svakom položaju ostane ravna. Ako je linija u bilo kojem položaju iskrivljena,
izaberite druge naočale;
Samim izborom naočala sa zatamnjenim lećama niste neophodno izabrali i naočale s UV
zaštitom. Isto tako, naočale koje imaju sloj koji sliči ogledalu također nisu neophodno i naočale
koje štite od ultraljubičastog zračenja. U svakom slučaju potražite oznaku koja dokazuje
zaštitno djelovanje naočala.

Sunce se zimi nalazi u nižem položaju na nebu u odnosu na položaj tijekom ljeta. To može uzrokovati još
veću izloženost štetnim UV zrakama, posebice ako vani provodite mnogo vremena ili se bavite nekim
sportom. Zbog reflektivne prirode snijega, prema nekim procjenama čak do 85% sunčevih UV zraka biva
reflektirano od njegove površine. U vrlo kratkom roku, te UV-zrake mogu uzrokovati sunčane opekotine na
površini oka koje se još nazivaju i sniježno sljepilo, a predstavljaju velik problem skijašima i ostalim
sportašima na snijegu.

Bez zaštite očiju, refleksija sunčevih zraka može u samo tjedan dana uzrokovati oštećenja na rožnici. Kako
biste svoje oči zaštitili od mogućeg oštećenja, preporuča se nošenje sunčanih naočala s antireflektivnim,
polariziranim lećama koje blokiraju 100% UV zračenja. Ako niste sigurni da vaše naočale zadovoljavaju sve
navedene uvjete, vaš optičar može provjeriti razinu UV-zaštite instrumentom koji se naziva spektrometar.
Ovakav aparat može se naći u boljim optičkim centrima. [16]

Propadanje i razgradnja polimera, pigmenata i bojila

Mnogi polimeri blijede, propadaju i razgrađuju se pod utjecajem UV zračenja i zato je potrebno staviti
dodatno UV apsorbere da štite polimere. Osim toga, mnogi pigmenti i bojila upijaju UV zračenje, te
mijenjaju boju, tako da umjetničke slike (posebno akvarel) i tekstil trebaju isto dodatnu zaštitu od Sunčevog
zracenja, ali i fluorescentnih svjetiljki. [17]

Primjena UV zračenja
Primjena UV zračenja prema valnim duljinama: [18]

13,5 nm: Ekstremna UV litografija

230-400 nm: Optički davači, razni elektronski instrumenti
230-365 nm: Praćenje oznaka, kao što je crtični kôd (barkod)
240-280 nm: Dezinfekcija, uništenje najvećeg broja neželjenih mikroorganizama na
površinama i u vodi (DNA ili deoksiribonukleinska kiselina ima vršnu vrijednost (Wienov zakon
pomaka) na 260 nm)
250-300 nm: Forenzička analiza, otkrivanje lijekova i droga
270-300 nm: Analiza bjelančevina, DNA redoslijed, pronalaženje lijekova
 280-400 nm: Medicinsko snimanje stanica
300-400 nm: Svijetleće UV diode (LED), organske
svijetleće UV diode (OLED) i polimerne svijetleće UV
diode (PLED)
300-365 nm: Očvršćivanje polimera i sušenje tonera
kod printanja
300-320 nm: Fotokemoterapija u medicini
350-370 nm: Uređaji za privlačenje komaraca
(komarce najviše privlači UV zračenje sa valnom
Ptica se pojavljuje na VISA kreditinim
duljinom 365 nm) [19] karticama pod UV svjetiljkama.

Osiguranje

Za spriječavanje krivotvorenja važnih dokumenata (kreditne

kartice, vozačke dozvole, putovnice), dodatno se stavlja vodeni
žig, koji je vidljiv samo pod UV svjetiljkama. Vize i naljepnice,
koje se stavljaju u putovnicu, sadrže mnoge detalje koji su
nevidljivi kod vidljive svjetlosti, ali vrlo dobro se uočavaju pod
UV svjetiljkama. Novčanice imaju uglavnom dodatna vlakna u
boji, vidljiva samo pod UV svjetiljkama.

Neke vrste sprejeva protiv napadača, ostavljaju nevidljivo UV

bojilo, koje je vrlo teško isprati, da bi pomoglo policiji kod
otkrivanja kasnije. [20]

Ksenonova svjetiljka.
Forenzika

UV svjetiljke pomažu forenzičarima za otkrivanje tjelesnih

tekućina, kao što su krv, slina, urin ili žuč. [21]

Fluorescentne svjetiljke

Fluorescentne svjetiljke stvaraju UV zračenje ioniziranjem žive

pod niskim tlakom, koja ima valnu duljinu od 253,7 nm i 185
nm. Te fotone zatim upijaju elektroni u fluorescentnom sloju, na
unutrašnjoj strani cijevi, koji emitiraju fotone u vidljivom
području za ljudsko oko. Fluorescentne svjetiljke koje nemaju
fluorescentni sloju ili je oštećen, vrlo su opasne za zdravlje
ljudi. Ostali izvori UV zračenja su ksenonove elektrolučne
svjetiljke, deuterij elektrolučne svjetiljke, živa-ksenon
elektrolučne svjetiljke, metal-halidne elektrolučne svjetiljke i Maglica NGC 6543, poznata i pod imenom
volfram-halogene žarne svjetiljke Mačje oko.

Astronomija

U astronomiji, vrlo topli objekti prvenstveno emitiraju UV zračenje (vidi Wienov zakon pomaka). Budući da
ozonski omotač zaustavlja veći dio UV frekvencija, znatan broj UV opservatorija se nalazi u svemiru.
Ultraljubičasta astronomija je dio astronomije, koja promatra nebeska tijela u području ultraljubičastog
zračenja.

Biološka promatranja i kontrola epidemija

Neke životinje, kao što su ptice, gmazovi i insekti (pčele), mogu

vidjeti u bliskom UV području (300 – 400 nm). Mnoge voćke,
cvijeće i sjemenke su osjetljivije na UV zračenje od ljudskog
oka. Škorpioni svijetle pod UV svjetiljkom. Neke ptice imaju
perje koje se bolje vidi u UV području. Urin i ostale tjelesne
tekućine kod nekih životinja, kao kod psa, mačaka, pa i ljudi, se
bolje vidi pod UV svjetiljkama. Tragovi urina glodavaca se Entomolog koristi UV svjetiljku za
mogu pratiti pod UV svjetlom, kako bi se spriječilo njihovo skupljanje kukaca kornjaša.
širenje u ljudskim naseljima. Leptiri koriste ultraljubičaste
oznake kod prepoznavanja suprotnih spolova.

Spektrometrija

Spektroskopija vakuumskog UV zračenja koristi ultraljubičasto

zračenje kratke valne duljine, znano kao vakuumsko
ultraljubičasto zračenje (200 nm–100 nm), kao medij
proučavanja. Ovo zračenje uzrokuje pubuđenje elektrona u
visoka energijska stanja: tzv. Rydbergove orbitale. Ova
spektroskopija se koristi za proučavanje visokopobuđenih Kolekcija minerala pod UV svjetlom.
molekula. Objekti koji emitiraju ultraljubičasto zračenje moraju
biti zagrijani na ekstremno visoke temperature, pa se koristi u
astronomiji za proučavanje vrućih zvijezda, zvjezdanih korona i
vrućih maglica.

Higijena i UV zračenje

UV svjetiljke se koriste za otkrivanje organskih taloga, gdje

čišćenje sanitarija nije dobro obavljeno. Urin i fosfati se lako
otkrivaju. Koristi se u bolnicama, hotelima, javnim sanitarijama
i u industriji.
Dezinfekcija vode Sunčevim
ultraljubičastim zračenjem u Indoneziji.
Otkrivanje minerala

UV svjetiljke se koriste kod otkrivanja minerala i dragog kamenja, koji često drukčije svijetle pod vidljivom
svjetlošću, a drukčije pod UV svjetiljkama (fluorescencija).

Fotolitografija

UV zračenje se koristi u fotolitografiji, koja se primjenjuje u proizvodnji poluvodiča, integriranih krugova i

tiskanih pločica. [22]

Provjera električne izolacije

UV svjetiljke mogu otkriti koronalno pražnjenje na električnim aparatima, što obično oštećuje izolaciju kod
električnih vodiča. [23]

Sterilizacija

Sterilizacija ultraljubičastim zračenjem - oštećuje stanične nukleinske kiseline i na taj način djeluje
germicidno. Koristi se za sterilizaciju prostorija. Štetno djeluje na vid, pa se nesmije koristiti u prostorijama
u kojima se nalaze ljudi.

Sterilizacija vode za piće

Učinkovita i sigurna alternativa kemijskim metodama dezinfekcije vode je sterilizacija vode

ultraljubičastom svijetlošću.

Davne 1878. primjećeno je da Sunčeva svjetlost djeluje antibakterijski. Kasnija ispitivanja pokazala su da
antibakterijski učinak Sunčeve svjetlosti ne dolazi od vidljive već od nevidljive svjetlosti valnih duljina od
100 do 400nm, a najbolji rezultate postižu UVC zrake pri valnoj duljini od 254 nm. UVC zrake navedene
valne duljine mijenjaju genetski DNA materijal ćelija tako da bakterije, virusi, alge i drugi mikroorganizmi
gube sposobnost reprodukcije. Prisutni mikroorganizmi ugibaju, a s tim i rizik od bolesti koje oni mogu
izazvati. Upravo ova činjenica iskorištena je kod UV sterilizatora gdje se UVC zrake dobivaju umjetnim
putem pomoću kvarcnih lampi sa živinim parama.

Centralni dio UV sterilizatora je UV svjetiljka, koju čini kvarcna cijev u kojoj se nalazi određena količina
žive. Stavljanjem lampe pod napon dolazi do stvaranja električnog luka koji kontinuirano pobuđuje atome
žive koji emitiraju energiju valne duljine 254 nm. Sterilizacija vode se odvija tako da voda teče u tankom
sloju oko kvarcne cijevi u kojoj se nalazi UV lampa pri čemu voda prima određenu količinu energije. [24]

Proizvodnja hrane

Kod proizvodnje hrane zahtjev je da se što manje koristi toplinska obrada hrane, kako bi ona ostala što
svježija. Osim toga, veliki je strah javnosti od trovanja hranom. Zbog toga, sve se više koristi, na primjer,
pasterizacija sa UV svjetiljkama. [25]

Uređaji za otkrivanje plamena

UV uređaji za otkrivanje plamena su osjetljivi na većinu plamena, uključujući ugljikovodike, sumpor, vodik,
amonijak itd. Uređaji za otkrivanje plamena koji imaju i UV i infracrvene davače, su puno sigurniji u radu.

Spektar elektromagnetskog zračenja

gama zračenje | rendgensko zračenje | ultraljubičasto zračenje | vidljivi dio spektra | infracrveno
zračenje | mikrovalno zračenje | radiovalovi
(od najmanje valne duljine do najveće)
vidljivi dio spektra:
 ljubičasta | plava | zelena | žuta | narančasta | crvena

Boje
Boje često korištene u crvena | zelena | plava | tirkizna (cijan) | ružičasta (magenta) |
informatici: žuta
primarne ⇔ sekundarne: crvena | plava | žuta | ⇔ | narančasta | zelena | ljubičasta
tople ⇔ hladne: crvena | žuta | narančasta | ⇔ | plava | zelena | ljubičasta
ostalo: crna | bijela

Izvori
Sylvania Lighting Lijecenje-vitiliga.html)
1. ultraljubičasto zračenje Catalogues" "Liječenje vitiliga", Doc. dr.
(ultravioletno zračenje), sc. Romana Čeović, dr.
[1] (http://www.enciklopedij 8. Marshall Chris: "A simple,
reliable ultraviolet laser: the med., specijalist
a.hr/Natuknica.aspx?ID=63 dermatovenerolog
Ce:LiSAF", publisher =
114) "Hrvatska
Lawrence Livermore 14. C. Michael Hogan. 2011.
enciklopedija",
National Laboratory, 1996., [13] (http://www.eoearth.or
Leksikografski zavod
[7] (https://www.llnl.gov/str/ g/article/Sunlight?topic=495
Miroslav Krleža,
www.enciklopedija.hr, 2017. Marshall.html) 85) Sunlight. eds. P.saundry
9. [8] (http://ts.nist.gov/Measur & C.Cleveland.
2. ISO 21348 - "Process for Encyclopedia of Earth.
Determining Solar ementServices/Calibrations/
upload/SP250-3.pdf), Klose 15. [14] (http://www.ordinacija.h
Irradiances" [2] (http://www.
Jules Z., Bridges J. Mervin, r/zdravlje/zdravlje-koze/kak
spacewx.com/ISO_solar_st
Ott William R.: "NBS o-uv-zracenje-djeluje-na-ko
andard.html)
Measurement Services: zu/) "Kako UV zračenje
3. [3] (http://www.nas.nasa.go Radiometric Standards in djeluje na našu kožu?",
v/About/Education/Ozone/o the VUV", journal=NBS prim. mr. sc. Branislava
zonelayer.html) "Ozone Special publication, 1987., Resanović, dr. med. spec.
layer", 2007. publisher=US Dept. of zdravstvene ekologije
4. "Soda Lime Glass Commerce 16. [15] (http://www.plivazdravlj
Transmission Curve" [4] (htt 10. [9] (http://www.vasezdravlje. e.hr/aktualno/clanak/2571/S
p://www.sinclairmfg.com/dat com/izdanje/clanak/907/) unce-i-oci.html) "Sunce i
asheets/sodalimecurve.ht "Zaštita od sunca nužna za oči", Dr. sc. Nadežda Bilić,
m) ljetnih mjeseci", "Vaše dr. med., specijalist
5. "B270-Superwite Glass zdravlje" oftalmolog
Transmission Curve" [5] (htt 11. [10] (https://sites.google.co 17. R. V. Lapshin, A. P. Alekhin,
p://www.pgo-online.com/intl/ m/site/stjepansaban/opasno A. G. Kirilenko, S. L.
katalog/curves/B270_kurve. stiljeta) "Opasnosti ljeta", Odintsov, V. A. Krotkov:
html) STJEPAN ŠABAN, dipl.ing. "Vacuum ultraviolet
6. "Selected Float Glass 12. [11] (http://www.zdravakrav smoothing of nanometer-
Transmission Curve" [6] (htt a.hr/diskusije/clanak/186/ka scale asperities of
p://www.pgo-online.com/intl/ ko-lijeciti-psorijazu) "Kako poly(methyl methacrylate)
katalog/curves/whitefl_kurv liječiti psorijazu?", prim. mr. surface", journal=Journal of
e.html) sc. Antica Soldo Surface Investigation. X-
7. "Compiled from various ray, publisher=Pleiades
13. [12] (http://www.plivazdravlj
Philips, Osram and Publishing, [16] (http://www.
e.hr/aktualno/clanak/16904/
 nanoworld.org/homepages/l 21. [20] (http://wiki.benecke.co 23. "Corona - The Daytime UV
apshin/publications.htm#va m/index.php?title=2008_Th Inspection Magazine" [22]
cuum2010)Russian e_Open_Forensic_Science (http://www.seeing-corona.c
translation (http://www.nano _Journal:_Detection_of_Se om/)
world.org/homepages/lapsh men_%28Human_and_Boa 24. "Sterilizacija vode" [23] (htt
in/publications.htm#vacuum r%29_and_Saliva_on_Fabri p://www.aquapur.hr/tehnolo
2010) 2010. cs_by_a_Very_High_Power gije/Sterilizacija_vode/inde
18. [17] (http://www.s-et.com/ap ed_UV-/VIS-Light_Source) x.hr.html)
plications/wavelength.html)UV "Detection of Semen
25. Rulfsorchard.com (https://w
applications (Human and Boar) and
ww.rulfsorchard.com/index.
19. [18] (http://www.pestproduct Saliva on Fabrics by a Very php?option=com_rsgallery2
s.com/uv_light.htm) High Powered UV-/VIS-
&page=inline&id=8&Itemid=
Pestproducts.com Light Source" Anja Fiedler,
34) Rulfsorchard
Mark Benecke, 2009.
20. "Pepper Spray FAQ" [19] (h
ttp://www.worthprotectionse 22. "Deep UV Photoresists"
curity.com/how-to-use-pepp [21] (http://www.almaden.ib
er-spray.htm) m.com/st/chemistry/lithogra
phy/deep_uv/)

Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija.

Ne provodite liječenje bez konzultiranja liječnika!

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ultraljubičasto_zračenje&oldid=5461068"

Ova je stranica posljednji put uređivana dana 18. veljače 2020. u 22:38.

Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima; dodatni uvjeti se mogu
primjenjivati. Pogledajte Uvjete uporabe za detalje.